Uvod: Koronarna bolest srca praćena je negativnim psihološkim stanjima, osobito kod osoba podvrgnutih perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI), dok se kardiološka rehabilitacija pokazala učinkovitom u smanjenju simptoma i poboljšavanju kvalitete života. Cilj rada: Ispitati postojanje depresije, rizičnih faktora uz subjektivnu procjenu kvalitete zdravlja pacijenta podvrgnutih PCI-ju te utjecaj ambulantne kardiološke rehabilitacije na njihovo smanjenje 5 tjedana od operativnog zahvata. Metode: U prospektivnu kohortnu studiju uključeno je 50 muških ispitanika podvrgnutih PCI-ju podijeljenih u dvije jednake skupine. Pokusna skupina bili su ispitanici s provedenim PCI-jem koji nakon otpusta uzimaju medikamentoznu terapiju uz organiziranu ambulantnu rehabilitaciju. Kontrolna skupina su bili ispitanici s provedenim PCI-jem, po otpustu uzimaju medikamentoznu terapiju bez ambulantne kardiološke rehabilitacije. Anketiranje je provedeno neposredno nakon PCI-ja i nakon 5 tjedana od provedenog zahvata mjernim instrumentima: Beckov inventar depresije i SF-36 upitnik. Rezultati: Nakon 5 tjedana rehabilitacijski program dovodi do statističkih promjena u sniženju krvnog tlaka, hiperlipidemije i pušenja. U skupini koja je provodila rehabilitacijski program došlo je do statistički značajnih promjena u ukupnom rezultatu Beckovog inventara depresije i njegovim sastavnicama (bolje raspoloženje, osjećaj prihvaćenosti, manjak krivnje, mržnje prema sebi, neodlučnosti i negativne slike o sebi, bolji san, poboljšan apetit i smanjena izraženost hipohondrije) te u SF-36 upitniku (bolje fizičko funkcioniranje, percepcije općeg zdravlja, energije i vitalnosti). Statistički značajne promjene pojavljuju se kod skupine bez ambulantne kardiološke rehabilitacije u sastavnici Beckovog inventara: neodlučnosti, te sastavnici SF-36 upitnika:npercepciji općeg zdravlja. Zaključak: Ambulantna kardiološka rehabilitacija učinkovita je u smanjenju simptoma depresije, rizičnih faktora i poboljšanju kvalitete života kod pacijenata podvrgnutih PCI-ju.