Cilj je ovoga rada razmotriti jesu li postupci davanja na korištenje nekih nekretnina u državnom vlasništvu zainteresiranim poduzetnicima i drugim subjektima jednostavni i brzi te osiguravaju li oni ...odabir upravo one osobe koja jamči obavljanje gospodarske djelatnosti najviše kvalitete u okviru standarda održivoga razvoja. U radu se pozornost usmjerava na zemljišta koja se u velikome udjelu nalaze u državnome vlasništvu, a prema ocjeni hrvatske javnosti, nisu u dovoljnoj mjeri iskorištena – poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište te javno vodno dobro u javnoj uporabi. Najprije se razmatra jesu li ova zemljišta sposobna biti dijelom financijske imovine države. Zatim se analizira način regulacije i postupovne odredbe davanja ovih dobara na korištenje privatnim osobama. Konačno, ukazuje se na nedostatke pozitivnopravne regulacije te se s ciljem poticanja iskoristivosti ovih prostora daju prijedlozi unapređenja postojećega pravnoga okvira.
The aim of this paper is to consider whether the procedures of making giving the use of some properties belonging to the government to interested entrepreneurs and other subjects simple and speedy and whether they ensure the choice of the person who guarantees the carrying out of economic activities of the highest quality within the framework of standards of sustainable development. In this paper attention is focused on properties belonging for the most part to the government and which, according to the assessment of the Croatian public, are not made to full use- agricultural land, forests and forest land and water as a commodity in public use. First considered is whether this property has the capacity to be part of the financial property of the government. Then, modes of regulation are considered and procedure provisions of giving these goods to be used by private persons. Finally, the lack of positive legal regulation is pointed out. This is to encourage the usability of these areas in order to provide suggestions for improving the existing legal framework.
The way in which the Republic of Croatia founds the legitimacy of judiciary duties and thereby enhances the rule of law is analyzed in this paper. It is aimed in particular at the legitimacy of ...administrative judges upon resolving administrative disputes and passing judgements. To this aim, the independence of administrative judges is considered as well as the mechanisms to which the independence of judicial powers contribute. Then, the way judges are appointed is analyzed, which results in whether citizens can trust the judges’ expertise and moral values. Also analyzed is the mechanism for establishing the expertise of judges through evaluating judges' implementation of duties. Finally, the legitimacy of administrative judges' decisions is also considered through the composition of the court in first instance administrative judicial decisions and through the trust given by citizens in the resolution of administrative disputes according to the individual judge. How administrative court judges in the Republic of Croatia are appointed and assessed in the same way as judges of other regular or specialized courts and how the question of independent implementation of judicial duties correlates regardless of the court wherein the judge is appointed for judicial duty make up a large part of the conclusions related to all judges in the Republic of Croatia. This paper therefore in some way exceeds the very problem area of rule of law and administrative judge legitimacy.
U radu se analizira na koji način Republika Hrvatska uspostavlja legitimnost sudačke dužnosti i tako jača vladavinu prava. Rad je posebno usmjeren na legitimnost upravnih sudaca pri rješavanju upravnih sporova i izricanju upravne pravde. U tu svrhu posebno se razmatra neovisnost upravnih sudaca te mehanizmi koji doprinose neovisnosti sudbene vlasti uopće. Zatim se analizira način imenovanja sudaca, slijedom čega se zaključuje mogu li građani imati povjerenje u njihovu stručnost i moralne vrijednosti. Analizira se i mehanizam utvrđivanja stručnosti rada sudaca, kroz vrednovanje obavljanja sudačke dužnost. Konačno, legitimnost upravnosudskih odluka razmatra se i kroz sastav suda u prvostupanjskom upravnosudskom odlučivanju te kroz vjeru koju građanima daje rješavanje upravnih sporova po sucu pojedincu. Kako se suci upravnih sudova u Republici Hrvatskoj imenuju i ocjenjuju na isti način kao i suci drugih redovitih ili specijaliziranih sudova te kako pitanje neovisnosti obavljanja sudačke dužnosti korelira bez obzira na sud u kojem je sudac izabran na sudačku dužnost, velik dio zaključaka odnosi se na sve suce u Republici Hrvatskoj, čime ovaj rad na neki način nadilazi samu problematiku vladavine prava i legitimnosti upravnih sudaca.
