Cilj empirijskog neeksperimentalnogistraživanja je bio da ispitamo stavovei procjene učitelja o vrsti i stepenu integracijemuzičkih aktivnosti sa drugimpredmetima u razrednoj nastavi. Na prigodnomuzorku od 122 učitelja koji radeu razrednoj nastavi primijenjen je posebnodizajniran skaler procjene o mogućnostimai primjeni integracije muzičkihaktivnosti u razrednoj nastavi SPIMA(α=0,80). Razlike u uticaju sociodemografskihvarijabli na navedene procjeneučitelja su provjeravane pomoću t-testaza nezavisne uzorke (t-test) i jednofaktorskomanalizom varijanse (ANOVA).Podaci su obrađeni pomoću statističkogsoftvera SPSS 19.0 za Windows. Rezultatiistraživanja pokazuju da nastavniciod navedenih pet muzičkih aktivnosti unastavi muzičke kulture najviše integrišupjevanje a zatim slušanje muzike. Ostaletri aktivnosti (sviranje, stvaralaštvoi muzičke igre) nisu dovoljno zastupljene.Uočeno je da nastavnici sa najvišeradnog iskustva najčešće integrišu aktivnostpjevanja. Kada je distribucija popredmetima u pitanju rezultati ukazujuna najčešću primjenu muzičkih igara uokviru fizičkog vaspitanja, pjevanje unastavi srpskog jezika i prirode i društvadok je slušanje muzike najviše zastupljenou nastavi likovne kulture. Najmanjistepen integracije je ostvaren sa nastavommatematike.