Zahvaljujući procesu globalizacije, razvojem tehnologija dolazi do razvoja medija koji imaju važnu ulogu u oblikovanju čovjekova života i društva općenito. Medijima se često pripisuje moć oblikovanja pojedinčeve svakodnevnice, a posebno svakodnevice mladih, kao društvene skupine koja odrasta i razvija se u digitalnom dobu. Ipak, u sociološkoj teoriji ne postoji usuglašenost oko učinaka koje mediji proizvode, kao ni metodološka usuglašenost u konceptualizaciji i operacionalizaciji istraživanja povjerenja u medije. Zbog toga je u istraživanju korišten mješoviti pristup te metode ankete i intervjua kako bi se dobili što bolji podaci o problemu istraživanja. Napravljena je analiza podataka iz zadnjega vala anketnoga istraživanja Europske studije vrijednosti (2017. godine). Europska studija vrijednosti je međunarodni znanstveni projekt, u koji je uključeno i Hrvatsko katoličko sveučilište. Uzorak su bili mladi od 18 do 35 godine iz 34 europske zemlje (n=16772), uključujući i Hrvatsku (n=455). U intervjuima je sudjelovalo 10 sudionika iste dobne skupine iz Zagreba i Zlatara. Rezultati pokazuju da mladi u Hrvatskoj imaju više povjerenja u društvene mreže, a manje povjerenja u tisak nego njihovi vršnjaci iz europskih zemalja te da ne postoji povezanost povjerenja u tisak i društvene mreže s veličinom grada iz kojega dolaze ispitanici. Rezultati kvalitativnoga istraživanja su pokazali da je zbog lake dostupnosti, aktualnosti, multimedijalnosti i mogućnosti arhiviranja sadržaja, internet medij koji mladi najčešće koriste. Oni na njemu i prate i konzumiraju uglavnom zabavne sadržaje te više slušaju i gledaju nego što čitaju. Sudionici u vrste medija i medijske sadržaje upisuju različita značenja vezana uz povjerenje (sažetost, potpis autora, reference, provjerljivost informacija i dr.) i nepovjerenje (senzacionalizam, lažne vijesti, dezinformacije, jednostranost i dr.), stoga se u našem istraživanju djelomično potvrđuje teorija o racionalnosti publika. Naime, sudionici ne sudjeluju javno u raspravama i komentarima, a vijesti i komentare na sadržaje dijele samo s bliskim osobama te pokazuju pasivnost prema proglašivačkoj i tekstualnoj formi zbog odbojnosti prema virtualnom nasilju. S obzirom na to da im mediji služe uglavnom za zabavu, oni ih koriste i kada nemaju povjerenje u njih. According to the process of globalisation, the development of technologies leads to the development of media that play an important role in shaping human life and so-ciety in general. The media are often credited with the power to shape an individual’s everyday life, and especially the everyday life of young people, as a social group that grows and develops in the digital age. However, in sociological theory, there is no consensus on the effects that the media produce, as well as methodological con-sensus in the conceptualization and operationalization of confidence in the media. Therefore, we used a mixed approach: survey and interview method to obtain thebest possible data on the research problem. We made an analysis of data from the 2017 European Values Study survey. The European Values Study is an international scientific project, in which the Catholic University of Croatia is involved. The sample were young people from 18 to 35 years of age from 34 European countries (n=16772), including Croatia (n=455). In the qualitative part of the research, we interviewed 10 participants of the same age group from Zagreb and Zlatar. The results show that young people in Croatia have more confidence in social networks, and lack of confidence in the press than their peers from European countries, and there is no connection between confidence in the press and social networks with the size of the city/town from which the respondents come. Due to the easy accessibility, actuality, multimedia and the possibility of archiving content, the Internet is the medium most used by participants of qualitative research. They consume mostly entertaining content and listen and watch more than they read. Participants enter different meanings in media types and media content related to confidence (brevity, author’s signature, references, verifiability of information, etc.) and lack of confidence (sensationalism, fake news, disinformation, one-sided reporting, etc.), so our research confirms partly the theory of audience rationality. However, participants do not publicly participate in discussions and comments, and they share news and comments on content only with close people. They don’t show enunciative productivity and textual productivity due to their aversion to virtual violence. Since the media is mostly for entertainment, they use it even when they don’t trust them.