Health literacy refers to skills and knowledge that enable individuals to navigate health-related information environments, to function in healthcare systems, and to practice behaviors that lead to ...better health outcomes. Accordingly, health literacy is one of the major preoccupations of public health scholars, policies, and strategies. However, it is a complex, multidimensional, and dynamic concept that incorporates different kinds of health-related skills and knowledge. This editorial briefly presents dimensions, levels, and domains of health literacy and discusses a growing need to acknowledge health literacy as a context-specific concept that includes various forms with context-specific conceptualizations. More specifically, it focuses on three health literacy forms that are gaining attention, namely e-health literacy, vaccine literacy, and mental health literacy. By emphasizing the importance of health literacy research for this journal and in general this editorial calls for increasing engagement in this field and invites further contributions on the topic.
Izobraževanje odraslih na področju zdravja postaja vedno bolj obsežno polje v andragogiki ter drugih družboslovnih, humanističnih in medicinskih vedah, kar se med drugim odraža v samostojnih revijah, ...interdisciplinarno zasnovanih razpravah o raziskovanju, v mednarodnih projektih, mnogovrstnosti praks in tudi v pestrosti poimenovanj: zdravstvena vzgoja, izobraževanje za zdravje, zdravstveno izobraževanje, vzgoja in izobraževanje za zdravje, razvoj zdravstvene pismenosti ali zdravstveno opismenjevanje, ozaveščanje o zdravju. V tej tematski številki je odnos med izobraževanjem in zdravjem/boleznijo osvetljen z dveh zornih kotov. Prvi obravnava vpliv izobraževanja, vključenosti v izobraževalne programe na zdravje in dobro počutje. Drugi zorni kot razmerja med zdravjem in izobraževanjem odpira pogled na izobraževanje, ki je ciljno pripravljeno z namenom izboljševanja znanja o zdravju/bolezni.
Zdravstvena pismenost u Republici Hrvatskoj Bobinac, Ana; Dukić Samaržija, Nikolina; Ribarić, Elizabeta
Revija za socijalnu politiku,
01/2023, Volume:
29, Issue:
3
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Research shows that low levels of health literacy have negative consequences for the health of the individual and the community. The aim of the research is to establish the average level of health ...literacy in Croatia on a nationally representative sample and to identify characteristics that can be linked to particularly low levels of health literacy. The results show that the level of health literacy in Croatia, on average, is at the very border between problematic and adequate. Within the population, however, there are significant differences in the level of health literacy associated with the class, economic and social characteristics of individuals. Lower health literacy reflects in an individual‘s reluctance to respond to preventive screenings, keep weight below obesity levels, or exercise regularly. Our results suggest that raising the level of health literacy in Croatia should not rely primarily on media campaigns, because health information from the media is difficult for citizens to understand and use for the purpose of protection against diseases. Key words: health literacy, HLS-EU-16, public health.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Cilj: Ispitati procjenu znanja o komunikaciji, emocijama i spolnom zdravlju učenika osmih razreda. Ustvrditi najčešće probleme. Učiniti usporedbu po spolu. Ispitanici i Metode: Ispitanici su 174 ...učenika (Ž = 97 (56 %)), što predstavlja 81 % od ukupne populacije učenika osmih razreda jedne osnovne škole u PGŽ-u (N = 214) kroz tri generacije. Prije početka i po završetku radionica provedena je anonimna anketa. Prva anketa procjenjivala je početno znanje učenika o temama kojima će se radionica baviti. Druga anketa ocjenjivala je korisnost radionica i služila analizi procesa. Rezultati: Prosječna dob iznosila je 14 (13 do 15) godina. Učenici o svojim problemima vrlo često razgovaraju s majkom (45 %), prijateljima (41 %), ocem (19 %) i braćom/sestrama (16,9 %). Većina učenika ne razgovara sa školskim liječnikom (85,8 %), obiteljskim liječnikom (79,2 %), stručnim službama škole (69,1 %) i razrednicima/profesorima (50 %). Učenici vrlo često razgovaraju o školi (45,8 %), prijateljima (31,7 %) i zdravlju (25,8 %). Najmanje razgovaraju o simpatijama (36,5 %), spolnosti (29,1 %) i emocijama (17,8 %). Učenici najčešće smatraju da o seksu posjeduju vrlo dobra (24,7 %) i izvrsna (35,3 %) znanja, kao i o komunikaciji, vrlo dobra (42,2 %) i izvrsna (25,8 %). Dobrim procjenjuju svoje znanje o zdravlju (37 %) i SPB-u (32,2 %). Dječaci smatraju da više znaju o seksu od djevojčica (20,6 % vs. 14,7 %, P = 0,004). Djevojčice smatraju da znaju više o emocijama (15,3 % vs. 3,7 %, P = 0,003). Radionice su ocijenjene kao korisne (92,5 %). Zaključci: Prema iskustvima radionica sadržaje bi trebalo obrađivati kroz zasebnu aktivnost, izvan postojećih predmeta, kontinuirano tijekom cijele godine, koristeći se evokacija/razumijevanje/refleksija okvirom za poučavanje, a kratkoročne ciljeve definirati prema karakteristikama pojedine grupe i rezultatima ankete. Reproduktivno zdravlje djece i mladih kompleksno je područje koje zahtijeva interdisciplinarni pristup.
