VSE knjižnice (vzajemna bibliografsko-kataložna baza podatkov COBIB.SI)
-
Ozaveščenost zdravstvenih profesionalcev in splošne javnosti o dementiji in preprečevanju dementije v Republiki Hrvaški = Informiranost zdravstvenih djelatnika i opće javnosti o demenciji i prevenciji demencije u Republici Hrvatskoj = Awareness of healthcare professionals and the general public about dementia and prevention of dementia in The Republic of Croatia : magistarsko delo študijskega programa druge bolonjske stopnje Zdravstvene vedeKušević, AnkicaDemencija je prepoznata kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, zbog čega je njezina prevencija postala fokusom mnogih strategija i akcijskih planova na razini različitih zemalja. Svrha ovog ... istraživanja bila je procijeniti i usporediti stupanj znanja, informiranosti, i osviještenosti o demenciji u dvije populacije – opća javnost i zdravstveni djelatnici u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu je sastavljen online upitnik od 20 pitanja izrađen u alatu „Google obrasci“, koji je ispitanicima koji su dobrovoljno pristali sudjelovati u istraživanju distribuiran putem e-mail-a. Istraživanje je provedeno u prosincu 2020. i siječnju 2021. godine. Statistička obrada podataka učinjena je pomoću računalnog programa IBM SPSS, uz statističku značajnost p<0,05. U konačnici je u istraživanje bilo uključeno 388 ispitanika (81,96% žene, 52,32% opće populacije), prosječne dobi 36,05 ± 11,57 godina. Ukupno oko 30% ispitanika smatra da je demencija normalni dio starenja. Zdravstveni djelatnici imaju, statistički gledano, značajno veći stupanj znanja o demenciji (p<0,001), te su u većoj mjeri ispravno odgovorili na tvrdnje koje se tiču rizičnih i zaštitnih čimbenika u demenciji. Viši stupanj obrazovanja bio je jedan od čimbenika koji je utjecao na razinu znanja o demenciji (osobe s višim stupnjem obrazovanja imale su bolje znanje o demenciji), dok spol i osobni kontakt s osobama s demencijom nisu bili čimbenici koji su utjecali na znanje o rizičnim i zaštitnim faktorima u demenciji. Najveći udio ispitanika ispravno se složio sa tvrdnjom da je redovita mentalna aktivnost zaštitni faktor od demencije (83,7% opće populacije; 91,4% zdravstvenih djelatnika), a slijedile su je redovita tjelesna aktivnost (79,8% opće populacije; 90,8% zdravstvenih djelatnika) i pravilna prehrana (56,2% opće populacije; 71,9% zdravstvenih djelatnika). Iako zdravstveni djelatnici imaju veći stupanj znanja o demenciji te njezinim rizičnim i zaštitnim čimbenicima i nadalje je potrebno raditi na osvješćivanju populacije Republike Hrvatske o demenciji, a to se posebno odnosi na opću populaciju nižeg stupnja obrazovanja. Ovo istraživanje je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje je uspoređivalo znanje i osviještenost o demenciji među općom populacijom i zdravstvenim djelatnicima, te je potvrdilo iskustvo ostalih zemalja. Dobiveni podaci mogu se koristiti u usmjeravanju budućih javnozdravstvenih kampanja čiji će primarni fokus biti na informiranju javnosti o demenciji i njezinim zaštitnim i rizičnim čimbenicima.Vrsta gradiva - magistrsko delo ; neleposlovje za odrasleZaložništvo in izdelava - Maribor : [A. Kušević], 2021Jezik - hrvaškiCOBISS.SI-ID - 87747843
Digitalne vsebine: dCOBISS
| Knjižnica/institucija |
Kraj | Akronim | Za izposojo | Druga zaloga |
|---|---|---|---|---|
| Univerza Alma Mater Europaea, Maribor | Maribor | ESM |
v čitalnico 1 izv.
|
Vir: Osebne bibliografije
in: SICRIS
