The study aims to compare how discovery learning and collaborative discovery learning affect knowledge acquisition, the development of understanding through phases of self-regulated learning (SRL), ...and the use of SRL strategies at the individual level. The sample consists of 981 eleven-year-old students. The results show that both methods have a positive effect on knowledge acquisition. Collaborative discovery learning has more positive effects on the development of students’ understanding by developing collaborative skills. Motivational strategies (especially in girls) are more developed in collaborative discovery learning than in discovery learning. Students who show more pronounced negative characteristics of self-regulation also achieve poorer results in the knowledge test, and this is more pronounced in students who have participated in discovery learning. The tendency of an affirmative attitude towards the characteristics of SRL in the entire population of students indicates a proportional growth in accordance with success in learning, but in more successful students, it indicates a uniform retention of an affirmative attitude. The tendency toward an affirmative attitude regarding the characteristics of collaborative learning is inversely proportional to students’ success, with a more pronounced attitude decrease in more successful students.
Kurikulum predmeta Priroda donesen 2019. godine naglasak stavlja na razumijevanje osnovnih prirodoslovnih koncepata i upoznavanje svijeta u kojem je učenik sposoban donositi odgovorne odluke i ...održivo živjeti. Sadržajno se znatno promijenio te prema njemu učenici istražuju svijet koji ih okružuje provodeći mjerenja i opažanja. Jedna od cjelina koja se obrađuje je i istraživanje tla. Kako je tlo do sada bilo vrlo malo zastupljeno u redovnoj nastavi petog razreda osnovne škole cilj ovog rada bio je ispitati zainteresiranost 37 učenika petih razreda III. osnovne škole Varaždin za istraživanje sadržaje vezanih uz cjelinu Tlo. Učenici su tijekom prvog polugodišta (od 9. do 12. mjeseca) ispunili pet anketnih upitnika putem online obrasca Google forms na satu Prirode pomoću mobilnih i tablet uređaja. Rezultati su pokazali visoku motivaciju za učenje Prirode kao i za istraživanje tla, važan im je uspjeh i žele postići što bolji rezultat iz Prirode. Pokazali su također da o tlu imaju određeno predznanje, ali nije ima jasno kako nastaje i važnost tla spominju samo kao podlogu za rast i gradnju. Izrazili su pozitivan stav prema grupnom kolaboracijskom radu, a željeli bi više vremena provoditi vani. Istraživanje bi trebalo provesti na većem uzorku ispitanika i istražiti povezanost između kolaboracijskog grupnog rada, ozračja i korištenih strategija prilikom učenja, te motivacije za učenje Prirode, zainteresiranosti za istraživanje tla i strategija korištenih tijekom učenja.
Suvremena nastava stavlja učenike u središte nastavnog procesa, a cilj joj je podučiti učenike kako primijeniti stečena znanja u životnim situacijama i pripremiti ih na život koji zahtjeva ...snalažljivost i brzu prilagodbu. Da bi stekli znanje i vještine učenici prije svega trebaju biti motivirani za rad i učenje. U svojoj praksi koristim niz suvremenih nastavnih strategija koje mi pomažu da motiviram učenike i da osmislim zanimljive nastavne satove u kojima će učenici aktivno sudjelovati. Rad pruža prikaz obrade nastavnog sata Sjemenka-klijanje u petom razredu osnovne škole uz pomoć nastavnih strategija. U radu su opisane nastavne strategije: Oluja ideja, Proučavanje slučaja (engl. Case study) i Didaktičke igra Tabu s ciljem prenošenja i dijeljenja ideja, iskustva, različitih metoda i strategija obrade nastavnog gradiva među kolegama. Anketnim listićima ispitano je mišljenja učenika o etapi obrade izvedene pomoću nastavne strategije Proučavanje slučaja, a rezultati su pokazali da učenike najviše veseli praktični rad, a nastavna strategija Proučavanje slučaja u njima budi pozitivne osjećaje što je izuzetno bitno za motivaciju učenika.
Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u navike upotrebe različitih dodatnih izvora znanja/informacija prilikom učenja nastavnih sadržaja iz predmeta Priroda učenika petog razreda osnovne škole obzirom ...na spol, veličinu mjesta stanovanja, zaključnu ocjenu iz predmeta Prirode i društva u 4. razredu osnovne škole te korištene nastavne metode i strategije na satu Prirode. U istraživanju je sudjelovalo 930 učenika petih razreda iz 28 škola iz cijele Hrvatske. Učenici su putem online ankete trebali odabrati dodatni izvor znanja koji najčešće koriste kada im nešto nije jasno prilikom učenja nastavnih sadržaja iz predmeta Priroda. Prilikom obrade nastavnih tema učenici su učili kolaborativnim istraživačkim učenjem, istraživačkim učenjem ili tradicionalnim oblikom učenja. Rezultati su pokazali kako je odabrani način učenja utječe na učenički odabir izvora učenja uz obrnuto proporcionalan odnos i povećanje korištenja komunikacijskih izvora (učitelj, prijatelji, roditelj) u odnosu na individualne izvore (udžbenik, bilježnica, Internet), u skladu s povećanjem neposrednog učenja, a time i neovisnosti učenja. Udžbenik i dalje glavni izvor informacija prilikom učenja, ali kolaborativno istraživačko učenje potiče uz korištenje Interneta i raznovrsnije korištenje ostalih izvora učenja. Rezultati upućuju na to kako je izuzetno važno prilikom planiranja poučavanja odabrati način učenja koji će učenicima alfa generacije omogućiti dinamičnost prilikom učenja i slobodu odabira strategija učenja i rješavanja problema.
Za uspješno savladavanje gradiva pri poučavanju, neophodno je pobuditi interes učenika za kontekst poučavanja izborom prikladnih aktivnosti učenja. Pri tome je vrlo važan i odnos učenika prema učenju ...te način kako samostalno uče nakon početnog učenja u školi. Ovo istraživanje usmjereno je na ispitivanje povezanosti: (i) početne zainteresiranosti učenika za teme vezane uz tematsku cjelinu Tlo, (ii) strategija učenja koje učenici koriste tijekom učenja i (iii) uspjeha na pisanoj provjeri znanja provedenoj na kraju obrađene tematske cjeline Tlo. Istraživanje je provedeno u dva odjeljenja petog razreda III. Osnovne škole Varaždin na 43 učenika. Istraživanje je pokazalo kako su učenici u dobi od 11 godina izrazito zainteresirani za učenje tema vezanih uz Tlo te su učenici koji su slabije riješili ispit, kao i oni učenici koji su ga riješili vrlo uspješno na početku učenja, iskazali jednaku zainteresiranost za učenje o tlu. Učenici koji intuitivno samostalno sistematiziraju gradivo uz namjeru uočavanja povezivanja, prepoznaju primjenu svog znanja u aktivnostima poput projekata te imaju visoku intrinzičnu motivaciju za učenje Prirode i trude se biti uspješni na nastavi, čak i ako im se ne sviđa ono što uče. Za razliku od njih, učenici koji uspješno rješavaju samo zadatke reproduktivnog karaktera nisu skloni povezivanju svog znanja i često uče napamet. Također učenici usmjereni na reproduktivno učenje ne prepoznaju da aktivnosti provedene tijekom učenja i poučavanja mogu poslužiti kao osnova s kojom mogu povezati ranije obrađena znanja. Za potrebe poticanja učenika na razmišljanje i samoregulirajuće učenje, s učenicima bi se trebale češće provoditi aktivnosti u kojima se traži argumentirano povezivanje stečenog znanja pri generiranju objašnjenja.
PDF
