Jedna od primarnih ljudskih potreba bila je potreba za traženjem prirodnih zaklona kao zaštite od vremenskih nepogoda, životinja ili drugih skupina ljudi. Razvoj prostora za stanovanje tekao je od pećina, pripećaka, preko koliba oblika šatora, do okruglih ili ovalnih nastambi kosih stranica napravljenih od drva i isprepletenog šiblja. Pećine predstavljaju najduže korištene nastambe u ljudskoj povijesti. Nastanak kuća četverokutnog tlorisa, ravnih zidova, ravnih ili kosih krovova vezuje se uz neolitizaciju i gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu. Istra u prapovijesti prati tijek povijesnog razvoja stambene arhitekture na istočnoj obali Jadrana s utjecajima jugoistočne Europe, predalpskog prostora i Apeninskog poluotoka. Arhitektura stanovanja predstavlja jedinstvo prirodnih uvjeta i kulturnog razvoja, a čovjek njome rješava egzistencijalno pitanje osiguranja kontinuiteta života. Razvoj nastambi tijekom povijesti pokazuje njihovu promjenjivu ulogu u regionalnom sustavu naseljavanja.