The social economy sector in Croatia has been neglected for a long time and has not been recognized as a space for sustainable jobs and the development of a more inclusive and cohesive society, as is ...the case in many Eastern and Central European countries. On the other hand, social entrepreneurship is a relatively new phenomenon established in this century. The aim of this paper is to assess the trends and challenges of social economy development in Croatia as the newest, last EU member state. On the basis of a secondary data analysis, the paper scrutinizes trends in social economy development. Social entrepreneurship is analysed as a part of the social economy that is strengthening, as well as the economic activity of associations that tends to turn into a social economy or a solidarity economy. The paper will also give an overview of the instances of the institutional context of the development of cooperatives and social enterprises, such as the recent legislative and policy changes, as well as the institutional framework with some insights into recommendations how to promote the development of the social economy sector in Croatia.
Europski stup socijalnih prava Bežovan, Gojko; Baturina, Danijel
Revija za socijalnu politiku,
2019, Letnik:
26, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Izazovi ekonomske i socijalne nesigurnosti prepoznati su kao prioritet u vremenu u kojem se tržišta rada i društva brzo razvijaju, a globalizacija, digitalna revolucija, promjene u obrascima rada te ...društvena i demografska kretanja donose nove mogućnosti i izazove (poput izrazite nejednakosti, dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih te međugeneracijske solidarnosti). Budući da su gospodarski i društveni napredak povezani, uspostava Europskog stupa socijalnih prava poboljšavanjem europske konkurentnosti i poticanjem ulaganja, otvaranjem radnih mjesta i socijalne kohezije trebala bi biti dio sveobuhvatnijih napora u izgradnji uključivijeg i održivijeg modela rasta s pravednim tržištem rada i socijalnom državom. U takvim okolnostima su Europski parlament, Vijeće i Komisija na Socijalnom samitu za pravedna radna mjesta i rast (Social Summit for Fair Jobs and Growth), održanom u Gothenburgu, Švedska, 17. studenog 2017. naglasili potrebu da se ljudi stave na prvo mjesto i predstavili Europski stup socijalnih prava koji se sastoji od tri cjeline i 20 načela koji su unutar svake cjeline podijeljeni na nekoliko tema.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Lokalna akcijska grupa (LAG) utjelovljuje pristup LEADER za razvoj ruralnih
područja. U hrvatskom kontekstu primjena pristupa LEADER u multisektorskom planiranju
lokalnog razvoja započela je pred ...kraj prvog desetljeća 2000-tih uz sudjelovanje organizacija
civilnog društva te se nastavila nakon ulaska u EU, tako da danas postoje 54 aktivna LAGa.
Kako njihovo djelovanje do sada nije sustavno istraživano, ovaj je rad koristeći mješovitu
metodologiju, koja je uključivala fokusnu grupu, anketu i studiju slučaja, sagledavao koje su
mogućnosti i ograničenja djelovanja LAG-ova u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da su ljudski
resursi LAG-ova uglavnom zadovoljavajući uz snažno naglašene potrebe za edukacijom i
potporom. Njihovi proračuni rastu, no vidi se još prostora i potreba za diversifikacijom izvora
financiranja te većom alokacijom financijskih sredstava. Ističu se veliki administrativni zahtjevi
koji su prepreka učinkovitom radu i razvoju LAG-ova. Naglašene su i neke potrebe poput
veće autonomije i fleksibilnosti, što bi pospješilo njihov rad u zajednici i podupiranje lokalnog
razvoja. Rezultati sugeriraju da LAG-ovi nisu prepoznati kao prioritet na nacionalnoj razini
politika, no ističe se i njihov potencijal kao dionika razvoja ruralnih područja prema vlastitim
potrebama i prioritetima.
Beskućništvo postaje sve veći socijalni problem, a to se očituje rastućim brojem osoba u ovom statusu te posljedicama koje za sobom nosi takav socijalni status kao najekstremniji oblik neimaštine i ...socijalne isključenosti. U Hrvatskoj je status beskućnika „priznat“ i reguliran tek 2011. godine Zakonom o socijalnoj skrbi. Rad polazi od prava na pristojno stanovanje kao temeljnog ljudskog prava, analizira evoluciju i trenutno stanje socijalnih prava beskućnika, počevši od 90-ih do novijih zakonskih dokumenata i politika, te kritički analizira i interpretira rezultate ranijih istraživanja koja se tiču socijalnih prava, statusa i položaja beskućnika. Zaključuje se da su socijalna prava beskućnika manjkavo definirana te je briga o beskućnicima rezidualni dio socijalnih skrbi. Naglašava se i veća potreba za podrškom u ostvarenju postojećih socijalnih prava beskućnika te se daju određene preporuke kako unaprijediti socijalna prava i u nekim aspektima inovirati, imajući u vidu međunarodni, nacionalni zakonodavni okvir politika.
PDF
