Šume sjeveroistočnog dijela Hrvatske, kao i raznolike biljne vrste parkova i perivoja gradova Osječkobaranjske županije tijekom perioda polinacije stvaraju velike količine peluda koji kod osjetljivih ...osoba može izazvati simptome alergije – polenoze. Tijekom 2009. i 2010. godine radnici Službe za zdravstvenu ekologiju ZZJZ-a Osječko-baranjske županije provodili su monitoring koncentracija peluda u četiri grada u Osječko-baranjskoj županiji (Osijek, Našice, Đakovo, Beli Manastir). Mjerenja su se obavljala s pomoću Burkardova volumetrijskog aparata. Na rezultate ispitivanja utječu vremenske prilike. Rasprostiranju peludnih zrnaca pogoduju vjetroviti i sunčani dani, dok je tijekom kišovitih dana koncentracija peluda niža. Visoka koncentracija peluda Cupressaceae/Taxaceae, Betulaceae i Aceraceae može izazvati polenozu. U 2009. godini dominirao je pelud četinjača, breze i topole na svim mjernim postajama: 5000 peludnih zrnaca (PG); 3188 PG, odnosno 3113 PG, s najvećim utvrđenim brojem na postaji Osijek. Na svim postajama primijećene su varijacije u koncentracijama peluda istraživanih vrsta između dvije promatrane vegetacijske sezone, a najuočljivije su zabilježene na mjernoj postaji Osijek. Period polinacije za istraživani pelud kreće se od dva do tri mjeseca. Istraživani se pelud zadržava u zraku od veljače do početka lipnja ovisno o vrsti, izuzetak je pelud Cupressaceae/Taxaceae čiji se pelud zadržavao do kraja ljeta. Određivan je rizik od pojave alergije na sve četiri istraživane postaje, a dobiveni podaci pokazuju da je najveći broj dana s visokim zdravstvenim rizikom zabilježen na postaji Đakovo za vrstu breza. Podaci o početku pojavljivanja peluda u zraku pomažu pacijentima i liječnicima da primijene preventivne mjere i odgovarajuću terapiju.
Centralna plinska stanica plinskobušotinskog sustava Podravina nalazi se u Molvama, a potrošačima energije isporučuje više od četvrtine ukupne energije koja se troši u Hrvatskoj. Prilagodba ...tehnologije sve zahtjevnijim i strožim standardima zaštite okoliša tijekom godina bila je neupitna, no bez obzira na sve učinjeno od strane industrije, a s obzirom na rizik ulaska štetnih tvari u hranidbeni lanac, u okviru multidisciplinarnog istraživačkog tima nezavisni stručnjaci motre sadržaj potencijalno štetnih tvari i prate utjecaje na sve sastavnice ekosustava. U ovom radu prikazane su vrijednosti ukupnog sumpora izmjerenog u tlu (u periodu od jeseni 2006. do proljeća 2010.) i u biljci (u periodu od proljeća 2000. do proljeća 2010.) te koncentracije plinovitih sumporovih spojeva u zraku. Koncentracije sumporovodika (H2S) i merkaptana (RSH) mjerene su u razdoblju ljeto 2002-jesen 2010, dok su koncentracije sumporova(IV) oksida (SO2) određivane u razdoblju proljeće 2008-jesen 2010. Prikazane su i godišnje vrijednosti ukupne atmosferske depozicije sumpora (S-SO4) izmjerene na mjernoj stanici Bilogora (za period od 2001. do 2010.). Srednje mjesečne koncentracije H2S u zraku kretale su se između 0,2 μg m-3 i 2,0 μg m-3, merkaptana između 0,1 μg m-3 i 24,5 μg m-3 te SO2 između 0,4 μg m-3 i 2,8 μg m-3, ovisno o lokaciji i sezoni uzorkovanja. Srednje vrijednosti ukupnog sumpora u tlu i u trpucu kretale su se redom od 610 mg kg-1 do 1 599 mg kg-1 te od 3 614 mg kg-1 do 4 342 mg kg-1, ovisno o tipu tla, lokaciji i dubini uzorkovanja, dok su prosječne vrijednosti masenog udjela ukupnog sumpora, za cijeli period istraživanja, za tlo, iznosile 1 080 mg kg-1 (n = 80) za obje ispitivane dubine te 4 108 mg kg-1 za sve ispitivane uzorke trpuca (n = 85). Prosječno godišnje ukupno atmosfersko taloženje sumpora na mjernoj stanici Bilogora iznosilo je 6,3 kg ha-1 S-SO4.
