U tradicionalnom uređenju gradskih prostora dugo je vremena bila uobičajena uporaba relativno ograničenog broja biljnih vrsta. Novi trendovi upućuju na mogućnosti primjene autohtonih biljnih vrsta ...čak i na repre-zentativnim gradskim prostorima oponašanjem prirodnog biljnog pokrova. Autohtone biljne vrste bolje su prilagođene uvjetima staništa, a njihovo održavanje je jeftinije. Njihovom primjenom doprinosi se očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, što je značajno jer se ponekad radi o, na prirodnim staništima, ugroženim i zaštićenim biljnim vrstama.
Takva je vrsta širokolisna veprina, Ruscus hypoglossum L. U prirodi je na većini staništa ugrožena zbog toga što je cvjećari skupljaju kao zelenilo za aranžmane. Radi se o vrlo dekorativnoj vrsti pogodnoj za sadnju na zasjenjenim mjestima kako u vrtu tako i na zelenim gradskim površinama.
Sweet violet (Viola odorata L.) blooms in continental climate conditions in early spring (March-April) with delicate flowers of attractive scent because of which it is frequently gathered from its ...natural habitats. Differences among the populations were established according to their morphological properties of twelve populations from Krizevci area. Stated information indicates that the populations gathered from meadow--habitat are shorter and have a smaller diameter than the populations gathered from the habitat in forest, whereas the population from the orchards has the highest number of leaves and flowers. Correlation analysis shows strong (P<0.01) positive connection of the root mass, leaves mass, number of leaves with the total mass of the plants, as well as connection of the plant mass with the number of flowers.
U Republici Hrvatskoj nema proizvodnje sjemena cvjetnih vrsta.
Proizvodnja cvijeća je mala, a većina potreba zadovoljava se uvozom
usprkos povoljnim klimatskim prilikama za proizvodnju.
Komercijalne ...cvjetne vrste za sadnju na javne gradske površine, privatne
vrtove i ukrasne posude proizvođači cvijeća nabavljaju preko zastupništava
stranih multinacionalnih kompanija pri čemu zaštita kupaca, proizvođača
cvijeća, nije dostatna u smislu osiguranja kvalitete. Proizvodnja sjemena i
sadnog materijala cvijeća i zelenila za rez također uglavnom počiva na
uvozu. Sjeme cvjetnih vrsta za vrtlare amatere, hobiste isto je tako bazirano
na uvozu. Odabir vrsta koje zastupništva uvoze ovisi o njihovom znanju o
tom segmentu tržišta te o interesu samog tržišta za pojedinim vrstama. One
koje se manje traže postupno nestaju iz maloprodaje. Sve navedeno ima
utjecaja na izgled krajobraza, okoliša, okućnica, ukrasnih posuda i cvjetnih
aranžmana.
Segment proizvodnje cvjetnih vrsta za izradu suhih aranžmana prepoznat
je kao posebno ugrožen usprkos tradiciji i potrebama tržišta za sjemenom tih
cvjetnih vrsta. Provedeno je sekundarno istraživanje relevantnog web
sadržaja veznog za podatke koji se odnose na cvjećarsku proizvodnju i
potrošnju u EU.
Kroz istraživanje stavova i potreba cvjećara i potrošača na području
Koprivničko – križevačke županije putem anketnih upitnika provedeno je
kvantitativno, odnosno primarno istraživanje. Nadalje vezano za kvantitativna
primarna istraživanja, obim proizvodnje cvjetnih vrsta za izradu suhih
aranžmana istražen je putem strukturiranih intervjua s proizvođačima na
području Koprivničko – križevačke županije. Isto tako, anketnim upitnikom
na uzorku predstavnika cvjećara Koprivničko – križevačke županije utvrđeno
je koliki je uvoz cvjetnih vrsta za izradu suhih aranžamna. Istraživanjem
ponude sjemena cvjetnih vrsta za izradu suhih aranžmana u poljoapotekama Koprivničko – križevačke županije dobiven je podatak o porijeklu sjemena i
broju vrsta na tržištu.
Tradicijski je ruralni vrt, jednako kao i predvrtovi u urbanim zonama, koje su nekad bile ruralne, uvjetovan okolišnim čimbenicima te demografskim promjenama i socio-ekonomskim prilikama. ...Depopulacijom i promjenama životnih navika stanovništva u značajnoj se mjeri mijenja i način korištenja kućnih vrtova. Nekad su bili značajniji za odvijanje gospodarskih funkcija dok je danas naglasak na reprezentativnoj, parkirališnoj i boravišnoj funkciji okućnice. Selo Krapje nalazi se u sklopu Parka prirode „Lonjsko polje“ i selo je graditeljske baštine. Brojne se stare kuće obnavljaju u svrhu očuvanja kulturnih vrijednosti i turizma. S ciljem potpune obnove potrebno je obnoviti i tradicijske okućnice za što treba istražiti njihov izgled, odabir i način korištenja tradicijskih biljnih vrsta, te ostale elemente tradicijskog vrta poput staza, ograda, vrtnih vrata, vrtnog namještaja, ostalih gospodarskih zgrada i njihovog rasporeda na parceli. Intervjuiranjem lokalnog stanovništva željelo se doznati o načinu života na području Krapja nekad, te zapisati lokalne nazive cvjetnih vrsta. Terenskim istraživanjem predvrtova utvrđeno je sadašnje stanje, invertarizirane su biljne svojte te određena njihova taksonomska pripadnost. Iz provedenog istraživanja vidljivo je da tradicijski vrt polako nestaje zbog promjena načina života. Od ukupnog broja proučavanih okućnica čak 27% ih je zapušteno, a na samo njih 13% koriste se gospodarski objekti. Najzastupljenije biljne porodice s najvećim brojem svojti su Asteraceae, Liliaceae, Iridaceae te Amaranthaceae, a samo 11,36% biljnih svojti pripada autohtonoj flori.
