Na promatranom području zapadnoga Srijema i u posebnom povijesnom kontekstu nalazio se veliki dio Vojne krajine sa specifičnim društvenim uređenjem i militariziranim odgojno-obrazovnim sustavom. Odredbama o institucionaliziranju obrazovanja i sustavnom stjecanju znanja i na prostoru Vojne krajine dolazi do reformskih zahvata u tadašnje oblike organizacije školstva. U to se doba u javnosti promiču težnje o ciljanom i svrhovitom usvajanju znanja, vještina i navika učenika, kao i njihovih učitelja. Propisi koji reguliraju tadašnje školstvo donose odredbe o stručnim i dopunskim kompetencijama koje učitelji moraju posjedovati kako bi udovoljili zahtjevima graničarskih škola. Pojedine kompetencije nisu se u odgojno-obrazovnoj praksi promatranoga razdoblja uopće zamjećivale što u javnom diskursu rezultira izrazitim podcjenjivanjem učiteljskoga zanimanja. Stoga se ovim radom, analizom sadržaja povijesne literature i dokumentacije, donosi oblikovnica koja upućuje na nedostatke i naputke za poboljšanja navedene profesije u promatranom razdoblju. Navedenim spoznajama cilj je istaknuti pokušaje kojima se namjeravalo poboljšati tadašnje stanje i kvaliteta te iskazati pozitivni stavovi koji upućuju na moguće doprinose stvaranja modernijega školstva na tom prostoru. In the observed area of western Srijem and in the specific historical context, there was a large part of the Military Frontier with a specific social order and militarized educational system. Provisions on the institutionalization of education and the systematic acquisition of knowledge introduced reform of the former forms of school organization also in the Military Frontier. They publicly promoted aspirations for a targeted and purposeful acquisition of knowledge, skills, and habits of both students and teachers. Regulations governing the school system at the time laid down provisions on the competencies that teachers must possess to meet the requirements of border schools. Certain competencies were not at all noticed in the educational practice of the observed period, which led to a significant undervalue of the teaching profession in the public discourse. Therefore, by analyzing the content of historical literature and documentation, this work provides a model that points to shortcomings and suggestions for improving the mentioned profession in the observed period. These findings aim to highlight attempts that were intended to improve the current state and quality and to express positive attitudes that indicate possible contributions to creating a more modern school system in this area.