The advance of video technology in education has been accelerated due to the wide use of portable devices, the increase in the number of Internet users and massive online open courses. ...Online-learning videos, due to their various positive effects, are becoming increasingly acceptable for both successful students and teachers. In addition to supporting students in learning, video-based learning has proven to be a powerful reflection tool for teachers, but also significant in the context of their professional development. This study aims to analyze published work on the video-based learning to assist teachers and other educational professionals in widening their understanding of the educational benefits of the video-based learning. Also, this analysis provides video-based learning possibilities that can improve teacher/student learning and the overall quality of the classroom experience. There were 39 peer reviewed papers selected in this review and categorized into three main dimensions, namely, student learning outcomes, teachers’ reflections and feedback and teachers’ professional development. We review and explore past research on video-based learning in order to guide us through future studies and sketch the research status and directions.
This paper researches students' and teacher trainees' personal experience of student-centred teaching during their education in grades 1-4 of primary school. The questionnaire comprised 45 statements ...and was completed by 403 primary school teacher trainees and 535 students (future teachers) at Faculties of Teacher Education in Croatia. The research results show that students do not have sufficient prior experience that they could use as inspiration in their future teaching practice and that in the course of their education they were mainly exposed to traditional approach to teaching. The majority of teacher trainees are aware of the importance of student-centred teaching although they cannot fully give up the control of students and educational process. This research opens up the issue of a paradigm change within the teaching system and education in Croatia as well as the issue of changes within education and professional development of teachers.
Celotno besedilo
Dostopno za:
BFBNIB, DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
The theoretical premises behind the three studies on giftedness in adulthood and its social nature, presented here, included the concepts of differential, ipsative and coherent stability of abilities ...and traits, their accessibility to valid consensual peer assessment, and their cumulative lifelong social consequences when abilities and traits are high. The studies included groups of participants attending teacher studies, students ending their studies and transitioning to work, and teachers with full range of work experience. The goal of Study 1, a longitudinal study conducted on three
occasions every two years on 76 students of teacher studies transitioning to work, was to explore the predictive validity of the consensual social judgments of peer-assessed ability and creativity as the basic giftedness criteria for academic achievement, quality prospective work in education and initial career choices. The results of Study 2, with psychodiagnostic data available for 50 students of teacher
studies, and Study 3, with 435 employed primary school teachers as participants, corroborated and questioned the findings of the longitudinal study. The discussion of the results followed the theoretical model of the development of giftedness across one's lifespan.
AbstractThe aim of this research was to ascertain the competencies of students who learn Science through research-based outdoor teaching. The research included 319 4th grade students of Osijek ...elementary schools. Two groups of students were to acquire the same contents by means of different didactic scenarios. The experimental group learned through research-based outdoor teaching, the control group through lecture-based teaching in the classroom. A questionnaire containing 16 statements was drafted for the needs of the research and the students were to evaluate, on a Likert-type 5 point scale, motivation, participation and learning through research-based outdoor teaching as well as through lecture-based teaching. A knowledge test for the students was also created and contained 18 questions of different levels of learning domains – knowledge, abilities and skills. In order to determine whether there is a statistically significant difference in the self-evaluation of the level of motivation, participation and learning as well as in the knowledge test between the experimental and control group, a t-test was calculated. The data was processed using the statistical programme SPSS 13.0. The results show that the level of students' reproductive knowledge remains the same in research-based outdoor teaching, but the problem-solving abilities and skills are significantly improved. Students wish to learn by exploring in nature because such work is motivating and less wearing. Key words: research-based outdoor teaching, students' competencies, lecture-based teaching, Science and Society---SažetakCilj je provedenoga istraživanja utvrditi kompetencije učenika učenjem sadržaja Prirode i društva istraživačkom izvanučioničkom nastavom. U istraživanju je sudjelovalo 319 učenika četvrtog razreda osnovnih škola u Osijeku. Dvije su skupine učenika različitim metodičkim scenarijima usvajale iste nastavne sadržaje. U eksperimentalnoj skupini nastava je istraživačka izvanučionička, a u kontrolnoj skupini nastava se izvodila na predavačko-prikazivački način u učionici. Za potrebe je istraživanja sastavljena anketa od 16 tvrdnji u kojoj su učenici procjenjivali motiviranost, sudjelovanje i učenje istraživačkom izvanučioničkom i predavačko-prikazivačkom nastavom na skali Likertova tipa od 5 stupnjeva. Za učenike je sastavljen ispit znanja koji se sastojao od 18 pitanja različitih razina kognitivne domene učenja – znanja, sposobnosti i vještina. Kako bi se utvrdilo postoji li statistički značajna razlika u samoprocjeni motiviranosti, suradnje i učenja, i u ispitu znanja između eksperimentalne i kontrolne skupine izračunat je t-test. Podaci su obrađeni statističkim programom SPSS 13.0. Rezultati su pokazali da razina reproduktivnog znanja učenika istraživačkom izvanučioničkom nastavom ostaje ista, a znatno se razvijaju sposobnosti i vještine rješavanja problema. Učenici žele učiti istražujući u prirodi jer ih takav rad motivira i manje opterećuje. Ključne riječi: istraživačka izvanučionička nastava; kompetencije učenika; predavačko-prikazivačka nastava; priroda i društvo.
