Zadovoljstvo poslom stav je pojedinca prema profesiji te je povezan s izvođenjem svakodnevnih aktivnosti tijekom procesa rada.
Cilj: istraživanja je ispitati područja u zadovoljstvu poslom ...medicinskih sestara/tehničara u odnosu na mjesto rada. Uključeno je 98 medicinskih sestara i tehničara iz Kliničkog bolničkog centra Osijek i Doma zdravlja u Osijeku.
Metode: Primijenjena je skala zadovoljstva poslom namijenjena ispitivanju generalnog stava i područja zadovoljstva poslom.
Rezultati: iznalazi se razlika u stupnju zadovoljstva poslom u istraživanom području aktivnosti p<0,05, pri čemu je najveći stupanj zadovoljstva u obavljanju radnih aktivnosti kod medicinskih sestara koje rade na bolničkim odjelima AS=15,6 SD=2,8, a najmanji kod medicinskih sestara koje rade u patronažnoj zdravstvenoj zaštiti AS=12,6SD=3,0. Značajna razlika verificirana je u odnosu
na nadređene p<0,01, a najveći stupanj zadovoljstva zabilježen je kod medicinskih sestara koje rade u ambulantama opće prakse AS=14,5 SD=2,3, a najmanji kod medicinskih sestara koje rade u operacijskoj sali AS= 11,8SD=2,3.
Povezanost stupnja zadovoljstva poslom u odnosu na radni staž r=,222; p<0,05.
Zaključak: Iznalaze se varijacije u odnosu na dob, radno mjesto, godine radnoga staža. Stupanj zadovoljstva medicinske sestre/tehničara u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka u izravnoj je vezi sa stupnjem pružanja kvalitete zdravstvene njege.
Ciljevi istraživanja: U ovom radu željeli smo provjeriti učinak treninga socijalnih vještina na usvajanje socijalnih vještina studenata zdravstvenih studija. Sljedeći cilj je bio utvrditi povezanost ...između različitih socijalnih vještina u četiri različite situacije: između eksperimentalne i kontrolne skupine, te prije i nakon treninga socijalnih vještina.
Materijali i metode: Koristili smo eksperimentalni nacrt 2x2 s eksperimentalnom i kontrolnom skupinom. U treningu socijalnih vještina sudjelovali su studenti iz četiri hrvatska sveučilišta. Uzorak se sastojao od 193 studenta, od kojih je 132 bilo u kontrolnoj, a 61 u eksperimentalnoj skupini. Trening socijalnih vještina (nezavisna varijabla) proveli smo samo na studentima iz eksperimentalne skupine. Bodove na Skali socijalnih vještina (zavisna varijabla) uspoređivali smo prije i nakon treninga kod obje skupine studenata.
Rezultati: Rezultati su potvrdili postojanje značajnih efekata treninga samo kod eksperimentalne skupine. Više stupnjeve povezanosti između različitih socijalnih vještina pronašli smo u eksperimentalnoj skupini, usituaciji nakon završenoga treninga. Međutim, razlike u neočekivanom smjeru pronašli smo u socijalnim vještinama između eksperimentalne i kontrolne skupine u početnom mjerenju (prije treninga).
Zaključak: Trening socijalnih vještina je učinkovit u učenju socijalnih vještina studenata zdravstvenih studija. Međutim, pretpostavili smo da rezultati na skali socijalnih vještina dijelom mogu odražavati stavove prema učenju socijalnih vještina, što je moglo interferirati s rezultatima na skali.
Cilj provedene studije bio je ispitati doprinos uspjeha u
srednjoj školi i osobina ličnosti akademskom postignuću i
zadovoljstvu studijem kod studenata zdravstvenih studija.
Big Five upitnik (BFQ) i ...Upitnik emocionalne kompetentnosti
(UEK-45) primijenjeni su na 250 studenata te je prikupljen
broj bodova prilikom upisa na studij. Kao mjere ishoda
korištene su Skala zadovoljstva studijem (NSSS) i broj položenih
ispita na kraju 1. godine. Rezultati ukazuju na dva statistički
značajna prediktora akademskog uspjeha: uspjeh u
srednjoj školi (β = 0.18, p < 0.01) i uspjeh na državnoj maturi
(β = 0.23, p < 0.01). Uspjeh na državnoj maturi jedini
je prediktor zadovoljstva studijem (β = -0.16, p < 0.01).
Cilj. Ispitati percepciju roditelja djece oboljele od febrilnih konvulzija (FK) o postupcima tijekom napadaja FK-a, percepciju roditelja u odnosu na spol te mišljenje o potrebnoj dodatnoj edukaciji.
...Metode. Presječno istraživanje provedeno je u Kliničkom bolničkom centru Osijek na Klinici za pedijatriju tijekom veljače i ožujka 2023. Ispitanici su bili 32 roditelja djece hospitalizirane zbog febrilnih konvulzija. Primijenjen je upitnik o percepciji roditelja o febrilnim konvulzijama.