Cilj ovog rada je prikazati pregled dosadašnjih znanstvenih spoznaja o percepciji rizika zaraze HIV-om i drugim spolno prenosivim bolestima, kiberohondrije i zdravstvene pismenosti s naglaskom na ...trenutnu situaciju pandemije COVID-19. Republika Hrvatska je još uvijek zemlja niskog rizika epidemije HIV-a, dijelom zahvaljujući osnivanju 10 Centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (CST). Percepcija rizika zaraze spolno prenosivom bolešću se opisuje kao vlastita procjena mogućnosti dobivanja iste. Zdravstvena ponašanja, pa tako i percepcija rizika, mogu se objasniti različitim modelima i teorijama, a jedan od prihvaćenih modela je socijalno-kognitivni model uvjerenja vezanih uz zdravlje (engl. Health Belief Model – HBM). Zdravstvena pismenost se definira kao osobne, kognitivne i socijalne vještine koje određuju sposobnost pojedinca da pristupi podacima o zdravlju, razumije ih i koristi. Kiberohodrija je anksiozni poremećaj karakteriziran ekscesivnim istraživanjem zdravstvenih sadržaja preko interneta. Pandemija COVID-19 je veliki događaj digitalne ere, uzimajući u obzir poremećaj izazvan u svim područjima života širom svijeta. Zbog izazvanog straha predstavlja plodno tlo za kiberohondriju.
Mood disorders are becoming one of the major public health problems and care for good mental health is substantially affecting almost all dimensions of our lives. However, the lay and professional ...public have the most contrasting attitudes and beliefs about mental disorders compared to other chronic non-communicable diseases. Persisting stereotypes and myths about mental disorders as a rule hinder professional help-seeking, interest and belief in their effective treatment. This problematic is discussed in the multi-authored monograph ('More Knowledge about Mood Disorders for Escaping the Labyrinth: Experiences and Reflections'). In the 21 scientific and professional essays, the authors of various academic backgrounds reflect upon mental health issues, focusing on contemporary mood disorders. Moreover, the first results of the newly introduced and innovative mental health promotion programme in Slovenia - With Raised Mental Health Literacy to Better Managing Mood Disorders (acronym OMRA) - are presented, as well. The monograph is good food for thought for the lay and professional public.
Uvod. Zdravstvena pismenost je ključna determinanta zdravja žensk in otrok, ki ima ogromne posledice tudi na zdravje družbe. Dokazi iz epidemioloških, kliničnih in eksperimentalnih študij kažejo, da ...nezdravi življenjski slogi ter tvegano vedenje staršev pred zanositvijo in med nosečnostjo vplivajo na etiologijo različnih zdravstvenih okvar. Zmanjševanje dejavnikov tveganja, skrb za fizično dobro počutje, spremljanje fizioloških markerjev ter priprava na porod, dojenje in nego novorojenčka bi morali biti glavna odgovornost staršev v predporodnem obdobju.
Background. Health literacy is a critical determinant of women’s and children’s health and therefore has immense consequences for the health of society as well. Evidence from epidemiological, ...clinical and experimental studies indicates that unhealthy lifestyles and risky behavioural habits of parents before conception and during pregnancy influence the etiology of various health defects. Decreasing primary risk factors, practicing physical wellness, monitoring physiological markers and preparing for labour, breastfeeding and newborn care should be the main parental responsibilities during the prenatal period.
Methods. Our study focused on specifying the main determinants of health literacy among 360 pregnant Czech women by using an anonymous questionnaire and selected anthropometric data of mothers. The criteria for study participation produced a sample representing 1.41% of Czech women in labour during a given 2012 reference period.
Results. Despite quite adequate knowledge of both risks and supporting factors for pregnancy and foetal development, the lifestyles of a majority of the women surveyed were far from optimum: only 30% reported good dietary and physical activity habits, 24% were active or passive smokers and one third of the women occasionally drank alcohol, more often among those who were university educated.
