Slatkovodni grebeni (engl. freshwater reefs; poznati kao sedrene barijere) posebnost su krša, a poznati su po jako heterogenim staništima, složenim hidrogeološkim značajkama i jedinstvenim obrascima drifta (nizvodnog rasprostranjivanja) makrozoobentosa. Cilj našeg istraživanja bio je istražiti dnevne i sezonske obrasce drifta između barijera i ujezerenih dijelova toka, koji predstavljaju različite tipove mezostaništa bogatih mahovinom, ali bez riba, na maloj prostornoj skali unutar krškog sedrotvornog hidrosustava Plitvičkih jezera. Mjesečno smo uzorkovali drift na dva tipa mezostaništa (barijere i ujezerenja) tijekom podneva i sumraka, ispitujući kvantitativni i kvalitativni sastav drifta, uključujući beskralježnjake, mahovinu i pridružene čestice organske i anorganske tvari (APOIM). Barijere su bilježile veće gustoće drifta beskralježnjaka nego ujezereni dijelovi toka. Isti obrazac uočen je za mahovinu i APOIM. U oba tipa mezostaništa, beskralježnjaci su pokazali izrazito visoke, ali vrlo promjenjive gustoće drifta tijekom kasnog proljeća i ljeta (u prosjeku > 100 jedinki m-3), dok su tijekom kasne zime i ranog proljeća gustoće drifta bile peterostruko niže. Analiza nemetričkog višedimenzionalnog skaliranja (NMDS) otkrila je da na sezonske obrasce drifta beskralježnjaka utječe sezonsko otplavljivanje vodenih mahovina i pridruženih im beskralježnjaka. NMDS analizom je utvrđeno da su odrasli i/ili ličinački stadiji svojte Riolus spp. te ličinke svojte Hemerodromia spp. najznačajnije utjecale na razlike između podnevnih i sumračnih gustoća drifta na barijerama i u ujezerenim dijelovima toka. Na barijerama su podnevne gustoće drifta makrozoobentosa, mahovina i APOIM bile više od gustoća drifta u uzorcima sakupljenima u sumrak. Unutar ujezerenih dijelova toka, drift beskralježnjaka je u velikoj mjeri bio aperiodičan. Sugeriramo da je porast podnevnog i / ili aperiodičnog drifta posljedica nedostatka riba između barijera i ujezerenih dijelova toka. Naši rezultati nadalje su pokazali da vodeni beskralježnjaci koji nastanjuju barijere (brze dijelove toka) i ujezerenja (spore dijelove toka) uglavnom pokazuju „pasivni drift“ posredovan čimbenicima važnima za transport tvari i organizama unutar vodenih tokova, poput protoka vode i otplavljivanja vodene vegetacije. Na promatrane prostornovremenske obrasce drifta vjerojatno utječu i ontogenetski pomaci u periodičnosti drifta (tj. pomaci koji ovise o stupnju razvoja i morfološkim obilježjima pojedinih svojti), kao i bentoska raspodjela pojedinih svojti beskralježnjaka unutar mahovine. Možemo zaključiti da je u područjima slatkovodnih grebena i pridruženih slijedova barijera i ujezerenih dijelova toka unutar hidrosustava Plitvičkih jezera, utjecaj biotičkih čimbenika na obrasce drifta minimalan u odnosu na snažan utjecaj abiotičkih čimbenika.