Rezultati. Ispitano je 32 roditelja, od kojih su 15 (47 %) muškarci i 17 (53 %) žene. Ukupno 20 (62 %) roditelja nije bilo svjesno da im dijete ima napadaj FK-a te ih je šest (19 %) mislilo da im dijete umire, a četvero (13 %) ispitanika mislilo je da im dijete gubi svijest. Za vrijeme konvulzija čak 16 (50 %) ispitanika osjećalo je strah kao dominantnu emociju, a 13 (41 %) ispitanika osjećalo je paniku. Definitivno spremnima za ponovne napadaje FK-a osjeća se devet (28 %) roditelja, dok po šest (19 %) ispitanika navodi da definitivno nisu spremni ili da ne mogu procijeniti jesu li spremni. Ukupno 29 (91 %) ispitanika smatra da su im potrebne dodatne edukacije.
Zaključak. Roditelji većinom nisu svjesni da dijete ima napadaj FK-a te osjećaju strah i paniku, muškarci su znatno više puta pozvali hitnu medicinsku pomoć od žena. Roditelji nisu dovoljno spremni za idući napadaj te većina smatra da su im potrebne dodatne edukacije.
Cilj. Ispitati informiranost i pripremljenost pacijenata za ehokardiografiju s obzirom na dob, spol, razinu obrazovanja i vrstu pretrage.
Ispitanici i metode. U presječnom istraživanju sudjelovali su ...pacijenti koji su dolazili na ehokardiografiju putem ambulante i kliničkih odjela Kliničkog bolničkog centra Osijek tijekom ožujka i travnja 2023. Kao instrument istraživanja o informiranosti i pripremljenosti pacijenata za ehokardiografiju upotrijebljen je anketni upitnik izrađen za potrebe ovog istraživanja.
Rezultati. U istraživanju je sudjelovalo 106 ispitanika, od kojih su 52 (49 %) muškarci te 54 (51 %) žene te ih je 51 % već bilo na jednoj do tri ehokardiografske pretrage. Ispitanici su u najvećem broju, njih 83 (78 %), informirani usmenim putem. Nema značajne razlike u informiranosti i pripremi ispitanika za ehokardiografiju s obzirom na spol i dob. Ispitanici s visokom stručnom spremom slažu se s tvrdnjom da su prije dolaska znali kako se pretraga izvodi, za razliku od ispitanika sa srednjom i nižom razinom obrazovanja, te postoji značajna statistička razlika između grupa (p = 0,02). Ispitanici koji su podvrgnuti transezofagealnom ultrazvuku srca naveli su da su informiraniji i pripremljeniji od ispitanika koji su podvrgnuti transtorakalnom ultrazvuku srca (p = 0,01).
Zaključak. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da su za ehokardiografske pretrage ispitanici dobro informirani i pripremljeni, nama značajne razlike s obzirom na spol i dob. Ispitanici koji su obavljali transezofagealni ultrazvuk srca procjenjuju da su informiraniji i pripremljeniji u odnosu na one koji su obavljali transtorakalni.
Uvod. Rehabilitacija podrazumijeva oblik zdravstvenezaštite koji je usmjeren na vraćanje i održavanje tjelesne snage i mobilnosti s krajnjim ciljem postizanja najboljih mogućih rezultata.
Cilj. ...Ispitati kvalitetu života bolesnika nakon operacije lokomotornog sustava i provedene rehabilitacije u odnosu na dob, spol, dijagnozu i komorbiditete.
Metode. Ispitivanje je provedeno kao presječna studija. Sudionici su bolesnici nakon operacije lokomotornog sustava i provedene rehabilitacije na stacionarnom liječenju u Lječilištu Bizovačke toplice u trajanju od 21 dan. Primijenjen je anonimni anketni upitnik s demografskim podacima te upitnik samoprocjene kvalitete života SF-36.
Rezultati. U istraživanju je sudjelovalo 96 sudionika, ženskog spola bilo ih je 62 (64,6 %), operaciju kuka
imalo je 44 (45,8 %) te ih 43 (44,8 %) nema komorbiditeta. Srednja je vrijednost dobi sudionika 63 godine
(raspona od 18 do 91 godine). Sudionici u dobi od 50 godina i mlađi znatno lošije procjenjuju svoje ograničenje zbog tjelesnih poteškoća. Sudionici muškog spola procjenjuju statistički značajno bolju kvalitetu života nakon operacije i rehabilitacije u usporedbi sa ženskim spolom, kroz bolje tjelesno funkcioniranje, procjenu veće vitalnosti i energije, bolje psihičko zdravlje, bolje socijalno funkcioniranje te bolju percepciju općeg zdravlja. Različite dijagnoze sudionika i provedeni operacijski zahvati nisu značajno povezani s kvalitetom života nakon operacije lokomotornog sustava i provedene rehabilitacije.
Zaključak. Najniža procjena kvalitete života sudionika iskazana je u aspektu ograničenja zbog tjelesnih poteškoća.
Lošiju kvalitetu života procjenjuju sudionici ženskog spola, mlađi te sudionici bez komorbiditeta.
PDF
