Today’s social, economic, ecological and political state-of-affairs, the lack of confidence in business and political leaders and the associated rise of populist parties pose new and structurally ...different challenges to mankind. They are likely to be deepened in the course of the implementation of the Agenda 2030 for Sustainable Development. While all societal actors are called upon to reflect on their contribution to necessary reforms, business has a particularly important role to play. Competing with integrity today means much more than compliance with law and regulation. The article discusses the necessity of top manager’s reflection on values and coherent practical action and uses the World Ethos body of thought as a compass. It also draws attention to the complexity of such a values management and stresses the importance of ethical leadership.
U„terra interior“, u BiH, kao i u njezinom okruženju, zaplelo se u izvitoperene
forme demokracije, u demokrature, u ne-pravne i prazne države koje su porazile svoje građane.
U njima se u osnovi i ...danas kontraproduktivno slijede modeli „nacije države“, iluzija
o preklapanju teritorijalnog i nacionalnog, identitarne jednosti, dok se u svijetu slijede logike
transnacionalnih umreženja i jednakopravnosti građana svih oformljenih identiteta.
Posebice u BiH se ne razumije vlastita identitarna višestrukost, te iz nje logična nužnost
ukotvljenosti skupnih prava u individualna ljudska prava i slobode, pa potom skrb i o jednima
i drugima u svakoj administrativnoj jedinici. Radi se o samoj suštini novog liberalizma
i kulturološkog senzibilizma putem kojih se djeluje i u mnogonacionalnim državama s autohtono
oformljenim identitetima i u polietničkim zajednicama s tzv. useljeničkim identitetima
na formiranju političkih zajednica jednakopravnih građana svih identiteta. I u jednima
i u drugima se primijenjuju demokratske metode upravljanja razlikama, u koje se ubrajaju:
hegemonistička kontrola; arbitraža (intervencija treće strane); kantonizacija i/ili federalizacija;
te konsocijativizam kao sporazumna podjela moći. U BiH i nije uopće moguće primijeniti
iskustva tzv. hegemonističke kontrole ili ravnoteže, ma koliko sve tri ko-nacije rado
izigravaju „hegemona“, pa je nužna paradigma nenasilja i u mišljenju zasebitosti, navlastitosti
i zajedništva u javnim politikama. Nažalost, takvo što nije u izgledu, jer skoro nitko ne
razmišlja u kategorijama „svjetskog ethosa“, ćudorednosti u unutarnjoj i vanjskoj politici,
o balansima konsocijativne i većinske demokracije, o institucionalnoj jednakopravnosti, o
ravnotežama nacionalnog i građanskog. Do toga bi se, pak, moglo i moralo stići putem međunacionalnih
dijaloga, a ne unutar nacionalnih monologa, te nužnim kompromisom, jer se
do održivih rješenja i ne može stići „ratom referata“ i politikama sukobljavanja i zgađivanja
(containment policy) međusobno bliskih identiteta u kulturološkom pogledu. I zbog toga bi
se moralo žurno prestati oglušavati o odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu,
o rezolucije Europskog parlamenta i o poruke europskih čelnika o potrebi „zajedničkog
upravljanja“ i govora jednim glasom u ime BiH u odnosima i s EU i cijelim svijetom. BiH
potrebuje „treći modus“: alternativan pristup i etnonacionalističkom i tzv lijevo-građanskom
redukcionizmu. Ma koliko bili majušni, možda bi Hrvati u BiH trebali - posvuda gdje
su u većini - pokazati da je u BiH moguće napraviti „političku zajednicu“ jednakopravnih
građana svih ko-nacija i građana svih drugih identiteta. Možda bi ih potom i drugi slijedili?
