Der kroatische Zugang zur Christlichen Sozialethik liegt seit rund dreißig Jahren in der Verknüpfung der Katholischen Soziallehre mit dem theologischen Einsatz für ihre Umsetzung im konkreten Leben ...von Kirche und Gesellschaft. Zum leichteren Verständnis der Gegebenheiten in Kroatien geht der erste Teil des Beitrags auf den gesellschafts- und kulturgeschichtlichen Kontext ein, der Kroatien in den mitteleuropäischen Kulturkreis einbettet. Nach der Wende im Jahre 1990 gab es in Gesellschaft und Kirche ein starkes Interesse für die Katholische Soziallehre. Als Reaktion darauf wurde von theologischer Seite der Lehrstuhl für Katholische Soziallehre an der Katholisch-Theologischen Fakultät der Universität Zagreb (2000) sowie von Seiten der Amtskirche das Zentrum zur Förderung der katholischen Soziallehre gegründet und offiziell eröffnet (1998). Der Beitrag zeichnet das kroatische Modell nach, wie Christliche Sozialethik in Kroatien gedacht und praktiziert wird und wie dort die Katholische Soziallehre praktisch zur Anwendung kommt und kommen kann. Dieses Modell hat seine Besonderheiten, die sich mit der Entwicklung der Christlichen Sozialethik in anderen Ländern und Kulturkreisen, in denen Christen leben und wirken, vergleichen lassen.
The article discusses the topic of the signs of the times and the mission of the Church in Croatia. Since the expression itself, and also the meaning of the signs of the times, are fundamentally ...connected with Pope John XXIII and the Second Vatican Council, the author in the first two parts gives historical-ecclesiastical-theological contours that help to understand the meaning of the signs of the times, as well as help to find and interpret the modern signs of the times. Consequently, the work is divided into three parts. The first part, under the title Pope John XXIII – the Pope optimist, points to the key role that Pope John XXIII had in starting the Second Vatican Council and especially in searching for the renewal and modernization of the Church, which is also connected with the signs of the times.
Autor polazi od teze da postoji mogućnost kršćanskog nadahnuća političko - gospodarskih odnosa u suvremenom svijetu. U odnosu na postavljenu tezu u prvoj točki se raspravlja o situaciji u svijetu. ...Naglašava se važnost “etičkog diskursa” na raznim područjima čovjekova javnog djelovanja. Druga točka govori o hrvatskoj specifičnosti, tj. o negativnim posljedicama života u bivšem komunističkom sustavu i o prevelikim očekivanjima od Crkve u posljednjih nekoliko godina.
U radu se raspravlja uglavnom o karitativnom radu Katoličke Crkve u Hrvatskoj u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Autor polazi od činjenice da je socijalna problematika i djelovanje Katoličke Crkve ...na socijalnom području u spomenutom razdoblju još uvijek 'neistraženo područje'. To otežava istraživanje o povezanosti karitativnog rada Katoličke Crkve i socijalnog rada u Hrvatskoj. Potrebno je najprije istražiti veoma bogatu socijalnu djelatnost Katoličke Crkve u spomenutom povijesnom razdoblju. Kao primjer te bogate socijalne djelatnosti autor navodi ulogu i djelovanje Vilka Anderlića, o kojemu se do pred koju godinu 'jedva znalo da je postojao' i primjer osnivanja i djelovanja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije (1933.) kao prvog Caritasa u Hrvatskoj. Oba primjera potvrđuju pretpostavku o važnosti socijalnog i posebno karitativnog rada Katoličke Crkve do kraja Drugog svjetskog rata. Nakon 1945. godine u tadašnjoj Jugoslaviji Katoličkoj Crkvi nije dopušteno socijalno i karitativno djelovanje. Situacija se u pozitivnom smislu, s obzirom na mogućnost karitativnog djelovanja Katoličke Crkve, mijenja nakon demokratskih promjena 1990. godine. Za pretpostaviti je da je karitativni rad Katoličke Crkve bitno utjecao na razvoj socijalnog rada u Hrvatskoj. Autor ukazuje na važnost interdisciplinarnog dijaloga stručnjaka, zbog toga što je kako karitativnom radu Katoličke Crkve tako i socijalnom radu u Hrvatskoj u središtu zaštita ljudskoga dostojanstva, koje je u suvremenim uvjetima života sve više ugroženo.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
„Izvanredni jubilej milosrđa“ (8. prosinca 2015. – 20. studenoga 2016.) potaknuo je brojne rasprave o odnosu milosrđa u crkvenom životu. U članku pod naslovom „Milosrđe i pravednost u socijalnom ...nauku Crkve“ autor se bavi do sada manje obrađivanom tematikom mogućnosti odnosa milosrđa i pravednosti u socijalnom učenju Katoličke Crkve. Naime, dosadašnji socijalni nauk Crkve uglavnom se temeljio na „matrici pravednosti“ i time argumentima pravednosti davao svoj doprinos zbivanjima u društvu. Premda do novijega vremena tematika milosrđa nije značajnije prisutna u socijalnim dokumentima Crkve, autor ukazuje na opravdanost povezanosti milosrđa i pravednosti naglašavajući kako će to u budućnosti biti jedna od važnijih tema u razvoju socijalnog nauka Crkve. Prva točka „Milosrdna ljubav – pravednost – milosrđe“ pokazuje da je i s povijesnoga gledišta razvoja socijalne dimenzije vjere moguća povezanost milosrđa i pravednosti u socijalnom nauku Crkve. Druga točka „Benedikt XVI. unosi promjene u razvoj socijalnog nauka Crkve“ raspravlja o iznimnom doprinosu pape Ratzingera u odnosu na važnost milosrdne ljubavi u socijalnom nauku Crkve. U trećoj točki „Papa Franjo i milosrđe u socijalnom nauku Crkve“ tematizira se doprinos pape Franje za kojega je milosrđe jedna od središnjih tema pontifikata. Budući da je u novije vrijeme smanjeno zanimanje za socijalni nauk Crkve, autor zaključuje kako je došlo vrijeme da se „preuzme inicijativa“ i pokuša na matrici pravednosti i milosrđa odvažnije ponuditi socijalnu tematiku suvremenom čovjeku.
