U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka 1987. godine formirana je Zbirka starih majstora koja sadrži oko sto trideset slika. Sačinjena je uglavnom od radova što su ih sakupljali ...članovi uglednih riječkih obitelji tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, a manji je dio u zbirku pristigao iz riječkih sakralnih objekata. Riječ je o djelima relativno skromnih umjetničkih dosega, a već se inicijalnim istraživanjem utvrdilo da su neke od slika nastale prema grafičkim predlošcima. Kako sustavno istraživanje predložaka za djela iz Zbirke starih majstora Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka do sada nije bilo provedeno, iznesen je niz upitnih i problematičnih datacija i atribucija. Kada je riječ o slikama nastalim tijekom 17. stoljeća, utvrđeni su predlošci za prikaze Navještenja, Bogorodice od Ružarija, Svadbe u Kani Galilejskoj, Poklonstva pastira te Bičevanja Krista. Navještenje je inspirirano grafikom Giovannija Jacopa Caraglia (Verona, o. 1505. – Krakov, 1565.) ili nekom njezinom kasnijom derivacijom, dok je riječka Bogorodica od Ružarija nastala kopiranjem otiska grafike Domenica Marije Canutija (Bologna, 1626. – 1684.). Svadba u Kani Galilejskoj napravljena je pak prema Vannijevoj (Firenca/Pisa, 1599. - Firenca, 1660.) grafici iz 1637. godine ili jednoj od njezinih kasnijih derivacija, što su urezane prema famoznoj Veroneseovoj (Verona, 1528. – Venecija, 1588.) slici koja je danas izložena u Louvreu, a Poklonstvo pastira nastalo je prema bakrorezu Jana (I) Sadelera (Bruxelles, 1550. – Venecija, 1600.). Slika Bičevanje Krista nastala je kombinacijom istoimenog grafičkog lista i onog s prikazom Izrugivanja Krista. Obje su ove grafike djelo Jana (I) Sadelera, odnosno njegova kopista.
U venecijanskim institucijama Seminario Patriarcale i Biblioteca del Museo Correr čuva se prepiska između Tommasa Temanze, arhitekta, civilnog i vojnog inženjera te kroničara umjetnosti i Gasparea ...Negrija, najprije novigradskog, a zatim porečkog biskupa. Građa sadrži do sada nepoznate podatke i pomaže u produbljivanju postojećih znanja o Temanzi, biskupu Negriju, njihovu međusobnom odnosu i okolini u okviru koje djeluju. Osim pisama, u Seminario Patriarcale di Venezia čuva se i legenda na kojoj je naznačeno postojanje pet crteža katedrale te su za svaki od listova taksativno nabrojeni elementi što su na njima prikazani. U istom su fondu pronađena dva od navedenih pet nacrta, za koje se na temelju kopije Temanzina pisma doznaje da su djelo njegova pomoćnika Bernarda Silvestrija. Također, istoj građi pripada skica što ju je napravio Tommaso Temanza i koja je najvjerojatnije služila kao pripremno djelo za danas izgubljeni Silvestrijev nacrt. Crteži Silvestrija i Temanze nastali su 1753. godine te je riječ o najstarijim dosad poznatim prikazima porečke stolnice.
U ovom se članku upućuje na dva rada iz Zbirke starih majstora u Pomorskom i Povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka što se mogu povezati s imenom Bernarda Strozzija (Genova, 1582. – Venecija, ...1644.). Glava bradatog starca ističe se svojom kvalitetom i gotovo je istovjetna radu pripisanom Strozziju, odnosno njegovu imitatoru, što je tijekom posljednjih 15 godina bio ponuđen na dražbama uglednih aukcijskih kuća Christie’s i Sotheby’s. Djelo prodano u New Yorku 2010. godine najvjerojatnije je služilo kao radionički predložak, a to potvrđuje i riječka slika na kojoj se, za razliku od izvornika, u donjem dijelu kompozicije vide starčev plašt i lijeva šaka. Bez obzira na to je li aukcijska verzija u jednom trenutku bila rezana ili je riječka slika, zapravo, patchwork više Strozzijevih studija, kvaliteta potonje, njezina specifična faktura i odlučan potez upućuju na to da je riječ o kvalitetnu djelu majstorove radionice. Platno Sveti Jakov Stariji je pak kopija Strozzijeva originala što se nalazio u milanskoj privatnoj zbirci, a nedavno je ponuđen na dražbi aukcijske kuće Christie’s u New Yorku. Autor riječke slike je najvjerojatnije lombardski kopist iz 17. stoljeća. Iako je provenijencija Strozzijeva Svetog Jakova Starijeg nepoznata, činjenica da njegova riječka, likovno relativno skromna kopija iskazuje odlike lombardskog slikarstva sredine ili druge polovice 17. stoljeća, upućuje na to da se ova slika ubrzo nakon nastanka vjerojatno nalazila u privatnom vlasništvu na području Lombardije i stoga ostala potpuno nepoznata poznavateljskoj ili široj javnosti.
PDF
