U tekstu se uz kritički osvrt sumiraju rezultati dosadašnjih interdisciplinarnih istraživanja stupca s lokaliteta Donja Zgošća kod Kaknja. U novoj ikonografskoj analizi i interpretaciji reljefnih sadržaja ovoga reprezentativnog nadgrobnika konzultirali su se komparativni primjeri ukrasnih motiva stećaka i druge relevantne likovne građe. Oblik i izvorni položaj stupca, izbor motiva, kao i njegov suodnos s velikim sljemenjakom s iste nekropole, ukazuje na jedinstveni ikonografski program koji se pokušava kontekstualizirati ulogom naručitelja i onodobnoga teološkog duktusa. Predstave četveroevanđelja pod lukom portala crkve, unikatnog prizora oltara i dva T-križa na sunčanoj rozeti i kalvarijskom postolju izravno su vezane za epitaf stupca i ikonografske sadržaje sljemenjaka. Revizijom čitanja epitafa gipsanog odljeva stupca iz Gliptoteke u Zagrebu uočena su tri imena: Dragiša, Batalo i Tvrtko, a također se može pročitati kako se s početka natpisa spominju dvojica braće. U tom kontekstu pokušava se rekonstruirati prvotni odnos naručitelja i trojice pokojnika. Izvedba stupca i sljemenjaka datira se u sami početak 15. stoljeća, a nanovo se problematizira mogućnost postumnog podizanja spomenika dvojici članova dinastije Kotromanić.