Katastrofalni potres koji je 15. travnja 1979. godine pogodio Crnu Goru prouzročio je velika razaranja u gradovima i naseljima na jadranskoj obali i u neposrednom zaleđu. Najveća oštećenja pretrpjeli su stari gradovi na obali u kojima se nalazio najveći broj zaštićenih nepokretnih spomenika kulture. Muzeji u Crnoj Gori, osnovani uglavnom početkom 20. stoljeća i nakon Drugoga svjetskog rata, smješteni su u adaptiranim zgradama sagrađenim u ranijim razdobljima koje nisu imale odgovarajuću konstruktivnu zaštitu. Sve muzejske zgrade pretrpjele su znatna oštećenja, kao i muzejski predmeti koji su bili izloženi ili pohranjeni. Nakon prvih popisa i izvještaja utvrđeno je da su oštećena ili uništena 1642 nepokretna kulturna dobra i više od 33 tisuće pokretnih kulturnih dobara. Nakon inventariziranja, privremenog smještaja i privremene zaštite nepokretnih i pokretnih spomenika kulture pristupilo se sanaciji i obnovi oštećenih objekata te konzervaciji i restauraciji pokretne kulturne baštine. U tijeku obnove oštećenih objekata primjenjuju se suvremeni standardi aseizmičke gradnje.