Lišaji se već dugo vremena smatraju jednim od najkorisnijih bioindikatora onečišćenja zraka. Epifitski lišaj Hypogymnia physodes upotrijebljen je za kontrolu onečišćenja zraka u području grada ...Sarajeva. Tehnika spektrometrija masa s indukcijskom spregnutom plazmom (ICP-MS) primijenjena je za određivanje 14 elemenata (Al, Ba, Co, Cr, Cu, Fe, Hg, Mn, Mo, Ni, Pb, Rb, Sr i Zn) u lišajima uzetih s pet lokaliteta u gradu Sarajevu. Dobiveni rezultati su uspoređeni s literaturnim podacima iz sjeverozapadnih zemalja Europe i Slovenije. Rezultati pokazuju da su maseni udjeli Cr, Pb i Zn u našim uzorcima zamjetno povišeni u usporedbi s literaturnim podacima za udjele tih elemenata u uzorcima lišaja u sjeverozapadnim zemljama Europe.
Cilj rada je prikazati diferencijalno-dijagnostičke kriterije između pneumobilije i zraka u portalnom venskom sustavu na rendgenskoj snimci nativnog abdomena. Ti kriteriji su ključni, jer o njima ...ovisi daljnje postupanje s bolesnikom. Prikazane su dvije bolesnice, jedna s nalazom pneumobilije, a druga s nalazom zraka u portalnoj veni na rendgenskoj snimci nativnog abdomena, te je pretražena literatura. Pneumobilija je često jatrogena i čak u slučajevima kolecistitisa nije isključiva indikacija za hitan kirurški zahvat. Bolesnike kod kojih je nađena pneumobilija na snimci nativnog abdomena se uvijek može uputiti na daljnji dijagnostički postupak. Međutim, prisutnost zraka u portalnoj veni je u većini slučajeva znak mezenterijske ishemije. U odraslih bolesnika koji se žale na bol koja bi mogla odgovarati mezenterijskoj ishemiji (vrlo jaka bol uz mekan trbuh) zrak u portalnoj veni je indikacija za hitnu eksplorativnu laparotomiju. Od vitalne važnosti je djelovati brzo kada se sumnja na mezenterijsku ishemiju.
Cilj je ovog ispitivanja bio utvrditi vršni protok u 43 iranska autolakirera profesionalno izložena 1,6-heksametilen diizocijanatu (HDI). Vršni ekspiratorni protok testiran je tjedan dana na početku ...i kraju svake smjene. Uzorkovanje i mjerenje HDI-ja u zraku radilo se istodobno s testiranjem vršnoga protoka, prema metodi OSHA 42.
Prosječna dnevna izloženost radnika HDI-ju iznosila je (0.42±0.1) mg m-3, a tjedna (0.13±0.05) mg m-3. U 72 % radnika vršni ekspiratorni protok tijekom dana varirao je više od 10 %.
Radnici su udisali deset puta više razine HDI-ja od graničnih te je moguće da je HDI utjecao na mjerenja plućne funkcije.
U radu se opisuje krmačarnik u kojem se analiziraju osnovni pokazatelji mikroklime, koncentracija prašine, amonijaka te brojnost bakterija i gljivica u zraku nastambe. U vrijeme istraživanja u ...krmačarniku je bilo 150 krmača. Prema dobivenim rezultatima broj aerobnih mezofilnih bakterija kretao se od 9,20x104 do 2,25x105 CFU/m3 zraka, a broj gljivica od 8,12x103 do 1,25x104 CFU/m3 zraka. Koncentracija prašine kretala se od 3,7 do 5,8 mg/m3. Koncentracija mikroorganizama i prašine kretala se u skladu sa zabilježenima u literaturi. Najzastupljenije su bile gram pozitivne bakterije, a zatim gljivice i gram negativne bakterije. Stoga se može zaključiti da u suvremenim uvjetima smještaja s automatskim sustavom za regulaciju mikroklimatskih prilika u krmačarniku treba očekivati povoljnu mikrobiološku kakvoću zraka, čije vrijednosti ovise o gustoći populacije uz pridržavanje dozvoljenog broja životinja po jedinici smještajnog prostora.
