Akademska digitalna zbirka SLovenije - logo
VSE knjižnice (vzajemna bibliografsko-kataložna baza podatkov COBIB.SI)
  • Interesne govorice v prevodu : (na primeru prevodov romana Rivers of Babylon) : diplomsko delo
    Vukušić, Barbara
    U diplomskome sam radu istraživala žargon u slovenskome, slovačkome i hrvatskome jeziku. Istraživala sam što o žargonu kažu lingvisti koji se bave slovenskim, slovačkim i hrvatskim jezikom te što je ... sa žargonom u književnim djelima, u originalu Rivers of Babylon (2008) autora Petera Pišt'aneka i u prijevodima na slovenski (A. Rozman) i hrvatski jezik (P. Malešević). Za istraživanje sam odabrala žargon zato, jer mi se tema činila zanimljiva, željela sam saznati više o odabranoj temi i zato jer sam i sama korisnik žargona. Zanimalo me koliko se lingvisti bave prije spomenutom temom te kako se žargon prevodi. Diplomski sam rad podijelila na dva dijela, na teorijski i praktični dio. U teorijskome sam dijelu istraživala kako pojedini autori definiraju žargon u slovenskome, slovačkome i hrvatskome jeziku. Zamijetila sam da postoje različite definicije i razlike u podjeli žargona. Lingvisti dakle nisu jedinstveni u razmišljanju o tome što je to žargon, koja ih skupina ljudi upotrebljava, gdje i kada ih možemo upotrebljavati i da li ih, u određenim komunikacijskim situacijama, uopće možemo upotrebljavati. U slovenskome jeziku govorimo o interesnih govoricah, govorimo o slengu, žargonu i argou te o sociolektima. Slovenski se stručnjaci djelomično slažu da je potrebno u budućnosti tome jezičnome području posvetiti malo više pažnje. Uočila sam pomanjkanje novije literature, pomanjkanje znanstvenih članaka, monografija i rječnika, koji bi nam bili u pomoč kada želimo doći do podataka o interesnih govoricah. U slovačkome jeziku govorimo o sociolektima, govorimo o slengu, žargonu i argou te o substandardnim riječima. U hrvatskome se jeziku pojavljaju dvije teorije, prva teorija, čiji začetnik je Tomislav Sabljak, je teorija o govoru koji je nastao "ispod šatora", izmislili su ga Romi kako bi se razlikovali od ostalih ljudi, zove se šatrovački govor. Težio je strogoj zatvorenosti i tajnosti. Tek je kasnije značio govor pojedine grupe ljudi, koja pripada različitim društvenim slojevima, koja se želi razlikovati od ostalih ljudi sa posebnim načinom komunikacije, dakle šatrovačkim govorom. Kada danas čujemo riječ šatra pomislimo na nešto loše ili na nekoga tko je u sukobu sa zakonom ili cijelim društvom. Druga teorija govori o žargonima koji su vezani na različite skupine ljudi koje spajaju zajedničke teme i hobi. U praktičnome sam dijelu analizirala i uspoređivala žargon u slovačkome originalu, u prijevodu na slovenski jezik i u prijevodu na hrvatski jezik. Najprije sam detaljno pročitala sva tri književna djela, zatim sam iz originala ispisivala žargonske i druge riječi koje sam smatrala prikladnima za temu. Uspoređivala sam kako su žargoni iz originala prevedeni na slovenski i hrvatski jezik. Zbog bolje preglednosti sam riječi prikazala pomoću tabele. Razlike koje sam vidjela kod proučavanja teorijskoga djela, dobile su potvrdu kod praktičnoga djela diplomskoga rada. Kod originala romana Rivers of Babylon možemo naći puno slengizama, vulgarizama, pejorativa, razgovornih riječi, ekspresionizama itd. U slovenskome i hrvatskome prijevodu također možemo naći žargonizme, vulgarizme, ekspresivne riječi itd. ali se one u potpunosti ne poklapaju sa riječima u originalu. Ponegdje je slengizam preveden na knjižni jezik, ponegdje na žargonizam i obratno. Za žargon je karakteristična ekspresivnost u izražavanju, karakteristično je bogatstvo sinonimnih izraza, tajnovitost i nerazumljivost. Neki lingvisti kažu da su žargoni bogaćenje jezika (Pepić 2008), neki se tome oštro protive (Ivas 1988, Težak 1990, Bjelić 2009) jer kažu da sa žargonima ne izražavamo jezično bogatstvo nego upravo suprotno, akumuliramo previše riječi istoga značenja. Sa žargonima izražavamo svoje osjećaje, želje, spoznaje, duhovitost, možemo pokazati svoje korijene i društvenu pripadnost, rušimo konvencije i izražavamo simpatije, naš osnovni cilj je biti prepoznat u društvu. Žargone u sve većem broju možemo primijetiti na radiu i televiziji zato jer govornici nisu svjesni da ih upotrebljavaju ili žele s njima postići poseban učinak na gledaoce i slušaoce. Nadam se da će lingvisti shvatiti važnost žargona upravo zbog njihove masivne upotrebe i da će im početi posvećivati više pažnje.
    Vrsta gradiva - diplomsko delo ; neleposlovje za odrasle
    Založništvo in izdelava - Ljubljana : [B. Vukišić], 2016
    Jezik - slovenski
    COBISS.SI-ID - 62030178

Knjižnica/institucija Kraj Akronim Za izposojo Druga zaloga
FF, Osrednja humanistična knjižnica, Ljubljana Ljubljana FFLJ v čitalnico 1 izv.
ni za izposojo 1 izv.
loading ...
loading ...
loading ...