Kako zaštiti starije osobe? Baturina, Danijel
Bogoslovska smotra,
02/2021, Letnik:
91, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Hrvatsko društvo, kao i europska društva, neumitno demografski stari. Naslovljavanje potreba starijih osoba i poboljšavanje njihova položaja u društvu strateški je izazov za socijalnu politiku, ali i ...održavanje socijalne kohezije u društvu. Starije osobe u Hrvatskoj su u višestruko nepovoljnom položaju, u pogledu financijskog statusa, društvenog položaja i obilježja skrbi. Cilj ovog rada je prikazati kakva je perspektiva starijih osoba i mišljenja stručnjaka o njihovu specifičnom položaju u društvu i zajednici, njihovoj ranjivosti na nasilje te mogućnosti prevencije nasilja. Rad se temelji na kvalitativnoj metodi prikupljanja i analize podataka, unutar koje su se provele fokusne grupe u pet sjevernih hrvatskih županija. Analizom okvira su se unutar četiriju tema – znanje stručnjaka o učestalosti, tipovima i izvoru nasilja nad starijim osobama, karakteristike starijih osoba i čimbenici rizika nasilja nad njima, obilježja skrbi za starije osobe koje ih mogu činiti ranjivim na nasilje, prevencija i mehanizmi za sprečavanje nasilja nad starijim osobama – ustanovile kategorije i pojmovi koji su prikazani u radu. Diskusija stavlja rezultate u kontekst onoga što socijalne politike, ali i drugi aspekti društva, trenutno rade, ali i što mogu učiniti u budućnosti kako bi se preveniralo nasilje nad starijim osoba i izgradilo mostove prema njihovoj većoj socijalnoj uključenosti u društvo. Zaključak donosi određene preporuke za politike i stručni rad kao i mapiranje područja djelovanja.
The Croatian society is, just like European societies in general, undoubtedly becoming demographically older. Addressing the needs of elderly persons and improving their status in society is a strategic challenge for social policy, but also for maintaining social cohesion within society. Elderly persons in Croatia are in many ways in an unfavourable position in terms of their financial status, social status, and in terms of care. The purpose of this article is to present what kind of a perspective elderly persons have, as well as opinions of experts on their specific position in society and community, their vulnerability to violence, and possibilities of preventing violence. The article is based on qualitative method of gathering and analysing data, within which focus groups were carried out in five northern Croatian regions. Through an analysis of four top- ics – knowledge of experts on prevalence, types, and sources of violence among elderly persons, characteristics of elderly persons and factors of risk of violence towards them, characteristics of care for elderly persons that can make them vulnerable to violence, prevention and mechanisms for preventing violence towards elderly persons – categories and concepts emerge that were then presented in this article. The discussion situates results within the context of what social policies and other aspects of the society are doing currently and what they could do in the future in order to prevent violence towards elderly persons and build bridges towards their greater social involvement in society. The conclusion offers some proposals for policies and further research, as well as for mapping areas of work.
Sedma po redu EMES-ova međunarodna istraživačka konferencija o socijalnom poduzetništvu ovaj put održana je u suorganizaciji EMES-a1 , EMPOWER-SE COST akcije2 , FairShares Instituta za zadružno ...socijalno poduzetništvo (FSI)3 i Centra za regionalnu ekonomsku i socijalnu suradnju (CRESR)4 na sveučilištu Sheffield Hallam (Sheffield, Velika Britanija) na kojem se ujedno konferencija i održala od 24. do 27. lipnja 2019. godine.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Social innovations are an area that has attracted growing scholarly and policy interest in recent years. They seek to respond more effectively to growing social needs and problems, and they ...presuppose not only new kinds of services but also new models of governance and participation and, more generally, new ways of doing things. Some research also emphasizes the transformative potential of social innovation for broader changes in systems and institutions. At the same time, the field of sustainable development is one of the most prominent areas of social development, typically encompassing economic, social, and environmental dimensions. Therefore, the aim of this paper is to explore the potential of social innovations for sustainable development in the Croatian context. There are two key research questions: first, how do social innovations in sustainable development emerge in the Croatian context, and second, how do social innovations impact sustainable development. The research is based on a qualitative approach, as it deals with an under-researched phenomenon, through exploratory multiple case studies (N=5). The cases are organizations (different types of legal entities) working in diverse areas of sustainable development. The analysis strategy was determined by the research design based on several key dimensions. Some of the main findings on the common characteristics of the cases are that: the organizations demonstrate a strong value base in their work, such as authenticity, transparency, solidarity, and reciprocity; and they cooperate with a relatively wide range of stakeholders from different sectors, such as local authorities, other organizations, educational institutions, and the general public. In their activities, they are guided by the principles of "science in society". Finally, regardless of their sector, organizations prefer market funding. The influence of organizations on sustainable development is recognized at several levels: through education and awareness, influence on policy, and influence on the industry as a whole. The cases analyzed show potential for expansion and upscaling, as well as (limited) transformative potential through changes in governance, especially at the local level.
