Proces liberalizacije međunarodne razmjene, popraćen brojnim rundama pregovora u okviru GATT-a i Svjetske trgovinske organizacije, dio je plana globalizacije trgovinskog sustava s ciljem obaranja svih prepreka koje ograničavaju konkurentnost i slobodni protok dobara, pa time i globalni ekonomski rast. Razmjena poljoprivrednih proizvoda jedan je od brojnih čimbenika koji mogu utjecati na ekonomski rast gospodarstva, ali se kao takav u uvjetima munjevitog tehnološkog napretka često zanemaruje, posebno na globalnoj razini. U tom pogledu, svrha ovoga rada sastoji se u davanju odgovora na slijedeće pitanje: da li se i u kojoj mjeri međunarodna razmjena poljoprivrednih proizvoda može smatrati relevantnim čimbenikom rasta svjetskog gospodarstva? Dovođenjem ovih dviju varijabli u funkcijski odnos, a na temelju neprekinutog vremenskog niza podataka i uz korištenje LSM-metode te isključivo statističkih, odnosno ekonometrijskih kriterija, pristupilo se testiranju postavljenog modela. Rezultati analize pokazali su da međunarodna razmjena poljoprivrednih proizvoda nije relevantan čimbenik globalnog ekonomskog rasta, ali da u određenoj mjeri ipak ostvaruje utjecaj.