Specifičnost nadzora nad radom izvršnih i upravnih tijela lokalne samouprave leži u opreci između upravnih obilježja jedinice lokalne samouprave i njezinih samoupravnih obilježja. Stoga on treba biti ...ustrojen na način kojim se respektiraju samoupravne ovlasti lokalne samouprave, ali pritom istodobno štiti zakonitost u cjelokupnom pravnom sustavu. U radu se istražuju oblici nadzora nad izvršnim i upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, pri čemu se, nakon razmatranja prirode nadzora, subjekata nadzora i nadzornih ovlasti, posebice analizira nadzor unutar samih tijela lokalne samouprave, hijerarhijski upravni nadzor od strane tijela područne (regionalne) samouprave te upravni i inspekcijski nadzor od strane Ministarstva uprave, upravnosudski nadzor kao i nadzor od strane pučkoga pravobranitelja. Poseban naglasak stavljen je na instrumente provođenja svakoga pojedinoga nadzora te na nadzorne ovlasti kojima raspolažu nadzorna tijela. Pritom se skreće pozornost na utjecaj koji na učinkovitost i djelotvornost nadzora imaju broj i veličina lokalnih jedinica i posljedično njihova objektivna sposobnost obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga.
The specificity of supervision over the work of executive and administrative bodies of local self-government lies in the contradiction between administrative characteristics of units of local self-government and its self-administrative characteristics. Therefore, it should be organised in a way that respects the self-administration powers of local self-government, but at the same time, protects legality in the entire legal system. This paper investigates the supervision of executive and administrative bodies of units of local self-government in Croatia. Here, after considering the nature of the supervision, subjects of supervision and supervisory powers, in particular the forms of supervision are analysed over executive and administrative bodies of units of local self-government, hierarchical administrative supervision by bodies of regional self-government and administrative and inspectorial supervision by the Ministry of Administration, administrative court supervision as well as supervision by the ombudsman. Particular emphasis is placed on the instruments for implementation of every individual supervision and on the supervisory powers at the disposal of supervisory bodies. Thereby attention is given to the influence on the efficiency and effectiveness of supervision, the number and size of local units and consequently their objective capability to carry out duties within the sphere of self-government.
Cilj je ovoga rada proučiti usporednu praksu njemačkog i austrijskog upravnosudskog prava te je usporediti s pozitivnim hrvatskim propisima koji uređuju upravne sporove te Prijedlogom Zakona o ...upravnim sporovima koji je Sabor nakon prvog čitanja prihvatio na sjednici dana 3. srpnja 2009. godine. Time se nastoji utvrditi koliki će odmak učiniti hrvatsko upravnosudsko pravo donošenjem novoga Zakona. Zbog ograničenog opsega ovoga rada analiziraju se samo neka pitanja ovoga Prijedloga Zakona, tj. predmet upravnog spora – kao temeljno pitanje osiguranja sudske zaštite od rada uprave, zatim pitanje sastava suda koji će voditi upravne sporove te, konačno, pitanje održavanja usmene rasprave, koja su pobudila žestoke rasprave između hrvatskih i stranih pravnih stručnjaka. Nadamo se da će ovaj rad doprinijeti boljem razumijevanju ovih pitanja u hrvatskoj javnosti, ali i eventualnom poboljšavanju nekih zakonskih rješenja.
Žalba u upravnom sporu Đerđa, Dario; Galić, Ante
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
04/2014, Letnik:
51, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se razmatra uvođenje dvostupanjskog sustava upravnog sudovanja u Hrvatskoj 2010. godine. Utvrđuje se potreba uvođenja žalbe u upravnosudski sustav te se pojedinačno analiziraju ograničenja ...vezana uz ovaj institut. Najprije se razmatra ograničenje izjavljivanja žalbe protiv rješenja, zatim stavljanje nekih prvostupanjskih upravnih sporova u nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske te, konačno, ograničenja izjavljivanja žalbe na neke vrste presuda upravnih sudova. Nadalje se utvrđuju razlozi i nedostaci tzv. „filtera“ za izjavljivanje žalbe na presudu prvostupanjskih upravnih sudova. U radu se ujedno razmatraju i usporednopravni instituti vezani uz pravo izjavljivanja žalbe u upravnom sporu te se utvrđuje u kojoj je mjeri hrvatsko pozitivno pravo usklađeno ili odstupa od rješenja prihvaćenih u drugim europskim državama. U zaključku autori sugeriraju potrebne intervencije u Zakon o upravnim sporovima.
Cilj je ovoga rada de lege lata proanalizirati vlasnički režim nad objektima i uređajima komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj. U radu se najprije određuju objekti i uređaji komunalne ...infrastrukture u Hrvatskoj te ukazuje na propuste u zakonodavstvu koji često u praksi dovode do nejasnoća i otvorenih pitanja vezanih uz vlasničkopravni status ovih objekata. Zatim se analiziraju objekti i uređaji komunalne infrastrukture u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te se osvrće na izvore njihovog financiranja. Slijedi analiza vlasničkog statusa postojećih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u trenutku kada jedinica lokalne samouprave osniva trgovačko društvo ili ustanovu za obavljanje neke komunalne djelatnosti te pitanje financiranja izgradnje novih objekata i nabave novih uređaja komunalne infrastrukture od strane ovih osoba. Konačno razmatra se pitanje vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se nalaze na javnom i općem dobru.
