U ovome se radu analiziraju neke determinante protektivnog ponašanja, posebice povjerenje u institucije, percepcija rizika od COVID-a 19 i sociodemografska obilježja. Provedeno je telefonsko istraživanje na dvoetapno stratificiranom uzorku punoljetnih stanovnika RH u razdoblju od kraja kolovoza do početka listopada 2020. godine (N=1212). Nalazi ukazuju na to da su statistički značajne determinante pridržavanja protektivnih mjera: dob (stariji), spol ispitanika (žene), prisustvo djece predškolske dobi u kućanstvu (pozitivna povezanost), procjena opasnosti od zaraze (veća percipirana opasnost rezultira većim pridržavanjem mjera), procjena vlastitog zdravstvenog stanja (oni lošijeg zdravlja više se pridržavaju mjera), iskustvo obolijevanja od bolesti COVID-19 (oni s neposrednijim iskustvom više se pridržavaju mjera) te povjerenje u Nacionalni stožer civilne zaštite i povjerenje u znanstvenike (veće povjerenje rezultira većim pridržavanjem mjera). Nešto više od polovine ispitanika procjenjuje da je zaraza virusom SARS-CoV-2 iznimno opasna, u odnosu na 17 posto ispitanika koji drže da je opasnost mala ili nikakva. Većina ispitanika izrazila je povjerenje u svih pet institucija i sustava za koje je mjereno povjerenje – najveće je povjerenje u znanstvenike, a najmanje u medije.