Autori u radu temeljem arhivskoga gradiva Skupštine općine Koprivnica i Glasa Podravine donose politički i društveni panoptikum Koprivnice ususret, tijekom i netom nakon Hrvatskoga proljeća. Donose se nove političke i društvene spoznaje o toj povijesnoj epohi koja do sada nije bila validno historiografski i komunikološki prorađena u novijim radovima i literaturi. Sinergija historiografske i komunikološke prosudbe pokazala je cjelovitu povijesnu sliku koprivničke politike i društva krajem 60-ih i početkom 70-ih godina XX. stoljeća. Glas Podravine primjer je atribuiranja lokalnih medija prema središnjoj vlasti. Iako se iz prvoga pogleda može ustanoviti da su se lokalni mediji odmetnuli te su s izvještavanjem svrstali na stranu nezadovoljnika, oni će se brzo vratiti na početne metodološke postavke. Kratko skretanje bio je odraz kaotičnih prilika masovnoga pokreta pri čemu lokalne vlasti djeluju prema nahođenju s vrha. Unatoč prosvjedima i neredima koji su se događali ni stotinjak kilometara u Zagrebu, rad koprivničke politike vlasti i novina prikazuju zatvorenost sustava s obzirom na generičko izvještavanje koje će jasno biti bez dubljega upliva u sadržaj primljenih vijesti.