Assessment of teaching self-efficacy is an important precondition for the preparation of students for future work as teacher because of the connection with the expected outcome of teaching. ...Therefore, the aim of the study was to determine the assessment of self-efficacy teaching Science and Society in second- and fifth-year students at Faculties of Teacher from four regional centers of Croatia. The results of assessment of self-efficacy in teaching Science and Society indicate that the students perceive themselves as being very effective in teaching Science and Society and that they have high expectations about the learning outcomes. The students believe that teachers with higher levels of self-efficacy and greater expectations about the learning outcomes have an influence on pupils' results.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
The theoretical premises behind the three studies on giftedness in adulthood and its social nature, presented here, included the concepts of differential, ipsative and coherent stability of abilities ...and traits, their accessibility to valid consensual peer assessment, and their cumulative lifelong social consequences when abilities and traits are high. The studies included groups of participants attending teacher studies, students ending their studies and transitioning to work, and teachers with full range of work experience. The goal of Study 1, a longitudinal study conducted on three occasions every two years on 76 students of teacher studies transitioning to work, was to explore the predictive validity of the consensual social judgments of peer-assessed ability and creativity as the basic giftedness criteria for academic achievement, quality prospective work in education and initial career choices. The results of Study 2, with psychodiagnostic data available for 50 students of teacher studies, and Study 3, with 435 employed primary school teachers as participants, corroborated and questioned the findings of the longitudinal study. The discussion of the results followed the theoretical model of the development of giftedness across one's lifespan. Keywords: giftedness in adulthood, gifted educator, teacher traits, teacher education, professional development Teorijske su postavke u osnovi triju istraivanja o drutvenoj prirodi konstrukta darovitosti u ovom radu sljedece: pretpostavljena stabilnost sposobnosti i osobina i njihove strukture, njihove dostupnosti valjanoj vrnjackoj procjeni te opaljivost kumulativnih ivotnih posljedica kada su sposobnosti i osobine visoke. Istraivanja su ukljucivala studente na sveucilinom studiju i zaposlene osobe u rasponu od pocetka do kraja radnoga vijeka. Cilj je prvoga, longitudinalnoga istraivanja, provedenog u tri navrata svake dvije godine sa76 sudionika, studenata sveucilinoga uciteljskog studija, odnosno ucitelja s pocetnim radnim iskustvima, bio istraiti prediktivnu valjanost konsenzusnih vrnjackih procjena sposobnosti i kreativnosti kao temeljnih kriterija darovitosti za akademski uspjeh, prospektivnu kvalitetu obrazovnoga rada i pocetne radne izbore. Rezultati drugoga istraivanja, sa psihodijagnostickim podatcima dostupnim za 50 studenata uciteljskoga studija, kao i rezultati trecega istraivanja sa 435 zaposlenih ucitelja razredne nastave, potkrjepljuju, ali i dovode u pitanje, nalaze longitudinalnoga istraivan je Raspravajeorezultatima pratila teorijski model razvoja darovitosti kroz ivotni vijek. Kljucne rijeci: darovitost u odrasloj dobi, daroviti edukator, obiljeja ucitelja, obrazovanje ucitelja, profesionalni razvoj
Procjena samoefikasnosti poučavanja važan je preduvjet pripreme studenata budućih učitelja za rad zbog povezanosti s očekivanim ishodom poučavanja. Stoga je cilj provedenoga istraživanja bio utvrditi ...procjenu samoefikasnosti poučavanja Prirode i društva kod studenata 2. i 5. godine učiteljskih studija (N=535) iz četiriju regionalnih centara Republike Hrvatske. Rezultati upućuju na zaključak da se studenti procjenjuju kao vrlo samoefikasni u poučavanju Prirode i društva te da imaju visoka očekivanja ishoda poučavanja Prirode i društva. Studenti vjeruju kako samoefikasniji učitelji, te učitelji s višim očekivanim ishodima poučavanja utječu