Conclusion. Our results have confirmed previously published data noting that health literacy and a healthier lifestyle of pregnant women are associated with a higher level of education (except for alcohol drinking) and with contact with a midwife (in some examined parameters) in prenatal courses
Uvod. Zdravstvena pismenost je ključna determinanta zdravja žensk in otrok, ki ima ogromne posledice tudi na zdravje družbe. Dokazi iz epidemioloških, kliničnih in eksperimentalnih študij kažejo, da nezdravi življenjski slogi ter tvegano vedenje staršev pred zanositvijo in med nosečnostjo vplivajo na etiologijo različnih zdravstvenih okvar. Zmanjševanje dejavnikov tveganja, skrb za fizično dobro počutje, spremljanje fizioloških markerjev ter priprava na porod, dojenje in nego novorojenčka bi morali biti glavna odgovornost staršev v predporodnem obdobju.
Metode. Naša študija je bila namenjena določitvi glavnih determinant zdravstvene pismenosti med 360 češkimi nosečnicami s pomočjo anonimnega vprašalnika in izbranih antropometričnih podatkov o materah. Na podlagi meril za sodelovanje v študiji je bil izbran vzorec, ki je predstavljal 1,41 % nosečih žensk na Češkem v zadevnem obdobju leta 2012. Rezultati. Kljub dokaj dobremu poznavanju tveganj in podpornih dejavnikov za nosečnost in razvoj zarodka so se življenjski slogi večine žensk, vključenih v raziskavo, močno razlikovali od optimalnih: samo 30 % jih je poročalo o dobrih prehranskih navadah in telesni aktivnosti, 24 % je bilo aktivnih ali pasivnih kadilk, ena tretjina žensk je občasno pila alkohol, pogosteje univerzitetno izobražene.
Zaključki. Naši rezultati so potrdili predhodno objavljene podatke, ki kažejo, da sta zdravstvena pismenost in bolj zdrav življenjski slog nosečnic povezana z višjo stopnjo izobrazbe (razen pitja alkohola) in stikom z babico (pri nekaterih proučenih parametrih) na predporodnih tečajih
Uvod. Pravo je bolesnika primiti informacije od medicinskog osoblja o postupcima liječenja kako bi bolesnik mogao biti svjestan i odgovoran subjekt liječenja.
Cilj. ovog istraživanja bio je steći ...uvid u informiranost bolesnika na temelju podataka koje primi od medicinskog osoblja, razumijevanje dobivenih informacija te primjenu edukativnih pisanih materijala i interneta u svrhu informiranja o bolesti.
Cilj je bio utvrditi postoje li razlike u razini informiranosti bolesnika s obzirom na izvor informiranja.
Metode. Ispitivanje poprečnog presjeka s tri skupine bolesnika provedeno je s pomoću upitnika kreiranog za ovu studiju.
Rezultati. Od ukupno 300 bolesnika, 49 % (147) tvrdi da je najčešći izvor informacija liječnik specijalist, dok je za 29 % (87) izvor informacija medicinska sestra. Sveukupno 48 % (144) bolesnika smatra da su informacije nerazumljive te 83 % (249) nije dobilo edukativne materijale, a želi ih primiti 79 % (237).
Zaključak. Prema dobivenim rezultatima istraživanja
može se zaključiti da su bolesnici bez obzira na skupinu u kojoj se nalaze podjednako neinformirani. Informiranje bolesnika sastavni je dio liječenja i mora se prilagoditi svakom bolesniku individualno.
Zdravstvena pismenost podrazumijeva sposobnost razumijevanja i pravilnoga korištenja informacija u svrhu unapređenja vlastitoga zdravlja. Povezanosti zdravstvene pismenosti i zdravstvenoga
stanja ...dobro je poznata i opisana. Praksa nedvojbeno ukazuje na sinkronicitet razine zdravstvene pismenosti, adherencije, zdravstvenih ishoda i zdravlja općenito. Osobe slabije zdravstvene pismenosti
osjećaju duboko ukorijenjeni sram i strah, a to ih dovodi u poziciju povećanoga zdravstvenog rizika. Hrvatska ima dugu tradiciju javnoga zdravstva koja počiva na djelu dr. Andrije Štampara. Danas
nemamo točne podatke o razini zdravstvene pismenosti, ali iz zdravstvenoga stanja nacije i prema
istraživanjima provedenima u susjednim zemljama možemo zaključiti da nije na zadovoljavajućoj
razini (razina zdravstvene pismenosti globalno je oko 50 %) te da poprima razmjere krize. Aktivnosti
i inicijative u svrhu izobrazbe populacije o temama iz zdravstvenoga segmenta stoga su nužne, ali
je jednako važno osvijestiti i pružatelje zdravstvene skrbi, da bi, svjesni razmjera problema, mogli
prilagoditi svoj komunikacijski stil i pristup osobama koje su na osnovnoj razini ili ispod osnovne
razine zdravstvene pismenosti. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da je vrijednost takvih
inicijativa u osnaživanju zajednica i poboljšanju života pojedinaca jer manjak zdravlja dovodi do
usporavanja ekonomskoga i socijalnog razvoja, propadanja postojećih potencijala i iscrpljivanja resursa u svim dijelovima društva.
PDF