Cilj je
ovoga rada ocijeniti kvalitetu propisa upravnoga prava u Hrvatskoj te skrenuti
pozornost na mehanizme njihova poboljšanja. U tu svrhu u radu se najprije na
konkretnim primjerima ukazuje na ...česte nedostatke pravne regulacije u zakonima
kojima se uređuje postupanje javnopravnih tijela i neka posebna upravna
područja značajna zbog učinka na gospodarstvo ili život građana uopće.
Analiziraju se mehanizmi koje Hrvatska danas poduzima u svrhu izrade
kvalitetnijih pravnih propisa, a zatim se razlažu pretpostavke kojima je
potrebno udovoljiti pri izradi prijedloga i donošenju propisa. Ukazuje se na
znanja, vještine i kompetencije kojima redaktor propisa treba raspolagati te
aktivnosti koje je nužno poduzeti pri izradi prijedloga i usvajanju propisa.
This paper evaluates the quality of the administrative law rules in the Republic of Croatia by focusing on the mechanisms for their improvement. Frequent insufficiencies of the legal regulation are analysed on the example of the law regulates public authorities’ acting and the laws which regulate special administrative areas significant to the economy and life of the citizens. The mechanisms that are actually taking in Croatia to the purpose of the drafting better regulations are analysed. After that, the paper directs to the other methods necessary to reach that goal. It especially puts emphasis on the special knowledge, skills and competences that redactors should possess, as well as actions necessary to be taken in the process of drafting and adopting laws and other regulations.
Upravni postupak u pravu Europske unije Đerđa, Dario; Jerčinović, Ana
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
02/2020, Letnik:
57, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj je ovoga rada raščlaniti razloge koji ukazuju na potrebu donošenja kodificiranih pravila upravnoga postupka u pravu Unije te ocijeniti kvalitetu predloženih rješenja. U ovome radu najprije se ...nastoji odgovoriti na pitanje postoji li u Europskoj uniji potreba za kodificiranjem pravila upravnoga postupka. To se čini analizom nekih njezinih propisa, ali i stajališta iznesenih u znanstvenoj i stručnoj literaturi. Ukazuje se na dosadašnje „kodifikacijske neuspjehe“ te se kratko prikazuje geneza donošenja i danas aktualnoga prijedloga Uredbe o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije. Zatim se analiziraju ciljevi ovoga prijedloga propisa i u njemu sadržana rješenja. Ona se uspoređuju s aktualnim rješenjima sadržanima u hrvatskom pravnom sustavu i pravnim sustavima nekih država članica Unije, kako bi se utvrdilo hoće li eventualno usvajanje predložene uredbe u praksi zahtijevati značajnije odstupanje u radu institucija, tijela, ureda i agencija Unije od pravila vođenja upravnoga postupka uvriježenih u nacionalnim pravnim sustavima država članica. Time se ukazuje na neke prednosti, ali i nedostatke predloženoga teksta. Konačno, zaključuje se hoće li Unija eventualnom predloženom „kodifikacijom“ stvoriti nove pravne režime ili će se zadovoljiti zakonskim utvrđenjem već postojećih pravila u okviru jednoga propisa.
The aim of this paper is to analyse reasons pointing out the need to codify the rules for administrative procedure in EU law and to assess the quality of suggested solutions. Firstly, an attempt is made to answer the question of whether the European Union needs to codify rules of administrative procedure. This is done by analysing some of its regulations as well as the views purported in scientific and professional literature. The “codification failures” to date are pointed out and the genesis of passing the today still current proposed “Regulations on open, effective and independent European Union Administration”. Then, the aims of this proposed regulation and its contained solutions are analysed. It is compared with current solutions contained in the Croatian legal system and in the legal systems of some member states. This points out some advantages as well as disadvantages of the proposed text. Finally, it is concluded whether the Union will, with its proposed “codification” finally create new legal regimes or will it satisfy legally established already existing rules within the framework of one regulation.