Provider: Czech digital library/Česká digitální knihovna - Institution: Academy of Sciences Library/Knihovna Akademie věd ČR - Data provided by Europeana Collections- Zbarvení hraje v životě zvířat ...zásadní roli a je často pod přísným dohledem přírodního a/nebo pohlavního výběru. Abychom mohli objektivně zhodnotit jeho vliv na životní strategie zvířat, je zaprvé důležité barvu správně měřit a zadruhé nahlížet na ni zrakovým aparátem zainteresovaného pozorovatele. Obě tyto metody popisujeme na příkladu ptáků, konkrétně hodnocení mimeze parazitických vajec.- Michal Šulc, Marcel Honza.- Colouration plays a very important role in the life of animals and its evolution is often under natural and/or sexual selection. For objective assessment of the influence of colouration on animal life strategies the colour should be measured properly and evaluated from the perspective of the studied species. These methods are briefly described based on the example of birds, specifically on the mimicry of parasitic eggs.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Istraživanje je obavljeno u prasilištu na farmi s industrijskim načinom držanja i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Određivani su osnovni pokazatelji mikroklime, temperatura i relativna ...vlaga zraka, brzina strujanja zraka, osvijetljenost, koncentracija amonijaka i ugljičnog dioksida te sadržaj bakterija i gljivica u zraku. Mjerenja su obavljana tijekom dva proljetna mjeseca, na pet mjesta duž srednjeg hodnika, u biozoni životinja. Dobiveni rezultati ukazuju na statistički značajnu razliku u broju bakterija i gljivica između dva sustava držanja. U intenzivnom sustavu držanja izmjereno je 1,19x10³ do 6,04x10³ CFU/m³, a gljivica 0,04x10² do 1,43x10² CFU/m³. U isto vrijeme u zraku nastambe na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izmjereno je bakterija 16,80x10³ do 33,60x10³ CFU/m³. Gljivica je bilo 1,10x10² do 4,80x10² CFU/m³.
Stočne farme kao glavni izvor gram-negativnih bakterija i endotoksina predstavljaju velik rizik za pojavu bolesti dišnoga sustava ljudi i životinja. Cilj istraživanja bio je odrediti prisutnost ...gram-negativnih bakterija u zraku u odnosu na ukupan broj mezofilnih bakterija i njihovu povezanost s mikroklimatskim čimbenicima (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, amonijak i ugljični dioksid). Bakteriološko uzorkovanje zraka provodilo se u dva odgajališta svinja. Prosječne vrijednosti ukupnoga broja mezofilnih bakterija bile su 76×103 i
99×103 CFU/m3, te gram-negativnih bakterija 14×103 i 22×103 CFU/m3. Prosječne vrijednosti gram-negativnih bakterija iznosile su od 18 do 22% u odnosu na ukupni broj mezofilnih bakterija. Koncentracija mezofilnih i gram-negativnih bakterija bila je statistički značajno niža u odgajalištu 1 u odnosu na odgajalište 2 (P = 0,05). U oba odgajališta nije ustanovljena statistički značajna povezanost između broja mezofilnih i gram-negativnih
bakterija te mikroklimatskih pokazatelja (P>0,05), osim male ali statistički značajne korelacije između gramnegativnih bakterija i brzine strujanja zraka (r = -0,48, P = 0,05). Najčešće izdvojena vrsta u oba odgajališta prasadi bila je E. coli. U oba odgajališta prasadi navedene koncentracije gram-negativnih bakterija prelazile su preporučene dozvoljene vrijednosti u zraku.
Koncentracije ozona mjerene su na tri mjesta u Zagrebu tijekom ljeta 2005. godine. Dva mjerna mjesta bila su smještena u urbanom području dok se treće mjerno mjesto nalazilo u ruralnom području ...udaljenom oko 30 km prema jugu od centra Zagreba. Satni prosjeci masenih koncentracija ozona kretali su se između 1 µg m-3 i 209 µg m-3. Prosječne koncentracije bile su najniže u ruralnom području, premda su povremeno zabilježene i povišene vrijednosti. Međutim, vremenski uvjeti tijekom mjerenja bili su netipični za to doba godine - tijekom ljeta 2005. bilo je mnogo kišnih i oblačnih dana. Na sva tri mjerna mjesta koncentracije ozona bile su najviše subotom i nedjeljom, a najniže četvrtkom. Svi rezultati analizirani su s obzirom na meteorološke uvjete.
PDF
