First findings from the Balkan Homicide Study Getoš Kalac, Anna-Maria; Pribisalić, Dalia; Šprem, Petra
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
04/2022, Letnik:
59, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The aim of the paper is to introduce a genuine violence classification system. The system has been created using an innovative empirical rather than a mainstream normative approach. It aims to test ...the possibilities and benefits of conceptualising and understanding violence regardless of its normative constructs which have been created on the basis of legal, abstract, and non-empirical grounds. With a specific focus on physical violence, the here proposed classification system has been designed by using original empirical data from case file analysis, obtained through the Balkan Homicide Study (BHS). Using a qualitative method, 2073 finally adjudicated attempted and completed homicide cases were analysed. As a result, the genuine violence classification system includes 20 types of violence primarily determined by the various contextual backgrounds of the offences and their main triggers, occasionally also considering the location of the offence, the offender’s motive and the victim-offender relationship. The ultimate purpose of the introduced genuine violence classification system is to provide a new and innovative approach to violence research, one that might prove to be a useful tool for minimising the impact of differences due to changing legal frameworks through time (e.g., reforms) and amongst different countries. In this sense, it should facilitate and upgrade future (comparative) criminological violence research. The basic terms and types of violence are defined primarily for the purpose of the BHS and should not be understood as axioms generally applicable outside the framework of the study, at least not without further testing and adjustment of the classification system.
Cilj rada bio je predstaviti novostvoreni autentični sustav klasifikacije nasilja. Sustav je kreiran korištenjem inovativnog empirijskog pristupa umjesto ustaljenog normativnog pristupa. Cilj je rada istražiti mogućnosti i prednosti konceptualizacije i razumijevanja nasilja izvan postojećih normativnih okvira uvjetovanih pravnom, odnosno apstraktnom logikom. Usmjerivši se isključivo na fizičko nasilje, sustav klasifikacije, predstavljen u ovom radu, napravljen je na osnovi analize izvornih podataka prikupljenih kroz Balkan Homicide Study (BHS). Kvalitativnom metodom analize kratkih opisa slučajeva obrađene su 2073 pravomoćne presude pokušaja i dovršenih ubojstava. Posljedično, autentični sustav klasifikacije nasilja sadrži 20 tipova nasilja određenih ponajviše širim kontekstom kaznenog djela te primarnim okidačem, uzimajući povremeno u obzir i lokaciju počinjenja, motiv počinitelja, te odnos između žrtve i počinitelja. Svrha predstavljenog sustava jest ponuditi inovativni pristup istraživanju nasilja koji se neće oslanjati isključivo na normativnu konceptualizaciju nasilja, već će ublažiti nedostatke aktualnih istraživanja prouzročenih opetovanim izmjenama zakona ili pak činjenicom da se zakonodavni okviri razlikuju od zemlje do zemlje. Na ovaj način, mogla bi se olakšati međunarodna kriminološka istraživanja nasilja u budućnosti. Termini i tipovi nasilja definirani su isključivo za potrebe BHS-a te ih ne treba koristiti kao opće aksiome primjenjive izvan okvira predmetnog istraživanja, bar ne bez daljnjeg testiranja i adaptacije klasifikacijskog sustava.
Prvog dana konferencije održan je panel Balkan Homicide Study (BHS) te odmah nakon toga panel Max Planck partnerske grupe za "Balkan kriminoloģiju" (MPPG). Hans-Jörg Albrecht, direktor Max Planck ...Instituta za inozemno i meðunarodno kazneno pravo u Freiburgu (Njemačka), pod naslovom Future prospects for Balkan Criminology. Prva je knjiga s tematikom kriminologije na području Balkana i nosi naziv Mapping the Criminological Landscape of the Balkans: A Survey on Criminology and Crime with an Expedition into the Criminal Landscape of the Balkans. Prijedlog je da se "tamna brojka" dodatno istražuje i provedbom kratkih anketa u relevantnim institucijama koje se susreću s nasiljem, ali ga iz nekog razloga ne prijavljuju (bolnice, vrtići itd.) Dr. Ruža Karlović, viši istraživač projektnog tima, održala je prezentaciju Improvement of police training and education based on the results of the new delinquent violence research model u kojoj se osvrnula na praktičnu važnost ovakvog istraživanja u radu policije.
Review of the conference EUROCRIM 2021, 21st Annual Conference of the European Society of Criminology “Criminology in a time of pandemic”, 8 – 10 September 2021.