na rezultate učenika. Ako je učitelj efikasan u poučavanju Prirode i društva, i očekivani ishod poučavanja bit će bolji i obrnuto. Ako se analizira procjena samoefikasnosti studenata s obzirom na godinu studija, tada se može zaključiti da se studenti 5. godine procjenjuju samoefikasniji, što se i očekivalo, ali da se studenti ne razlikuju u procjeni očekivanih ishoda poučavanja Prirode i društva, nego obje skupine studenata imaju visoka očekivanja ishoda poučavanja. Studentima je potrebno osigurati zadržavanje razvijene samoefikasnosti poučavanja Prirode i društva te njezin prijenos u buduću učiteljsku praksu, a pripravnicima i učiteljima omogućiti organizirani sustav potpore različitim oblicima cjeloživotnoga učenja.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Teorijske su postavke u osnovi triju istraživanja o društvenoj
prirodi konstrukta darovitosti u ovom radu sljedeće:
pretpostavljena stabilnost sposobnosti i osobina i njihove
strukture, njihove ...dostupnosti valjanoj vršnjačkoj procjeni te
opažljivost kumulativnih životnih posljedica kada su sposobnosti i
osobine visoke. Istraživanja su uključivala studente na
sveučilišnom studiju i zaposlene osobe u rasponu od početka do
kraja radnoga vijeka. Cilj je prvoga, longitudinalnoga
istraživanja, provedenog u tri navrata svake dvije godine sa 76
sudionika, studenata sveučilišnoga učiteljskog studija, odnosno
učitelja s početnim radnim iskustvima, bio istražiti prediktivnu
valjanost konsenzusnih vršnjačkih procjena sposobnosti i
kreativnosti kao temeljnih kriterija darovitosti za akademski
uspjeh, prospektivnu kvalitetu obrazovnoga rada i početne radne
izbore. Rezultati drugoga istraživanja, sa psihodijagnostičkim
podatcima dostupnim za 50 studenata učiteljskoga studija, kao i
rezultati trećega istraživanja sa 435 zaposlenih učitelja razredne
nastave, potkrjepljuju, ali i dovode u pitanje, nalaze
longitudinalnoga istraživanja. Rasprava je o rezultatima pratila
teorijski model razvoja darovitosti kroz životni vijek.
Cilj je provedenoga istraživanja utvrditi kompetencije učenika učenjem sadržaja Prirode i društva istraživačkom izvanučioničkom nastavom. U istraživanju je sudjelovalo 319 učenika četvrtog razreda ...osnovnih škola u Osijeku. Dvije su skupine učenika različitim metodičkim scenarijima usvajale iste nastavne sadržaje. U eksperimentalnoj skupini nastava je istraživačka izvanučionička, a u kontrolnoj skupini nastava se izvodila na predavačko-prikazivački način u učionici. Za potrebe je istraživanja sastavljena anketa od 16 tvrdnji u kojoj su učenici procjenjivali motiviranost, sudjelovanje i učenje istraživačkom izvanučioničkom i predavačko-prikazivačkom nastavom na skali Likertova tipa od 5 stupnjeva. Za učenike je sastavljen ispit znanja koji se sastojao od 18 pitanja različitih razina kognitivne domene učenja – znanja, sposobnosti i vještina. Kako bi se utvrdilo postoji li statistički značajna razlika u samoprocjeni motiviranosti, suradnje i učenja, i u ispitu znanja između eksperimentalne i kontrolne skupine izračunat je t-test. Podaci su obrađeni statističkim programom SPSS 13.0. Rezultati su pokazali da razina reproduktivnog znanja učenika istraživačkom izvanučioničkom nastavom ostaje ista, a znatno se razvijaju sposobnosti i vještine rješavanja problema. Učenici žele učiti istražujući u prirodi jer ih takav rad motivira i manje opterećuje.
Udžbenik je još uvijek temeljni nastavni medij koji učitelji najčešće koriste u nastavi. Stoga su u udžbenicima i radnim bilježnicama Prirode i društva analizirana pitanja za vježbanje, ponavljanje i ...provjeravanje prema obrazovnim postignućima. Cilj je provedenoga istraživanja bio utvrditi koja znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti
i stavove učenici mogu stjecati pomoću navedenih pitanja u udžbenicima i radnim bilježnicama Prirode i društva od 1. do 4. razred
odobrenim od MZOS-a. Utvrđena je neravnomjerna zastupljenost pitanja po pojedinim kognitivnim razinama te najveća zastupljenost pitanja na nižoj kognitivnoj razini. Udžbenici i radne bilježnice Prirode i društva nisu u cijelosti usklađeni sa zahtjevima Nacionalnog okvirnog kurikuluma i Nastavnim planom i programom s obzirom na razine obrazovnih postignuća.
PDF
