Bit nove ekonomije leži u preobražavanju ekonomske misli iz egocentrične u ekocentričnu svijest. Znanje u takvom procesu nosi ključnu ulogu, a redefiniranje funkcije koju ono danas ima u modernim ...društvima neoliberalne ekonomske doktrine predstavlja temeljni preduvjet transformacije društva prema ekonomiji smisla. Svijest pojedinca stoga se odmiče od vrijednosti zajedničkog i usmjerava se k vrijednostima pojedinačnog, kao nečeg nužnog kako bi se ostvario u potpunosti. Individualizacija stoga postaje uporište i temeljni pokretač procesa proizvodnje znanja u modernim društvima. Ubrzavanje vremena determinirano samo jednim društvenim područjem djelovanja pojedinca (ekonomskim) direktno se odražava na strukturu i volumen znanja koje tokom svog života treba usvojiti. Ovim radom ukazuje se na povezanost vremena tj. komprimiranja vremena pojedinca sa strukturom i volumenom znanja koje proizvode pojedine dionice lanaca proizvodnje znanja. Znanje koje se nameće pojedincu determinirano je tržišnim zakonitostima i korporativnim vrijednostima koje nadilaze sve ostale društvene vrijednosti. Svi pokazatelji, od ekonomskih, klimatskih, energetskih i sl., ukazuju na neodrživost individualnog tipa svjesnosti te proces proizvodnje znanja orijentiranog isključivo pojedinačnim interesima. Stoga se nužnim nameće potreba uspostavljanja nove platforme za proizvodnju znanja koja za primarni cilj ima stvaranje društvenih skupina nositelja promjena prema ekonomiji smisla.
Vrijeme u kontekstu prevladavajuće globalne ekonomske paradigme determinira ponašanje pojedinca u svim područjima društvenog djelovanja. Kult vremena i značaj upravljanja vremenom postaje ključna ...odrednica u djelovanju pojedinca spram ciljeva svoje potpune samorealizacije. Struktura i obujam vremena kojim raspolaže suvremeni pojedinac uvelike je determinirana ekonomskim procesima koji su nametnuti svim ostalim društvenim područjima unutar kojih isti djeluje. Gubitak mogućnosti upravljanja strukturom i obujmom svog vremena pojedinca stavlja u podređeni položaj spram procesa koji ga okružuju te ga čini podložnim utjecajima raznih interesnih skupina. Materijalizam pokretan profitom razvija nagonsku potrebu pojedinca za imanjem, a što za posljedicu ima dualnost vremena tj. vrijeme je definirano odrednicom rada i potrošnje. Nasilno djelovanje pojedinca spram prirodnog vremena za rezultat ima generiranje sve većih i pogubnijih socio-ekoloških kriza koje nagrizaju temelje civilizacijskih tekovina suvremenih društava. Izjednačavanjem vremena s novcem te istovremenim poticanjem nagonske potrebe za imanjem pojedinac je izložen kontinuiranom komprimiranju vremena i ubrzanju svojih svakodnevnih aktivnosti. Život postaje sve intenzivniji i kompleksniji te pojedinac postaje žrtva vlastitih težnji, što stvara dojam „nemogućnosti u svijetu svemogućnosti". Stoga se nameće potreba redefiniranja postojećih ekonomskih modela te vraćanje vremena u okvire unutar kojih će pojedinac biti u stanju povećati svoju mogućnost upravljanja istim, tj. što je moguće više uskladiti svoje vrijeme s prirodnim vremenom. Ekonomija smisla upravo svojim djelovanjem na vrijeme želi upravljati cjelovito svim društvenim procesima koji su važni za dugoročni uravnoteženi razvoj te ekonomiju podrediti pojedincu (za razliku od postojećeg modela unutar kojeg je pojedinac podređen ekonomskim procesima i ne može na njih utjecati).
Spatial expansion and increasing population of cities is turning them into neuralgic points of the food supply chain. Due to its structure and the speed of life processes, food is delivered to urban ...centres through conventional supply chains, and therefore, today we are faced with an extremely dependent consumer (due to the lack of food self-supply). For this reason, the strategic development of cities requires sustainable thinking and reasoning when it comes to food supply. A simple possible solution for the continuous and sustainable supply for the urban population is the development of ecodistribution centres for agri-food products. With the implementation of this model, numerous effects can be achieved; developing the rural environment of cities reduces the pressure of population inflows; ensuring the supply of fresh, high-quality food in sufficient amounts for the whole population, sustainable management of the waste generated in the process of food distribution and use. The short agri-food chain management, i.e. its production and consumption capacities, considerably reduces dependence on conventional chains. At the same time, prerequisites are created for controlling the production and disposal of waste within agri-food supply chains. Therefore, in this paper, we analyse the consumer potential of urban centres as the fundamental determinant for designing and implementing eco-distribution centres for agricultural products. Empirical research on consumer potential in urban centres was conducted with the help of two utility companies in the city of Split, in 20 residential buildings, and 148 tenants participated in the study.