Naglašavanje ethosa i vrlina pri razmatranju društvene problematike oduvijek je bilo privlačno vrlo raznolikom krugu mislilaca. Međutim, dok suvremena društva stoje na pragu sve većih, dosad ...neviđenih kriza, upitno je što danas zapravo može značiti »Projekt svjetski ethos«. Hans Küng na putu k novom svjetskom moralnom preporodu istaknuto mjesto daje trima velikim monoteističkim religijama, a pri tome možda odveć sociologizira i unificira. Pomirenja koja Küng traži, kako među različitim kulturama tako i u svim društvenim mehanizmima, proturječe biti modernih društvenih struktura. U njima pretežu sukobi, suprotni i nespojivi socijalni ideali, a pluralistička retorika prvenstveno prikriva dubinu tih sukoba. Ovdje se razmatraju neke sporne točke »Projekta svjetski ethos« da bi se istaknula potreba strožega filozofskog pristupa
Svjetski ethos je novi izazov potkraj 20. i početkom 21. stoljeća, koji kao „projekt”, nastoji oblikovati pretpostavku za „ethos čovječanstva”. Polazi od univerzalnosti „zlatnog pravila” i potrebi ...afirmacije temeljnih vrednota svjetskih religija i njihove uloge da dijalogom pridonesu svjetskom miru i stvaranju pravednijeg svjetskog poretka. Provedeno je empirijsko istraživanja (2010; N=1008) na probabilističkom uzorku punoljetnih stanovnika Hrvatske na dva instrumenta: o novom svjetskom poretku i instrumentu o poštivanju vrednota svjetskog ethosa u Hrvatskoj. U statističkoj obradi primijenjene su metode deskriptivne statistike (postoci, Pearsonove korelacije) i multivarijatne statistike (faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora i analiza varijance). U prvom poglavlju rada iznose se rezultati istraživanja o prihvaćanja teza o novom svjetskom poretku, svjetskom i religijskom miru, dijalogu i etičkom konsenzusu, a u drugom percepcija poštivanja vrednota svjetskog ethosa u Hrvatskoj: čovječnost, uzajamnost, poštivanje života, solidarnost, pravednost, tolerancija, istinoljubivost, ravnopravnost, te partnerstvo muškarca i žene. U zaključnom dijelu autor sumira rezultate statističke analize i zaključuje da postoji visoka prihvaćenost teza o pravednijem svjetskom poretku (više od 80% ispitanika). Istodobno svega petina ispitanika (u prosjeku) smatra
da se u Hrvatskoj poštuju istraživane vrednote kao ljudske vrednote. Poštivanje navedenih vrednota u Hrvatskoj indicira prihvaćanje vrednota svjetskog ethosa, pa autor zaključuje da je u hrvatskom
društvu svjetski ethos nedovoljno prisutan.
U ovom radu pokušali smo predstaviti ideju „integrativne gospodarske etike“ Petera Ulricha sagledavajući je u kontekstu suvremenih etičkih strujanja, te je dovesti u vezu s novom paradigmom ...pluriperspektivnosti u okviru integrativne bioetike. Istraživanje smo bazirali na doprinosima Instituta za gospodarsku etiku u St. Gallenu (Švicarska), kojemu je začetnik i direktor sam Peter Ulrich. Usporedbe koje smo pokušali napraviti s idejom Hansa Künga Weltethos i Hansa Jonasa Princip odgovornosti trebale su nam pokazati kako je ideja integrativne gospodarske etike nastavak niza u okviru etičkih promišljanja o suočavanju s ozbiljnim problemima s kojima se susreće i susretat će se društvo i svijet. Ulrich traži odgovore na pitanje smislenosti našeg gospodarenja te koliko naše gospodarenje može biti opravdano u odnosu prema drugima, što bi bilo pitanje legitimnosti. Kao središnji izazov za integrativnu gospodarsku etiku i njezinu refleksiju svakako se može postaviti pitanje o okolišu i neadekvatno vrednovanje odgovornosti naspram prirode. Samim time dolazimo i do bioetičkog uporišta unutar ideje integrativne gospodarske etike. Tako ona neminovno postaje ne samo jedno od bioetičkih uporišta, nego svojim idejama i doprinosima može biti stavljena u okvire (integrativnog) bioetičkog diskursa.
PDF
