Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) nastaju pri nepotpunom izgaranju organskih spojeva u prirodi ili kao posljedica ljudskih aktivnosti, pa su stoga vrlo rašireni u svim medijima okoliša. lako ...se nalaze u niskim koncentracijama, zbog kancerogenog odnosno mutagenog djelovanja nekih PAU, u posljednje im se vrijeme posvećuje sve više pažnje osobito otkad su razvijene analitičke metode velike osjetljivosti koje omogućuju njihovo praćenje. U radu je prikazana kemijska struktura i nomenklatura PAU te njihovo biološko djelovanje. Osim toga opisane su razine i raširenost PAU u okolišu, s posebnim osvrtom na ponašanje i sudbinu ovih spojeva u atmosteri te proučavanje osobne izloženosti ljudi ovim spojevima.
Uzorci PM10 frakcije lebdećih čestica skupljani su prosisavanjem malog volumena zraka (~7 m3 za 24 h) kroz filtre od kvarcnih vlakana. Svaki je uzorak skupljan tijekom pet do sedam dana na dva mjerna ...mjesta u okolici plinskog polja Molve. Uzorkovanje je provedeno tijekom travnja i srpnja 2006. godine. Masene koncentracije PM10 frakcije određene su gravimetrijski, dok je analiza policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) rađena tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom. Mjereni su sljedeći PAU: fluoranten, piren, benzo(a)antracen, krizen, benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(a)piren, benzo(ghi)perilen i indeno(1,2,3-cd)piren. Srednje vrijednosti masenih koncentracija svih PAU u travnju na mjernome mjestu A bile su neznatno više od onih na mjernome mjestu B, dok su u srpnju na oba mjerna mjesta bile vrlo slične. Srednja vrijednost koncentracije BaP izmjerenog u travnju na mjernome mjestu A bila je viša od vrijednosti izmjerene na mjernome mjestu B. U srpnju su srednje vrijednosti bile znatno niže i na oba mjerna mjesta iznosile su 0.022 ng m-3. Iz rezultata dobivenih mjerenjem vidljivo je da je koncentracija benzo(a)pirena bila znatno niža od granične vrijednosti (1 ng m-3) i tolerantne vrijednosti (1 ng m-3, Uredba iz 2005.), pa možemo zaključiti da je zrak u okolici plinskog polja Molve tijekom istraživanog razdoblja bio prve kategorije kakvoće.
Istraživanja onečišćenja zraka Fugaš, Mirka; Vađić, Vladimira; Šega, Krešimir ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
09/1999, Letnik:
50, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Dan je pregled istraživanja na području onečišćenja zraka provedenih većinom u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, koja su izveli znanstveni suradnici Instituta. Proučavali su ...kakvoću zraka na radnim mjestima, u vanjskom zraku gradskih i industrijskih područja i u atmosferi različitih zatvorenih prostora u kojima izloženost nije posljedica proizvodnje. Uveli su i provjerili metode skupljanja i mjerenja onečišćujućih tvari iz zraka. Istraživali su ponašanje i sudbinu onečišćujućih tvari u okolišu. Kako je prvenstveni cilj istraživanja bio ocjena izloženosti ljudi onečišćenom zraku, podatke istraživanja su rabili za izračunavanje izloženosti pojedinih skupina stanovnika uzimajući u obzir vrijeme provedeno u pojedinim mikrookolinama. Razvijen je i dinamički model izloženosti ljudi. Opisana je suradnja s drugim institucijama i organizacijama na državnoj i međunarodnoj razini. Dan je i pregled aktivnosti koje su do sada u toku, kao i onih koje se planiraju izvesti u skoroj budućnosti.
The aim of the investigation was to find a suitable approach for assessing inhalation exposure of urban inhabitants to polycyclic aromatic hydrocarbons (PAHs) in air. Personal exposure to PAHs of ...fifteen subjects, Zagreb inhabitants, was measured over a week in summer and again in winter. All subjects kept a diary of motion and activities and filled in a questionnaire on the characteristics of their fiat and household members. PAHs concentrations inside and outside subject's homes were simultaneously measured as were those in the working environment and in transport. Using an exposure model which takes into account the time spent by the subjects in each microenvironment and the respective concentrations measured, the inhalation exposure of each subject was calculated and compared with the directly measured personal exposure for the winter season only the summer concentrations being negligible. For a few subjects the calculated inhalation exposure deviated considerably from the one measured directly. This could be attributed to the fact that the subject spent some time in a microenvironment with significantly different PAH levels which were not included in the calculation. However, if the average results for the whole group are considered, there was no statistically significant difference between the directly measured and calculated PAH inhalation exposures. Therefore the described approach could be used for calculating average inhalation exposure to PAHs of population groups with common characteristics.
PDF