The paper mainly discusses the caritative work of the Catholic Church in Croatia in the first half of the 20th century. The author proceeds from the fact that social problem area and the activity of ...the Catholic Church in the social sphere in the aforementioned period are still 'unexplored areas'. This renders the research on the connection between the caritative work of the Catholic Church and social work in Croatia more difficult. It would be necessary to first research a very abundant social activity of the Catholic Church in that historical period. As an example of this abundant social activity, the author mentions the role and activity of Vilko Anderlic, who was 'barely known to have existed' until a few years ago, as well as the example of the foundation and activity of the Caritas Archdiocese of Zagreb. Both examples confirm the assumption of the importance of social and especially caritative work of the Catholic Church until the end of the World War II. After 1945, the Church was not permitted social and caritative activity in former Yugoslavia. With respect to the possibility of the caritative activity of the Catholic Church, the situation has improved after the democratic changes in 1990. It should be supposed that the caritative work of the Catholic Church significantly influenced the development of social work in Croatia. The author emphasises the importance of the interdisciplinary dialogue of experts, as the protection of human dignity, that is becoming more and more threatened in contemporary life conditions, is central to both the caritative work of the Catholic Church and social work in Croatia.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
7.
24th World Day of the Sick Baloban, Stjepan
Sestrinski glasnik,
4/2016, Letnik:
21, Številka:
1
Journal Article
U kompleksnosti političkog i gospodarskog života s činjenicom priziva na savjest više se susrećemo u političkom nego u gospodarskom životu. Pojam savjest pripada onim pojmovima koji se uporabljuju ...kao samorazumljivi, premda u današnjem vremenu postoje velike »nejasnoće« od razumijevanja samog pojma savjesti do pitanja treba li se pozivati na savjest jednako u osobnom i obiteljskom kao i u javnom životu. U radu pod naslovom »Glas savjesti u kompleksnosti političkoga i gospodarskoga života« analizira se mogućnost primjene glasa savjesti na politički i gospodarski život s posebnim naglaskom na situaciju u hrvatskom društvu. Zbog »nejasnoće« oko sadržaja i uporabe pojma savjesti prva točka, »Ima li savjest pravo glasa u Hrvatskoj?« ukazuje na određene probleme i pitanja vezana uz taj pojam kao i uz razumijevanje i uporabu pojmova »priziv savjesti« i »prigovor savjesti«. Zatim se ukazuje se na svu različitost razumijevanja i praktične primjene savjesti u hrvatskom društvu, što dovodi do zbunjenosti i nesnalaženja kod običnih građana. U drugoj točki pod naslovom »Kršćanska savjest na kušnji u političkom životu?« polazi se od činjenice da se poslijekoncilski socijalni nauk Crkve – u odnosu na druga područja kršćaninova javnog života – razmjerno puno bavi pitanjem savjesti vjernika koji sudjeluju u političkom životu. Papa Benedikt XVI. ističe da je prvotna zadaća socijalnog nauka Crkve »pomoći oblikovati savjesti u političkom životu i pridonijeti sve većem posvješćivanju istinskih zahtjeva pravednosti i, ujedno, raspoloživosti da se djeluje na temelju njih, čak i onda kada se to kosi s osobnim interesom« (Deus caritas est, br. 28). Socijalni nauk Crkve tako nudi »određeni instrumentarij« koji pomaže kršćaninu, katoliku, u političkom životu. Treća točka, »Gospodarstvo je više od posla i dobitka« raspravlja o mogućem doprinosu crkvenoga socijalnog učenja promjenama u poslovanju, odnosno u gospodarskom životu. To se posebno odnosi na problematiku vezanu uz razvoj, koji od pape Pavla VI. postaje i teološki pojam, a papa Ratzinger u rješavanje problema razvoja u svijetu unosi pojmove bratstva, besplatnosti i logike dara (Caritas in veritate). Riječ je o tome da bogati i razvijeni – svojevoljno – možemo reći po svojoj savjesti ‒ učine potrebne ekonomske korake (pitanje kreditiranja, ulaganja i slično) kako bi se nerazvijeni dio svijeta mogao u određenom vremenu priključiti onom razvijenom. Je li to moguće? Rimski biskupi, napose papa Benedikt XVI. i na svoj specifičan način papa Franjo, slično kao i crkveni oci u prvim stoljećima kršćanstva, naglašavaju da je gospodarstvo više od posla i dobitka te je stoga važno pod tim vidom oblikovati savjesti u suvremenom društvu. To vrijedi i za Crkvu u Hrvatskoj. Službenici Crkve, a posebno svećenici i pastoralni djelatnici na župama, imaju velike mogućnosti pridonijeti oblikovanju savjesti u javnom životu različitih skupina vjernika kao i svih ljudi dobre volje. Upravo u tome je proročka dimenzija Crkve u Hrvatskoj u ovom povijesnom trenutku.
PDF
