Ovaj rad razmatra perspektive mjerenja utjecaja trećeg sektora u Hrvatskoj. Najprije se kratko konceptualizira treći sektor kao nov koncept u hrvatskom kontekstu, metodološki i drugi izazovi za ...njegovo mjerenje te dosadašnji razvoji pristupa mjerenja utjecaja u trećem sektoru. Rezultati kvalitativnog empirijskog istraživanja pokazuju da postoji konsenzus među sudionicima u istraživanju o tome da je evidentna potreba za mjerenjem utjecaja sektora, kako bi se povećao legitimitet u javnosti i prema donatorima, ali i unaprijedilo vlastito djelovanje. Međutim, kapaciteti organizacija i provedbenih tijela su skromnog dosega. Konkretni alati i metode nisu na dnevnom redu organizacija te se može zaključiti da je područje mjerenja utjecaja nerazvijeno. Osim rezultata, rad daje i preporuke za napredovanje prakse mjerenje utjecaja s obzirom na stanje trećeg sektora i specifičnosti hrvatskog konteksta.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Glavni je cilj ovog rada analizirati kakav je, do sada nedovoljno istražen, ekonomski utjecaj trećeg sektora u Hrvatskoj. Na početku osvrnut ćemo se na aspekte ekonomskog utjecaja spomenutog sektora ...te prikazati dosadašnja razmatranja tog utjecaja u hrvatskom kontekstu. Nakon toga fokusirat ćemo se na rezultate istraživanja, koje se temeljilo na kvalitativnom istraživačkom dizajnu koji je uključio analizu okvira razvoja sektora, te na intervjue s ključnim dionicima u trećem sektoru. Ekonomski utjecaj razmatra se u nekoliko dimenzija. Ispitanici značajnim procjenjuju veličinu trećeg sektora. Uočava se utjecaj na zapošljavanje i približavanje marginaliziranih skupina tržištu rada, no tu se očekuju daljnji razvoji i pomaci. Rezultati sugeriraju da je treći sektor potencijal razvoja nove vrste poduzetništva koja bi u fokus stavila opće dobro, kao i promišljanja ekonomije i ekonomskih odnosa. Takoðer, percepcija je ispitanika i da sektor ima ekonomski utjecaj na lokalnu ekonomiju na koju je upućen svojim djelovanjem, gdje često proizvodi multiplicirajuće efekte. Rezultati rada raspravljaju se u svjetlu tekućih trendova razvoja trećeg sektora u Hrvatskoj te promišljanja ekonomskih odnosa i uloge trećeg sektora. Na kraju se donosi zaključak o potencijalu trećeg sektora da razvija ekonomske utjecaje prema uključivom i održivom društvu.
Suvremene državne politike ograničene su prioritetom ekonomskog rasta za koji se sve više propituje doprinosi li osobnom blagostanju. U stručnim se i javnim raspravama sve češće mogu naći teorije o ...granicama ekonomskog rasta, s posebnim osvrtom na klimatske promjene. Takve spoznaje oblikuju i nova kretanja na međunarodnoj razini usmjeravajući politike sve više prema ideji održivog razvoja. U domeni socijalne države promišljanja novih smjerova određena su izazovima koje identificiramo s procesima kao što su: globalizacija, pojava novih socijalnih rizika, visoka financijska opterećenja starih socijalnih programa, Europska unija, strahovi i politička inertnost te podržavanje protueuropskih struja, ali i prioritet politika jedinstvenog tržišta i stabilnosti javnih financija zbog kojih posljedično nedostaje adekvatan odgovor na postojeće izazove socijalne države. Promišljanjem izvan uobičajenih okvira rasta prema onom usmjerenom na održivi razvoj, kako zagovara i pokret odrast, koji u radu predstavljamo, u socijalnoj se politici javlja prostor za razvoj novih strategija i socijalnih inovacija sukladnih s principima odrasta. Cilj je ovog rada sagledati, kroz perspektivu odrasta, potencijalne ideje koje mogu transformirati socijalnu politiku. Rad analizira nekoliko ideja: univerzalni temeljni dohodak, revoluciju skrbi i socijalnu (i solidarnu) ekonomiju. Diskusija se osvrće na načine kako novoformirane ideje i strategije mogu ponuditi rješenja za postojeće izazove s kojima se suvremeno društvo i socijalna politika suočavaju. Promišljanje odrasta predstavlja prostor za nova rješenja koja mogu potencijalno voditi k održivim socijalnim politikama i podmirivanju ljudskih potreba, na što se u zaključku i osvrćemo.
The social economy sector in Croatia has been neglected for a long time and has not been recognized as a space for sustainable jobs and the development of a more inclusive and cohesive society, as is ...the case in many Eastern and Central European countries. On the other hand, social entrepreneurship is a relatively new phenomenon established in this century. The aim of this paper is to assess the trends and challenges of social economy development in Croatia as the newest, last EU member state. On the basis of a secondary data analysis, the paper scrutinizes trends in social economy development. Social entrepreneurship is analysed as a part of the social economy that is strengthening, as well as the economic activity of associations that tends to turn into a social economy or a solidarity economy. The paper will also give an overview of the instances of the institutional context of the development of cooperatives and social enterprises, such as the recent legislative and policy changes, as well as the institutional framework with some insights into recommendations how to promote the development of the social economy sector in Croatia. Keywords: social economy; cooperative sector; social enterprises; Croatia.
PDF
