Svrha ovog istraživanja bila je ocijeniti odgovor kokoši nesilica na obroke s niskim fosforom na bazi raznih vrsta žitarica s dodatkom mikrobijelne fitaze. Nesenje, unos hrane, kakvoća ljuske jaja kao i parametri čvrstoće kosti i sadržaj Ca, P, Mg i Zn u kostima bili su obuhvaćeni kao pokusni parametri. U dobi od 17 tjedana 288 pilenki Lohmann Brown izabrano je za šest hranidbenih tretmana, a svaki tretman sastojao se od 12 kaveza po 4 pilenke. Do početka nesenja pilenke su hranjene standardnim obrocima koji su sadržavali 145 g sirovih bje¬lančevina i 11.3 MJ ME, 4 g nefitinskog P i 10.6 g Ca po kilogramu hrane. Pokusni obroci su se prvog dana nesenja temeljili na kukuruzu (obro¬ci I, II, III) ili na kombinaciji kukuruza, ječma i pšenice (obroci IV, V, VI) i sadržavali su oko 165 g CP i 11.2 Mj ME/kg. U obrocima I, III ili IV i VI razina nefitinskog fosfora smanjena je na 1.41 g/kg dok je u kontrolnim obrocima (III ili V/) količina nefitinskog P bila 3.0 g/kg. U obrocima s niskim P (III i VI) uključena je mikrobijelna 6-fitaza na razini od 450 FTU/ kg obroka. Razina fosfora u obrocima nije djelovala na postotak nesivosti u pokusu od 54 tjedna. Više razine P u hrani povećale su samo čvrstoću ljuske jajeta. (P < 0,01). Dodavanje fitaze u obroke s niskim P nije dje¬lovalo na unos hrane i kakvoću jaja, međutim poboljšalo je čvrstoću ljuske jajeta u usporedbi sa skupinama s niskim P bez dodataka. Što se tiče čvrstoće i elastičnosti goljenice, razina P i dodavanje fitaze nije imalo vidljivih učinaka. Najbolji parametri koji karakteriziraju kakvoću kosti dobiveni su dodavanjem 3 g nefitinskog P na kg obroka.