Pravila izrade pravnih propisa u hrvatskom i usporednom pravu Đerđa, Dario; Šamanić, Paula
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci/Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
01/2022, Letnik:
43, Številka:
3
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Cilj je ovoga rada ocijeniti svrhovitost pravila izrade pravnih propisau Hrvatskoj. U tu se svrhu ponajprije razmatraju ta pravila i njihovaimplementacija u hrvatski pravni sustav. Skreće se ...pozornost na učestalenedostatke u zakonodavstvu te se, kako bi se zaključilo jesu li postojeća pravilaprimjerena, analiziraju mehanizmi „bolje regulacije“ u usporednome pravu.U zaključku autori iznose korake koje bi Hrvatska trebala poduzeti u svrhuunaprjeđenja tehnike izrade pravnoga okvira.
This paper evaluates purposefulness of the rules of legislative drafting in Croatia.In the light of this aim, these rules and their implementation in the Croatian legalsystem are first considered. Attention is drawn to the frequent insufficiencies of thelegislation and, in order to conclude if the existing rules are adequate, the mechanismsfor “better regulation” in comparative law are analysed. Finally, in the conclusion, theauthors highlight necessary steps Croatia should take in order to improve the draftingtechnique.
The aim of this paper is to research
applicability of the existing alternative dispute resolution methods’ in the
administrative law and give some suggestion for their improvement. Firstly, in
this ...paper, the concept of alternative and consensual dispute resolution in
administrative law is analysed. After that, the advantages and disadvantages of
the non-jurisdictional forms of disposing an administrative matter are pointed
out. Then, the contemporary regulations devoted to such methods in Croatia are
presented. The experiences of alternative dispute resolution methods in Poland
are also discussed, because Poland tried to establish this system in the very
similar environment like in Croatia, but several years ago. Finally, in
conclusion authors give their attitude on applicability of non-jurisdictional
forms of dispute resolution in Croatian administrative law and suggest some steps for their improvements.
L’obiettivo di questo lavoro è di ricercare l’applicabilità dei metodi esistenti della risoluzione alternativa delle controversie nel diritto amministrativo e di fornire alcune proposte per il miglioramento di esse. In primis, in questo lavoro è stato analizzato il concetto della risoluzione alternativa e consensuale delle controversie nel diritto amministrativo. Dopodiché, sono stati sottolineati i vantaggi e gli svantaggi delle forme non giudiziali di disposizioni nella materia amministrativa. Poi, è stata presentata la regolazione contemporanea dedicata a questi metodi in Croazia. L’esperienza dei metodi di risoluzione alternativa delle controversie in Polonia è anche stata discussa, perché la Polonia ha tentato di stabilire questo sistema in un
ambiente molto simile a quello croato, ma parecchi anni fa. Infine, nella conclusione gli autori presentano la loro propensione all’applicabilità delle forme non giudiziali della risoluzione delle controversie nel diritto amministrativo croato e propongono alcuni passi per il miglioramento di esse.
Ziel dieses Beitrags ist es, die vorhandenen alternativen Streitbeilegungsmethoden im Verwaltungsrecht zu untersuchen und Vorschläge für ihre Verbesserung zu geben. Zuerst analysiert man im Beitrag den Begriff der alternativen und einvernehmlichen
Streitbeilegung. Danach erörtert man die Vor- und Nachteile von außergerichtlichen Formen der Beilegung von Verwaltungssachen. Demnach stellt man die aktuelle Regelung, die sich auf diese Methoden in Kroatien bezieht, dar. Ebenfalls bespricht man die Erfahrungen über alternative Streitbeilegungsmethoden in Polen, weil dort vor einigen Jahren ein ähnliches System wie in Kroatien geschaffen wurde. Abschließend stellen die Autoren ihre Stellungen über die Anwendbarkeit von außergerichtlichen Formen der Streitbeilegung im kroatischen Verwaltungsrecht dar und geben Vorschläge für deren Verbesserung.
Cilj je ovoga rada ocijeniti primjenjivost postojećih mehanizama alternativnog rješavanja sporova u upravnom pravu i dati neke prijedloge za njihovo unaprjeđenje. U radu se analizira koncept alternativnog i konsensualnog rješavanja sporova. Zatim se izlažu
prednosti i nedostaci izvansudskih oblika rješavanja upravnih stvari. Analiziraju se pozitivni propisi u Hrvatskoj, koji uređuju primjenu izvansudskih oblika rješavanja sporova. Razmatraju se metode izvansudskog rješavanja sporova u Poljskoj, koja je u vrlo sličnom pravnom okruženju, nekoliko godina ranije nastojala uvesti ove oblike rješavanja sporova u upravnom pravu. Konačno, u zaključku autori izlažu stav o primjenjivosti izvansudskih oblika rješavanja sporova u hrvatskom upravnom pravu i predlažu neke korake kako bi ih unaprijedili.
PDF
