Grad Knin je specifična društvena i kulturna sredina koja je u razdoblju nakon Domovinskog rata 1991. godine doživjela značajne promjene u strukturi stanovništva. Važnost proučavanja struktura stanovništva proizlazi iz činjenice da su promjene u njima ovisne o širim društvenim, gospodarskim i političkim kretanjima. S druge strane, promjene u strukturama stanovništva koje nastaju pod utjecajem društvenog i gospodarskog razvoja povratno djeluju na ekonomski i socijalni razvitak zajednice, te ga mogu stimulirati ili usporavati. Temeljni cilj rada je prikaz stanja i promjene u socijalnim strukturama Grada Knina, u razdoblju od 1991. do 2011. godine, u okviru čega su analizirana demografska kretanja, ukupan broj, spol i dob, te narodnosna, obrazovna i struktura stanovništva prema aktivnosti. Korišteni izvori podataka su primarno Popisi stanovništva, te drugi izvori statističkih podataka. U pogledu ukupnog broja stanovnika, nakon znatnog smanjenja, u razdoblju od 1991. do 2001. godine, novije razdoblje između dva popisa pokazuje stabilizaciju i blagi porast. Promjene u dobnoj strukturi pokazuju se sukladnima općem procesu demografskog starenja u Hrvatskoj. Nakon intenzivnih promjena, narodnosna struktura se stabilizira uz homogenizaciju i većinsku hrvatsku nacionalnost, te lagani porast stanovništva srpske nacionalnosti. U obrazovnoj strukturi bilježe se pozitivni pomaci. Većina stanovništva je sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, uz porast visokoobrazovanih žena. Obrazovna struktura Grada Knina, u aspektu udjela pojedinih razina školske spreme, usporediva s istom strukturom Hrvatske. U 2011. godini, u strukturi aktivnog stanovništva, najzastupljenije je neaktivno stanovništvo, među kojim je najviše umirovljenika. Nezaposlenog stanovništva je manje, a u porastu je zaposlenost žena. Među nezaposlenima je najviše onih koji traže drugi posao.