Im Bereich der Wissenschaft und Forschung, sowie in den Leitlinien der Unternehmen wächst in den letzten Jahren das Interesse an sozialen Innovationen. Durch deren Anwendung versucht man auf die ...wachsenden sozialen Bedürfnisse und Probleme auf eine effiziente Art und Weise zu reagieren, sie können sich nicht nur auf neue Dienstleistungen beziehen, sondern auf neue Modelle der Leitung und Partizipation und generell auf die neue Art und Weise, wie Dinge gemacht werden. Ein Teil der Forschung betont das Potenzial der sozialen Innovationen, das System und die Institutionen weitgehend zu transformieren. Gleichzeitig ist der Bereich der nachhaltigen Entwicklung, einer der am meisten präsenten und aktuellsten Bereiche der sozialen Entwicklung, der gewöhnlich eine ökonomische, eine soziale und eine ökologische Dimension impliziert. Mit Bezug auf das Gesagte ist das Ziel dieser Arbeit, das Potenzial der sozialen Innovationen zur nachhaltigen Entwicklung im kroatischen Kontext zu erforschen. Es bestehen zwei grundlegende Forschungsfragen: erstens, wie entstehen soziale Innovationen im Bereich der nachhaltigen Entwicklung im kroatischen Kontext und zweitens, wie beeinflußen soziale Innovationen die nachhaltige Entwicklung. Die Forschung beruht auf einem qualitativen Ansatz, mithilfe explorativer vergleichender Fallstudien (N=5), denn es handelt sich um ein nicht genügend erforschtes Phänomen. Die Fallstudien befassen sich mit Organisationen (verschiedene Arten von juristischen Personen) die in unterschiedlichen Bereichen der nachhaltigen Entwicklung tätig sind. Die Strategie der Analyse bestand aus Entwürfen, die auf einigen wichtigsten Dimensionen beruhen. Einige der wichtigsten Befunde bezüglich der gemeinsamen Merkmale von Fallstudien sind: Die Organisationen basieren in ihrer Arbeit stark auf Werten wie Authentizität, Transparenz, Solidarität und Gegenseitigkeit; sie arbeiten mit einem relativ großen Teilnehmerkreis aus allen Sektoren zusammen, wie z. B. aus lokalen Behörden, aus anderen Organisationen, Bildungsinstitutionen und der breiten Öffentlichkeit; das Leitprinzip ihrer Tätigkeit ist die „Wissenschaft in der Gesellschaft"; Unabhängig vom Sektor, zu dem sie gehören, zeigen sie ihre Präferenzen für die marktorientierte Finanzierung. Der Einfluß der Organisationen auf die nachhaltige Entwicklung ist auf mehreren Ebenen erkennbar: Durch Ausbildung und Bewusstseinssteigerung, durch Einfluss auf Politik und die Industrie. Die analysierten Fälle weisen ein Potenzial zur Expansion und Skalierung auf, sowie ein (begrenztes) transformatives Potenzial durch Veränderungen der Merkmale von Leitung, vor allem auf lokalen Ebenen.
