Kvalitativna istraživačka metodologija ima dugu i odvojenu povijest u sklopu primijenjenih društveno-humanističkih znanosti. U sociologiji, monografske studije "čikaške škole" u razdoblju između 1920-30-ih godina utvrdile su važnost kvalitativnih istraživanja za studij pojedinaca, skupina i zajednica. U socijalnoj antropologiji spominju se studije Boasa i Malinowskog koji posebno ističu važnost terenskog istraživačkog rada. Uskoro se kvalitativna istraživanja šire i na druga disciplinarna područja te se počinju primjenjivati gotovo u svim aplikativnim društvenim znanostima. Kvantitativna metodologija koja je dosad bila predominantna u ovom području ne može potpuno odgovoriti na ova složena pitanja. Holistički pristup humanoj ekologiji zahtijeva triangulaciju metodologija. Nakon kraćeg uvoda u područje kvalitativnih istraživanja, razrađuju se neke temeljne značajke, povijesni okvir, proces i temeljni postulati kvalitativnih istraživanja.