Cilj je ovog rada dati potpunu bibliografiju radova posvedenih
povrtlarskoj proizvodnji objavljenih u "Poljoprivrednoj znanstvenoj
smotri - Agriculture Conspectus Scientificus" od 1946. do 1992.
...godine. U radu je naveden sveobuhvatni spisak vrsta, kultivara i
lokalnih populacija povrća na kojima su se vršili pokusi opisani u
objavljenim radovima.
U prirodi je ugrožen velik broj biljnih vrsta od kojih mnoge imaju važnost u hortikulturi odnosno općenito proizvodnji usjeva. Ukoliko je razlog ugroženosti biljne vrste eksploatacija u ekonomske ...svrhe, oblik njene zaštite bio bi i komercijalni uzgoj. Jedna od samoniklih ukrasnih biljaka koja se kod nas, iako je zakonom zaštićena, u prirodi iskorištava za potrebe cvjećarstva je širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.). Premda se radi o vrlo dekorativnoj vrsti, njena primjena kao vrste za rez ali i za sadnju na gradske zelene površine kod nas je onemogućena, između ostalog, i nepostojanjem domaće proizvodnje. Upravo je iz ovih razloga pokrenut projekt zaštite širokolisne veprine njenim uvođenjem u komercijalni uzgoj. U radu će stoga biti obrađeni aspekti zaštite ugroženih samoniklih ukrasnih vrsta kroz uzgoj na primjeru širokolisne veprine.
Dalmatian or common sage (Salvia officinalis L.) is an outcrossing plant species native to East Adriatic coast. Random Amplified Polymorphic DNA markers (RAPD) were used to analyze genetic diversity ...and structure of ten natural populations from the East-Adriatic coastal region. The highest genetic diversity was found in populations from the central and south Dalmatia, while the highest frequency down-weighted marker values were found in the northernmost populations and the southern most inland population. Although analysis of molecular variance (AMOVA) revealed that most of the genetic diversity was attributable to differences among individuals within populations, highly significant φST values suggested the existence of genetic differentiation among populations.
By assuming Hardy-Weinberg equilibrium within populations, the calculated FST value among population was moderate. Bayesian model-based clustering method revealed that at K = 2 all individuals belonging to two northern populations were assigned to a separate cluster from the individuals belonging to the rest of the population. At K = 3, the newly formed cluster grouped the majority of individuals belonging to populations from central Dalmatia. The high correlation between matrices of genetic and geographical distances showed that isolation by distance may play a considerable role in overall structuring of the genetic diversity.
Mnogostruka je uloga ukrasnog bilja u interijerima, a odabir vrsta je
prilično ograničen zbog ekoloških datosti te mogućnosti održavanja i njege. Taj problem posebno je izražen kod javnih prostora ...kao što su hotelsko-ugostiteljski objekti gdje se bilje koristi prvenstveno za dekoraciju, a mogućnosti njege i održavanja su znatno otežani zbog nazočnosti korisnika samog prostora. Cilj rada bio je istražiti koje su biljne vrste najčešće zastupljene u interijerima odabranih hotelsko-ugostiteljskih objekata različitih kategorija, procijeniti stanje ukrasnog bilja s obzirom na uvjete rasta te procijeniti ukupan
estetski dojam biljaka. Hotelsko-ugostiteljski objekti, s područja grada Zadra, obuhvaćeni ovim istraživanjem bila su dva hotela različitih kategorija (3* i 4*), kafić i ugostiteljski sadržaji unutar jednog turističkog kompleksa – restoran, kasino i recepcija).
Nakon provedene inventarizacije i obrade podataka utvrđeno je da je od biljnih vrsta najzastupljenija vrsta Ficus benjamina koja se pokazala i kao najotpornija. Također, u novije vrijeme dolazi do smanjenja upotrebe određenih biljnih vrsta koje se zamjenjuju
'modernijim' biljkama što upućuje da je uređenje interijera biljem podložno modi. Uvjeti rasta za ukrasno bilje različiti su od objekta do objekta, a kao najlošiji pokazali su se u kafiću. Biljke imaju u
većini prostora različite prostorne funkcije i uglavnom se vodilo računa o ukupnom estetskom dojmu koji ostavljaju.