Global social and economic reality brings into question the credibility of understanding the market and its laws thus far. Starting from an argument about the unsustainability of the current market ...model, the paper asserts the necessity to find new solutions, and one of such solutions is the development of an eco-social market economy. The ecological-social market is precisely the site upon which an intense exchange of goods needs to take place which would, retaining the elements of economic rationalism, encourage the sustainable development through the interaction of supply and demand based on the ecological and social platform. The initiator of any market economy is, before all, the urge to create profit, however, if we redefine the role of competitivity, we can create the preconditions for the reduction of the gap between the interest of individuals in the form of profit, and the society as a whole. When discussing sustainable competitivity, we mean the competitivity which in itself unites the key factors of economic, social, and ecological growth and development, necessary for the establishment of a sustainable system in which we live and trade with goods and money. The indicators of sustainable competitivity are therefore determined by the interrelations of fixed variables within them.
Every internal combustion engine operates on the principle of converting thermal energy into mechanical work. During fuel combustion in the engine cylinders, the heat is released. It also has its ...negative effects; one is overheating of the engine cylinders and the engine in general. Since the engine parts are made of metal with its own thermal characteristics, the optimal temperature must be achieved in order to protect the components from overheating and, thus, from undesirable consequences of overheating. For this purpose, cooling medium is used as a means of maintaining the optimum temperature. Keeping the system functional as long as possible and minimizing possible deviations are very complex and difficult tasks. The complexity of the marine cooling system requires finding the optimal modes of operation, which results in an increased use of simulation models. This paper indicates advantages of using system dynamics as a tool for simulating certain events in a very realistic and economically acceptable way to prevent negative consequences for the entire marine system. System dynamics became an indispensable segment of designing various systems as well as the diesel engine cooling system.
U empirijskom dijelu doktorskog rada izrađen je gospodarski model Republike Hrvatske
temeljen na kriterijalno definiranim čimbenicima, te su provedena istraživanja utjecaja
promjene vrijednosti istih ...na parametre koji definiraju eko-socijalno-tržišni gospodarski
model. Cilj provedenog istraživanja je utvrditi ključne parametre, te intenzitet djelovanja na
iste, kako bi gospodarski sustav Republike Hrvatske, kroz kompatibilnost s globalizacijskim
procesima, ostvario uravnoteženost ekološko-socijalno-tržišnih zahtjeva društva. Korištenjem
Stella i iThink računalnih programa, izvršeni su simulacijski procesi kriterijalno definiranog
gospodarskog modela Republike Hrvatske, te je korištenjem matematičkih modela definirana
kauzalna veza među pojedinim parametrima, kao i njihov intenzitet. U doktorskom radu
dokazano je da se podizanjem razine intenziteta parametara, koji definiraju eko-socijalnotržišni
model, može postići uravnoteženost između sigurnosti i razvoja društva na održivoj
tržišnoj platformi. Na temelju rezultata istraživanja, formirani su i znanstveno utemeljeni
prijedlozi mjera za razvoj eko-socijalno-tržišnog gospodarskog modela, kao i preporuke za
buduća istraživanja spomenute tematike temeljem kreiranog teorijsko-matematičkog modela
društvene konkurentnosti. Upravo je eko-socijalno tržište mjesto na kojem se treba odvijati
intenzivna razmjena, koja bi zadržavajući elemente profita, poticala održivi razvoj kroz
interakciju ponude i potražnje temeljene na ekološkoj i socijalnoj platformi. Pokretač svakog
tržišnog gospodarstva je, prije svega, težnja za stvaranjem profita, no ukoliko redefiniramo
ulogu konkurentnosti, možemo stvoriti preduvjete za smanjenje jaza između interesa
pojedinaca i društva u cjelini. Kada govorimo o održivoj konkurentnosti, tada prije svega
mislimo na konkurentnost koja u sebi objedinjuje ključne čimbenike ekonomskog, društvenog
i ekološkog rasta, neophodnih za uspostavljanje održivog razvoja. Indikatori održive
konkurentnosti su stoga determinirani međuodnosom određenih varijabli unutar istih.
Argument konkurentnosti u ovom stoljeću otvorenosti, promjena i nesigurnosti je da
jedinstvenost, različitost, kreativnost i inovativnost, treba neprestano usavršavati i
unaprjeđivati, jer je riječ o procesu globalizacije koji ne staje, već se potiče akcelerirajućom
brzinom i neprekidno se mijenja.
