Implementacija bolonjskog procesa u visokoškolskom obrazovnom sustavu značajnije je utjecala na nastavne planove i programe, ali i samu strukturu izvođenja nastave, poput promjene satnice kolegija, načina izvođenja nastave te provjere znanja. U skladu s ciljevima Bolonje kolegiji su postali jednosemestralni, što stvara poseban problem kod složenijih kolegija kao što su predmeti iz teorijske ekonomije, koji su svojim sadržajem i opsegom u prethodnom razdoblju bili dizajnirani za dvosemestralno izvođenje. S obzirom na njihovu važnost za vertikalu obrazovanja, reduciranje sadržaja značilo bi smanjivanje kvalitete studiranja na ekonomskim fakultetima. Kako je cjelokupna reforma na hrvatskim sveučilištima provedena na različite načine, istraživanjem provedenim na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli ispituje se koji je način efikasniji i je li uvođenje Bolonje općenito povećalo kvalitetu studija u odnosu na predbolonjski program po pitanju predmeta teorijske ekonomije.