Unatoč složenosti pojma meritokracije, u meritokratskim bi društvima društveni položaj i društvene nagrade trebali biti usko povezani sa stupnjem obrazovanja pojedinaca. U hrvatskom je društvu nemeritokratsko, koruptivno ponašanje vrlo izraženo, a objašnjenja njegovih uzroka kreću se od upozoravanja na nepovoljno sociokulturno nasljeđe (tradicionalna seljačka kultura, socijalizam) do racionalne adaptacije na društvenu stvarnost. U ovome se radu, na osnovi istraživanja prihvaćenosti vrijednosti obrazovanja kao mehanizma društvene selekcije i nagrađivanja te prihvaćanja koruptivnih načina dolaženja do društvenog uspjeha, pokušava utvrditi u kojoj se mjeri još uvijek može govoriti o negativnom utjecaju sociokulturnoga nasljeđa. Istraživanje rađeno na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na početku 2011. godine pokazalo je da ispitanici smatraju kako se procesi zauzimanja društvenih položaja odvijaju nemeritokratski. Međutim, kod samih ispitanika istodobno prevladava meritokratski svjetonazor, dok se manji dio njih adaptirao na društvenu stvarnost prihvaćajući u isti mah vrijednost obrazovanja, ali iskazujući i prihvaćanje koruptivnoga ponašanja. Imajući na umu da se kod većine onih koji su spremni na koruptivno ponašanje pojavljuje vrijednosna disonanca, autori zaključuju da u pozadini ove spremnosti vjerojatno stoji racionalna adaptacija na stvarnost.