Urod zrna kukuruza varira u odnosu na količinu pristupačne vode i dušika te o komponentama uroda. Cilj ovoga rada bio je proučiti utjecaj različitih tretmana navodnjavanja (a1= bez navodnjavanja; a2=60-100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK); a3=80-100% PVK), gnojidbe dušikom (b1=0 kg*N*ha-1; b2=100 kg*N*ha-1; b3=200 kg*N*ha-1) te hibrida (c1=OSSK515; c2=OS5997; c3=OS5775; c4=OS5885) na urod zrna i komponente uroda. Nadalje proučiti korelacijsku povezanost između uroda i komponenti uroda (mase zrna/klipu, apsolutna masa, broj zrna/klipu, dužina klipa, masa klipa). Svi čimbenici u istraživanju značajno (P<0.05) su utjecali na ispitivana svojstva u obje godine istraživanja. Tijekom ekstremno vlažne 2010. godine navodnjavanje je neočekivano snizilo urod zrna na oba tretmana navodnjavanja (a1=9.9; a2=8.8; a3=7.8 t*ha-1) dok je tijekom vegetacije 2013. godine urod zrna povećan na oba tretmana navodnjavanja (a1=8.9; a2=9.7; a3=10.3 t*ha-1). Gnojidba dušikom povećala je urod zrna na oba gojidbena tretmana i obje godine (b1= 5.7; b2=9.2; b3=11.7 t*ha-1 u 2010. i b1=6.3; b2=8.9; b3=10.6 t*ha-1 u 2013. godini). U pravilu urod zrna jednako kao i komponente uroda rastao je povećanjem količine dodanoga gnojiva. Hibrid je značajno utjecao na sva ispitivana svojstva s izuzetkom apsolunte mase i mase zrna/klipu tijekom 2013. godine. Analiza korelacijske povezanosti ukazala je na jaku pozitivnu vezu između uroda zrna i mase klipa ((r=0.77 (2010); r=0.84 (2013)) što je potvrđeno rezultatima direktne i indirektne path analize.