Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljeća zabilježio jednu od najviših razvojnih stopa u europskom i u hrvatskom gospodarstvu. Ekonomski prognostičari razvitka turizma slažu se da je nautički turizam u početnom razvojnom razdoblju i da se visoki rezultati tek očekuju. Razvitak nautičkoga turizma nedostatno je zastupljen u turističkoj znanosti. Da bi se bolje razumjelo što se može očekivati od nautičkoga turizma, potrebno ga je prije svega definirati, i to kao multifunkcionalnu djelatnost. Već postojećoj definiciji i razvrstavanju nautičkoga turizma nastalima u Humanističkoj školi u Zadru, potrebno je sučeliti i pridružiti nove oblike definiranja i razvrstavanja. Kao jedna od vrsta turizma, nautički je turizam složen turističko-pomorski pojam, a zbog njegove intenzivne povezanosti s morem i plovidbom, i njegovo je definiranje složeno. Pomorska ga komponenta, naime, u cijelosti ne određuje, iako bi se to pri površnoj analizi tako moglo činiti. Potpuno određenje pojma nautičkog turizma pretpostavlja uzimanje u obzir svih elemenata koji ga uvjetuju i definiraju. Prema razvrstavanju, nautički turizam dijelimo na: 1. luke nautičkog turizma, 2. charter i 3. cruising. Ovakvu podjelu nalazimo u razvijenim europskim zemljama, a podređena je osnovnom makro–strateškom razvojnom modelu i prirodnim činiteljima razvitka. Istraživanjem emitivnih tržišta nautičkoga turizma Europe, koja intenzivno razvija nautički turizam na svojim prostorima, potvrdili smo istovjetnost našega i europskoga razvrstavanja nautičkoga turizma. Zašto je takvo razvrstavanje praktično i logično? Što je uporište znanstvenom definiranju nautičkoga turizma s praktičnoga stajališta? Negira li taj praktično-znanstveni pristup postojeće razvrstavanje Humanističke škole? Sve su to pitanja na koja se u ovome radu daje iscrpan odgovor.