Socijalne inovacije područje su rastućeg znanstveno-istraživačkog i policy interesa posljednjih godina. Njima se nastoji odgovoriti na rastuće socijalne potrebe i probleme na djelotvorniji način, a ...mogu se odnositi ne samo na nove usluge, već i na nove modele vladavine i participacije te općenito, nove načine na koje se stvari rade. Dio istraživanja naglašava i transformativni potencijal socijalnih inovacija na šire promjene sustava i institucija. Istovremeno, područje održivog razvoja, jedno je od najprisutnijih i najaktualnijih područja društvenog razvoja koje obično podrazumijeva ekonomsku, socijalnu i ekološku dimenziju. S obzirom na navedeno, cilj rada je istražiti potencijal socijalnih inovacija za održivi razvoj u hrvatskom kontekstu. Dva su ključna istraživačka pitanja: prvo, kako nastaju socijalne inovacije u području održivog razvoja u hrvatskom kontekstu i drugo, kako socijalne inovacije utječu na održivi razvoj. Istraživanje se temelji na kvalitativnom istraživačkom pristupu, budući da se radi od nedovoljno istraženom fenomenu, kroz eksplorativne višestruke studije slučaja (N=5). Slučajevi u istraživanju su organizacije (različiti tipovi pravnih osoba) koje djeluju u raznolikim područjima održivog razvoja. Strategija analize bila je putem nacrta, temeljem nekoliko ključnih dimenzija. Neki od ključnih nalaza u pogledu zajedničkih obilježja slučajeva su: organizacije pokazuju snažnu vrijednosnu utemeljenost poput autentičnosti, transparentnosti, solidarnosti i uzajamnosti u svom radu; surađuju s relativno širokim krugom dionika iz različitih sektora, poput lokalnih vlasti, drugih organizacija, obrazovnih ustanova te šire javnosti; u svom djelovanju vode se načelima „znanosti u društvu“; bez obzira na sektor kojem pripadaju iskazuju preferencije prema tržišnom financiranju. Utjecaj organizacija na održivi razvoj prepoznaje se na više razina: kroz edukaciju i podizanje svijesti, utjecaja na politike te utjecaja na cjelokupnu industriju. Analizirani slučajevi pokazuju potencijal za širenje i skaliranje, kao i (ograničen) transformativni potencijal kroz promjene u obilježjima vladavine, prije svega na lokalnim razinama.
Ovaj rad razmatra perspektive mjerenja utjecaja treceg sektora u Hrvatskoj. Najprije se kratko konceptualizira treci sektor kao nov koncept u hrvatskom kontekstu, metodoloki i drugi izazovi za ...njegovo mjerenje te dosadanji razvoji pristupa mjerenja utjecaja u trecem sektoru. Rezultati kvalitativnog empirijskog istraivanja pokazuju da postoji konsenzus medu sudionicima u istraivanju o tome da je evidentna potreba za mjerenjem utjecaja sektora, kako bi se povecao legitimitet u javnosti i prema donatorima, ali i unaprijedilo vlastito djelovanje. Medutim, kapaciteti organizacija i provedbenih tijela su skromnog dosega. Konkretni alati i metode nisu na dnevnom redu organizacija te se moe zakljuciti da je podrucje mjerenja utjecaja nerazvijeno. Osim rezultata, rad daje i preporuke za napredovanje prakse mjerenje utjecaja s obzirom na stanje treceg sektora i specificnosti hrvatskog konteksta.Kljucne rijeci: treci sektor, utjecaj, drutveni utjecaj, mjerenje utjecaja.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Ljudski se resursi gledaju kao važan aspekt razvoja organizacija, no u okviru trećeg sektora u Hrvatskoj oni nisu dovoljno istraženi. Ovaj rad za glavni je cilj imao, temeljem rezultata empirijskog ...kvalitativnog istraživanja, pokazati kakav je utjecaj dionika i procesa koji sačinjavaju treći sektor u Hrvatskoj na ljudske resurse u njemu. Pri tome se analizirala motivacija za rad u trećem sektoru, značaj ljudskih resursa u njemu, njihova uloga te utjecaj koji rad u sektoru ima na njih. Na razini motivacije za uključivanje u treći sektor rezultati sugeriraju da je ona najčešće altruistične prirode. Ljudski resursi u trećem sektoru imaju veće mogućnosti učenja i jačanja svojih znanja te su projektnim radom razvili fleksibilnost. Neki od negativnih utjecaja rada u sektoru odnose se na konstantnu nesigurnost radnog mjesta te određene uvjete rada. Volontiranje još nije dovoljno vrednovano u društvu. Rezultate smo raspravili u svjetlu tekućih trendova razvoja trećeg sektora u Hrvatskoj te suvremenih promjena na tržištu rada.
PDF
