Hrskavičnjače se smatraju visoko ugroženim morskim vrstama zbog jakog ribolovnog pritiska kojem su izložene tijekom više desetljeća u svjetskim morima i oceanima, ali i zbog drugih negativnih utjecaja, poput gubitka staništa, klimatskih promjena i zagađenja mora. Ubrzano smanjenje njihovih populacija može pokrenuti negativne promjene u morskim ekosustavima, što dodatno naglašava potrebu za unaprjeđenjem mjera zaštite. Ovo istraživanje prikazuje analizu trenutnog stanja ove skupine organizama u crnogorskim vodama (jugoistočni Jadran). U radu je prikazan prvi popis hrskavičnjača, koji uključuje 44 vrste, s pojedinostima o učestalosti pojavljivanja u crnogorskim ulovima. Podaci se sastoje od 1469 zabilježenih nalaza u 281 terenskom istraživanju provedenom u okviru monitoringa gospodarskog ribolova (DCF-DCRF), kao i 1222 prijavljena nalaza prikupljena kroz „građansku znanost“ (citizen science). Građanska znanost značajno je doprinijela povećanju broja zabilježenih vrsta, posebice onih koje se smatraju ugroženim ili rijetkim u regiji i koje nisu zabilježene u DCF-DCRF monitoringu. Učestalost vrsta u crnogorskim ulovima prikazana je kao udio broja njihovih nalaza u ukupnom broju nalaza hrskavičnjača u lokalnom ribolovu. Dobiveni rezultati ukazuju da je tek 16% zabilježenih vrsta uobičajeno prisutno u ulovima u Crnoj Gori, dok je 66% ili rijetko u lovinama ili potpuno odsutno. Izrada prvog nacionalnog popisa hrskavičnjača može doprinijeti rješavanju nedostataka u nacionalnom zakonodavstvu i mjerama zaštite, posebice kroz zabilježene nalaze ugroženih vrsta u nacionalnim vodama.