U radu je istraživana hrapavost površine i kvaliteta rezanoga hrastova furnira te utjecaj kvrga i drugih nedostataka povezanih s kvrgama na hrapavost površine i kvalitetu tog furnira. Varijabilnost hrapavosti temeljito je ispitana duž hrastova debla te među susjednim furnirima rezanim na različitim dubinama istog debla u područjima s greškama i bez njih. Očekivana vertikalna varijabilnost morfoloških obilježja drva duž debla nije značajno utjecala na hrapavost površine furnira, što pogoduje primjeni i svojstvima rezanog furnira. Površina furnira uzetih s rubova paketa bila je vrlo hrapava. Površine s najmanjom hrapavošću bile su one s područja zdravih uraslih kvrga ili periferno od njih. Osim velikih ili mrtvih kvrga, koje pucaju i rezultiraju štetnim šupljinama, male zdrave kvrge ne povećavaju hrapavost površine furnira, a time ne utječu na zahtjeve obrade furnira ni na kvalitetu proizvoda od njih. Kako bi se poboljšala kvaliteta površine hrastovih rezanih furnira i istražio utjecaj područja s greškama i bez njih na hidrotermičku modifikaciju, primijenjena su dva blaga i kratkotrajna hidrotermička tretmana. Od tih tretmana samo je blaži (110 ºC) uspio znatnije poboljšati kvalitetu površine, kako područja s greškama, tako i područja bez grešaka, dok tretman pri 130 ºC nije bitno utjecao na promjenu hrapavosti površine furnira.