VII
Ekonomski rast i kvalitetan okoliš treba se shvatiti kao komplementarne ciljeve. Ekonomski
rast se zasniva na investicijama u fizički i ljudski kapital (tehnologije koje štede prirodne
izvore, inovacije i sl.), zajedno s politikom zaštite okoliša i ekonomskom politikom, poticajan
je i pruža pretpostavke za razvijanje gospodarstva na održivi način. Održivo društvo je
moguće definirati na mnogo načina. Najjednostavnije je reći, to je ono društvo koje može
opstati generacijama, koje je dovoljno dalekovidno, fleksibilno i mudro, koje ne potkopava ni
svoje fizičke ni društvene sisteme održavanja. Sa sistemskog gledišta, to je ono društvo koje
pri ruci ima informacijske, društvene i institucionalne mehanizme, te drži pod kontrolom
pozitivne povratne sprege koje uzrokuju eksponencijalni rast populacije i kapitala. Da bi bilo
socijalno održivo, kombinacija stanovništva, kapitala i tehnologije morala bi biti tako uređena
da je materijalni životni standard adekvatan i siguran za svakoga, kao i pravedno raspodijeljen.
Problem razvoja takvog društva je u mentalnim modelima, koji su početkom 21. stoljeća
ljudima duboko utisnuti moćnim predstavama o istrajnom siromaštvu ili o brzom
materijalnom rastu i odlučnim naporima da se taj rast održi po svaku cijenu. Stoga bi održivo
društvo bilo zainteresirano za kvalitativni razvoj, a ne za fizičku ekspanziju. I ono ne bi
zacementiralo današnje nejednake obrasce raspodjele, jer bi u suprotnom bilo neodrživo zbog
toga što siromašni ne bi, niti bi trebali pristati na to, a ni održavanje bilo kojeg dijela
populacije siromašnih ne bi dovelo do stabilizacije društva. Upravo potreba rasta razvoja na
održivim osnovama profilira srednji sloj kao ključnog dionika tog kompleksnog procesa.
Sadržajno je suvremena konkurentnost direktno ili indirektno involvirana u težnjama
pojedinca da pomiri ekonomske, socijalne i ekološke potrebe.
Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku.
This paper examines the impact of supply on production results in the shipbuilding industry. The shipbuilding industry is characterized by extreme complexity concerning the integration of many other ...industries, and the product of this industry itself is very complex and expensive with a demanding degree of processing after-sales significant revenue. Numerous suppliers are involved in the production process, thus shipbuilding has a multiplicative effect on other industries. One of the fundamental factors for the efficiency and effectiveness of the business in this industry is the role of logistics. Supply in the shipbuilding industry is nowadays a strategic decision that actively influences business success, which is why it is considered in this paper. Simulating its impact on the production process seeks to avoid possible mistakes that cannot only weaken a company's competitive position but also its viability. The simulation concludes with a concrete example that there is a certain influence of time deviations (arrivals, exemptions, and complaints) on the increase of the basic value of the order. This paper highlights the need to maximize response speed to customer needs, through the synthesis of planning activities, business logistics, and to maintain competitiveness in an increasingly demanding global market.
Globalna društvena i gospodarska zbilja dovode u pitanje ispravnost dosadašnjeg poimanja tržišta i zakonitosti koje unutar istog vladaju. Polazeći od argumentacije neodrživosti sadašnjeg tržnog ...modela, u radu se ističe neophodnost traženja novih rješenja, a jedno je od njih razvoj ekološkog-socijalnog tržnog gospodarstva. Upravo je ekološko-socijalno tržište mjesto na kojem se treba odvijati intenzivna razmjena koja bi, zadržavajući elemente ekonomskog racionalizma, poticala održivi razvoj kroz interakciju ponude i potražnje temeljene na ekološkoj i socijalnoj platformi. Pokretač je svakog tržnog gospodarstva, prije svega, težnja za stvaranjem profita, no ukoliko redefiniramo ulogu konkurentnosti, utoliko možemo stvoriti preduvjete za smanjenje jaza između interesa pojedinaca u obliku profita i društva u cjelini. Kada govorimo o održivoj konkurentnosti, tada prije svega mislimo na konkurentnost koja u sebi objedinjuje ključne čimbenike ekonomskog, društvenog i ekološkog rasta i razvoja, neophodne za uspostavljanje održivog sustava u kojem živimo i posredujemo robom i novcem. Indikatori održive konkurentnosti stoga su determinirani međuodnosom određenih varijabli unutar istih. Simulacijom utjecaja klasičnog tržišta i ekološko-socijalnog tržišta na kapacitet kupovne moći potrošača, u radu se razvija i predlaže primjena tržno-razvojnog dijamanta kao instrumenta za mjerenje održive konkurentnosti gospodarstva. Primjenom odabranih matematičkih jednadžbi definiraju se mogući indikatori konkurentnosti u modelu ekološko- socijalno tržne ekonomije, a čime se značajno pridonosi procesu implementacije koncepta održivog rasta i razvoja – sve na temeljima ekološko-socijalnog i tržnog gospodarstva.
PDF
