Posljednjih nekoliko godina sve se više prepoznaje potreba sustavnih istraživanja fenomena vršnjačkog nasilja u hrvatskim školama i njegovih različitih manifestacija vezanih uz socio-demografska ...obilježja počinitelja i žrtve. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost pojedinih oblika vršnjačkog zlostavljanja u dvije točke mjerenja, na početku i nakon prve godine provedbe intervencijskog programa. Ispitivanje je provedeno u 11 osnovnih škola u različitim dijelovima Hrvatske. Pokazalo se da su dječaci češći počinitelji vršnjačkog nasilja u oba mjerenja. U prvom mjerenju postoje očekivane spolne razlike u obrascu izloženosti pojedinim vrstama nasilja, prema kojima su djevojčice više izložene različitim oblicima socijalne izolacije i relacijske agresije. Utvrđeno je da učenici u drugom mjerenju znatno češće izjavljuju da su bili nasilni ili žrtve nasilja jednom ili dvaput u odnosu na prvo mjerenje, dok je broj onih koji nisu bili ni nasilnici niti žrtve manji. Spolne razlike u drugom mjerenju nisu utvrđene. Također, učenici u drugom mjerenju rjeđe navode neke oblike nasilja poput prijetnji, uzimanja i uništavanja stvari, fizičke agresije, laganja, i širenja glasina, te izrugivanja. Ove razlike se mogu pripisati povećanoj senzibilizaciji na različite oblike nasilja nastaloj tijekom provedbe intervencijskog programa, što dovodi do njihovog jasnijeg prepoznavanja, ali i učinkovitijeg suzbijanja.
Prema široj definiciji, nasilje među djecom podrazumijeva da
jedno dijete ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje,
napada ili ozljeđuje drugo dijete. Ono može biti fizičko,
verbalno, ...emocionalno, spolno ili ekonomsko. Fizički i
psihički simptomi češće su prisutni među žrtvama školskoga
nasilja. Cilj je ove studije utvrditi vrste nasilja među školskom
djecom u dva grada Bosne i Hercegovine i usporediti ih
prema dobi, spolu i gradu istraživanja te ispitati osjećaj
sigurnosti na pojedinim mjestima u školi. Ovo poprečno
istraživanje obuhvatilo je 484 učenika IV-VIII razreda
osnovne škole u gradovima Stolac i Posušje. Rezultati
istraživanja pokazuju da je najčešći oblik nasilja u školi
verbalno nasilje (59%), a najrjeđi spolno nasilje (2,24%). U
počinjenom nasilju dječaci češće provode fizičko, a
djevojčice verbalno nasilje. Osjećaj sigurnosti učenika najveći
je u učionici, a najmanji u zahodu. U pogledu sigurnosti na
pojedinim mjestima u školi nije nađena razlika među
ispitivanim gradovima, osim u školskom dvorištu. Tako se
učenici Stoca osjećaju nesigurnije na školskom dvorištu (31
ili 14,3%) nego njihovi vršnjaci u Posušju (10 ili 3,7%).
Posljednjih nekoliko godina sve se više prepoznaje potreba sustavnih istraživanja fenomena vršnjačkog nasilja u hrvatskim školama i njegovih različitih manifestacija vezanih uz socio-demografska ...obilježja počinitelja i žrtve. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost pojedinih oblika vršnjačkog zlostavljanja u dvije točke mjerenja, na početku i nakon prve godine provedbe intervencijskog programa. Ispitivanje je provedeno u 11 osnovnih škola u različitim dijelovima Hrvatske. Pokazalo se da su dječaci češći počinitelji vršnjačkog nasilja u oba mjerenja. U prvom mjerenju postoje očekivane spolne razlike u obrascu izloženosti pojedinim vrstama nasilja, prema kojima su djevojčice više izložene različitim oblicima socijalne izolacije i relacijske agresije. Utvrđeno je da učenici u drugom mjerenju znatno češće izjavljuju da su bili nasilni ili žrtve nasilja jednom ili dvaput u odnosu na prvo mjerenje, dok je broj onih koji nisu bili ni nasilnici niti žrtve manji. Spolne razlike u drugom mjerenju nisu utvrđene. Također, učenici u drugom mjerenju rjeđe navode neke oblike nasilja poput prijetnji, uzimanja i uništavanja stvari, fizičke agresije, laganja, i širenja glasina, te izrugivanja. Ove razlike se mogu pripisati povećanoj senzibilizaciji na različite oblike nasilja nastaloj tijekom provedbe intervencijskog programa, što dovodi do njihovog jasnijeg prepoznavanja, ali i učinkovitijeg suzbijanja.
U ovom radu se istražuje nasilje nad osobama s intelektualnim teškoćama. Budući da je ova problematika u domaćoj literaturi gotovo nepoznata, uvodni dio donosi strana istraživanja vezana uz različite ...oblike nasilja nad osobama s intelektualnim teškoćama i zakonske odrednice nasilja nad osobama s invaliditetom. Cilj ovog rada bio je ispitati koliko su osobe s intelektualnim teškoćama žrtve nasilja, koje vrste nasilja najčešće doživljavaju i tko su najčešći počinitelji nasilja. Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 59 ispitanika u Zagrebu i Međimurju, metodom polustrukturiranog upitnika izrađenog za ovo istraživanje.
Rezultati su pokazali da je najčešće prisutno psihičko, a zatim fizičko nasilje nad osobama s intelektualnim teškoćama, dok nije bilo žrtava seksualnog nasilja. Najčešći počinitelji su prijatelji i roditelji. Jedna trećina ispitanika nikad nije pričala o nasilju. Ispitanici se statistički značajno razlikuju s obzirom na neka obilježja kao što je dob i stupanj intelektualne teškoće.
Ovo istraživanje je na tragu postojećih istraživanja nasilja nad osobama s intelektualnim teškoćama uz ograničenja vezana uz prigodni uzorak i upućuje na sustavnije bavljenje tom problematikom.