Anita Lavorgna, izvanredna profesorica na Katedri za sociologiju, socijalnu politiku i kriminologiju Sveučilišta u Southamptonu (Velika Britanija), dok su nagradu za najbolji znanstveni članak u ...Europskom časopisu kriminologije (European Journal of Criminology Best Article of the Year 2020 Award) odnijeli Janna Verbruggen, Arjan Blokland, Amanda L. Robinson i Christopher D. Maxwell za rad The relationship between criminal behaviour over the life-course and intimate partner violence perpetration in later life, objavljen u izdanju 17/6 (str. 784 - 805). ESC-ova nagrada za najbolju knjigu (ESC Book award) pripala je škotskom kriminologu prof. Fergusu McNeillu za knjigu Pervasive Punishment: Making Sense of Mass Supervision, koji je svoju knjigu i predstavio. Prvim panelom Violence Research Lab 1 predsjedala je asistentica na projektu Petra Šprem s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nakon najave panel je svojim izlaganjem otvorila doc. dr. sc. R. Karlović predstavila je model suradnje policije i zajednice (engl. community policing) koji ima cilj ojačati sigurnost društva. Drugi panel Violence Research Lab 2 moderirala je dr. sc.
U skladu s globalnom epidemijom uzrokovanom širenjem korona virusa, u mrežnom izdanju održana je dvadeset i prva godišnja konferencija Europskog udruženja za kriminologiju (dalje u tekstu: ESC). ESC ...je najveće europsko kriminološko udruženje, osnovano 2000. godine s ciljem stvaranja platforme kroz koju bi se povezale osobe u Europi koje su aktivno uključene u istraživanje, podučavanje i/ili praksu iz područja kriminologije. U međuvremenu konferencija je prerasla u platformu i šireg dosega pa je tako svake godine posjećuju i vrhunski stručnjaci iz SAD-a, Kanade, Japana i sl. Godišnje ESC-ove konferencije pružaju priliku članovima da predstave rezultate vlastitih istraživačkih projekata, ali i da steknu informacije o drugim projektima i istraživanjima koja se provode te o najnovijim spoznajama i aktualnim trendovima u kriminološkom području. Usprkos činjenici da mrežna izdanja nikad ne mogu zamijeniti stvarni ljudski kontakt ni prenijeti energiju i atmosferu akademskih diskusija, ovogodišnja online konferencija pokazala je da i na daljinu može biti jednako dobro i na kvalitetan način prenijeti zanimljive teme, nove spoznaje i izazovna pitanja. Konferencija je okupila oko 850 sudionika iz cijeloga svijeta koji su na više od 200 panela prezentirali svoje radove, istraživanja i/ili projekte iz najaktualnijih područja kriminologije, ali i srodnih područja (kaznenog prava, viktimologije, penologije i dr.). Uz to, brojne teme bile su posvećene i već tradicionalnim temama iz područja kaznenog pravosuđa, politike suzbijanja kažnjivog ponašanja, kažnjavanja, zatvorskog sustava, a u takvom multidisciplinarnom okružju bilo je riječi i o nasilju i rodnoj ravnopravnosti, ljudskim pravima, ali i zaštiti okoliša. Na ESC-ovoj konferenciji svake godine predstavljaju se i inovativne teme i pravci u području kriminologije (npr. povezanost kriminala i glazbe, kriminologija iz perspektive feminizma i sl.), što dokazuje kako je kriminologija dinamično područje, ali i vrlo kompleksan perpetuum mobile. Dodatno, neizostavna je tema ove godine bila i propitivanje utjecaja pandemije na društvo i kriminal, stoga je i naziv ovogodišnje konferencije primjeren pandemijskim vremenima – Criminology in a time of pandemic. U tom smislu, kao i svake godine, konferencija je iznjedrila zanimljive akademske diskusije, nove znanstvene teme, izazovne istraživačke fokuse i najaktualnija pitanja iz područja kriminologije, i sve to u multikulturnom i multidisciplinarnom okružju i time potvrdila svoj status najuspješnije europske kriminološke konferencije.
PRIKAZ MEĐUNARODNE KONFERENCIJE: EUROCRIM 2022: 22. GODIŠNJA KONFERENCIJA EUROPSKOG UDRUŽENJA ZA KRIMINOLOGIJU, MALAGA, ŠPANJOLSKA, 21. – 24. RUJNA 2022.
U rujnu 2019. godine belgijski Ghent bio je grad domaćin 19. godišnjoj konferenciji Europskog udruženja za kriminologiju (European Society of Criminology) pod nazivom ConverGENT - Convergent roads, ...bridges and new pathways in criminology. An analysis of international criminal justice. Posljednja nagrada došla je u ruke prof. Marie Libak Pedersen sa Sveučilišta u Aalborgu za najbolji rad objavljen u časopisu European Journal of Criminology 2018. godine pod naslovom Do offenders have distinct offending patterns before they join adult gang criminal groups? Concepts & Normative Aspects otvorila je izv. prof. dr. sc.
Jubilarna dvadeseta godišnja konferencija Europskog udruženja za kriminologiju prvobitno se trebala održati u glavnom gradu Rumunjske, Bukureštu. Međutim, zbog globalne pandemije koronavirusa, ...konferencija je ipak održana u online izdanju.
PDF
