U radu je analizirana problematika zahtjeva za odcjepljenjem Katalonije od Španjolske. U prvom dijelu dan je povijesni razvoj katalonskih zahtjeva za samostalnošću i neovisnošću. Nakon toga detaljnije se obrađuje suvremeno doba te su ti secesionistički zahtjevi uspoređeni sa zahtjevima škotskih secesionista. Slijedi sustavan pregled i analiza pravnih propisa Španjolske i to u prvom redu ustavnog prava te drugih, u tome kontekstu, relevantnih odredbi unutrašnjeg pravnog poretka. Osim što se analizira imaju li katalonski secesionisti pravo na samoodređenje (i odcjepljenje) po španjolskim propisima, analizirana je i problematika daju li im to pravo propisi međunarodnog i/ili prava EU-a. Upravo su zahtjevi za samoodređenjem do odcjepljenja izvan kolonijalnog konteksta prema središnjim vlastima u modernim, demokratskim multietničkim državama postali najzahtjevniji i najkontroverzniji u međunarodnom pravu te su izazvali velike debate među znanstvenicima i stručnjacima. Fenomen secesionističkih pokreta u liberalnim i ekonomski jakim državama tako daju novu dimenziju samoodređenju kao kontinuiranom pravu, pozivanjem na demokratsko pravo izbora i glasanja naroda o pravnoj, političkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj budućnosti područja koje naseljavaju. Takvi su primjeri iznimni i rijetki, stoga su važni jer nam daju uvid u pitanje mogu li i kako secesionisti legalizirati i legitimizirati svoje zahtjeve za odcjepljenjem u liberalnim demokracijama.