Obrazovne su nejednakosti sustavne prepreke koje dovode do nejednakog pristupa različitim razinama kvalitetnog obrazovnog sustava te, kao posljedica toga, do različite uspješnosti unutar njega, a ...uvjetovane su podrijetlom, društvenim uvjetima i brojnim drugim činiteljima koji su izvan osobne odgovornosti pojedinca. Razvijanje politika koje osiguravaju obrazovnu jednakost zahtijeva prepoznavanje činjenice da poteškoće djece proizlaze iz različitih karakteristika samoga obrazovnog sustava uključujući: organizaciju i strukturu sustava, oblike školovanja, okruženje za učenje, načine na koje se podupire napredak djece te načine vrednovanja njihova napretka. Ovaj se rad odnosi na analizu načina na koje odgojno-obrazovni djelatnici pružaju podršku djeci u nepovoljnom položaju, u svrhu prevencije obrazovnih nejednakosti. U sklopu projekta Tematska mreža: ‘Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima’ provedeno je istraživanje na reprezentativnom uzorku odgojitelja i učitelja za Republiku Hrvatsku (n = 1.288). Oni su u mrežnom okruženju popunjavali Upitnik o mogućnostima prevencije obrazovne nejednakosti djece rane, predškolske i osnovnoškolske dobi koji je razvijen za potrebe ovog istraživanja. Percipirano iskustvo odgojitelja i učitelja u odgoju i obrazovanju različitih skupina djece u nepovoljnom položaju analizirano je temeljem deskriptivnih pokazatelja, χ² testom i analizom varijanci razlika između odgojitelja te učitelja razredne i predmetne nastave. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da su izvori obrazovne nejednakosti različiti na trima analiziranima razinama obrazovanja. U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osobito je primjetan deficit podrške drugih stručnjaka djeci i odgojiteljima. U razrednoj nastavi utvrđena je pretežna usmjerenost na individualne i individualizirane oblike podrške djeci, dok u predmetnoj nastavi dominira oslanjanje na podršku stručnih suradnika.
Educational inequalities are systemic barriers that result in unequal access to various levels of a quality education system, leading to divergent levels of success. These disparities are caused by background, social conditions and numerous other factors beyond the personal responsibility of individuals. Developing policies to ensure educational equality requires recognising that children’s difficulties stem from various features of the education system. These include system organisation and structure, types of schools, learning environment, ways of supporting children’s progress and of assessing their progress. This paper explores how educational professionals support children in disadvantaged situations to prevent educational inequalities. Within the ‘Lifelong Education for All’ Thematic Network project, a survey was conducted among a representative sample of educators and teachers in Croatia (n = 1,288). Participants completed an online questionnaire developed specifically for this research, addressing strategies to prevent educational inequality among preschool and primary-school children. The perceived experiences of educators and teachers in educating various groups of children in disadvantaged situations were analysed using descriptive indicators, the χ²-test and analysis of variance to assess differences between educators, classroom teachers and subject teachers. The research findings suggest that the causes of educational inequality differ across the three levels of education. In early childhood and preschool education, there is a striking deficit of support from other experts for both children and educators. In classroom teaching, there is a predominant focus on individual and personalised forms of support for children, while
Pravično i uključivo obrazovanje podrazumijeva spremnost okoline na prilagodbu potrebama sve djece, meðusobnu suradnju i komunikaciju koja doprinosi osjećaju pripadnosti i zaokupljenosti obrazovanjem ...svakog djeteta. Budući da su uključivost i pravičnost apostrofirani u hrvatskoj obrazovnoj i socijalnoj politici, očekuje se njihova implementacija u svim segmentima i aspektima odgojno-obrazovnih ustanova. Cilj ovog istraživanja jest analizirati razinu zadovoljstva odgojitelja i učitelja zakonski predviðenim oblicima podrške djeci te njihovu procjenu doprinosa sastavnica obrazovne politike izjednačavanju obrazovnih mogućnosti sve djece. Korišten je eksplanatorni sekvencijalni nacrt istraživanja. Kvantitativni podaci prikupljeni su na reprezentativnom uzorku 3% odgojitelja i učitelja (N = 1288), a kvalitativni na prigodnom uzorku odgojitelja i učitelja iz šest hrvatskih regija (N = 15). Ispitanici su ispunjavali mrežni Upitnik o mogućnostima prevencije obrazovne nejednakosti djece rane, predškolske i osnovnoškolske dobi te sudjelovali u strukturiranim intervjuima. Utvrðeno je da je većina odgojitelja i učitelja nezadovoljna ili indiferentna u odnosu na zakonski definirane oblike podrške djeci u nepovoljnom položaju i da tek mali broj odgojno-obrazovnih djelatnika prepoznaje doprinos odgojno-obrazovnih politika izjednačavanju odgojno-obrazovnih mogućnosti djece. Rezultati ukazuju na razlike izmeðu ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja (razredna i predmetna nastava) u mogućnostima osiguravanja pravičnog i uključivog obrazovanja, što problematizira mogućnosti pružanja primjerene podrške učenju i razvoju djece u nepovoljnom položaju. Pedagoški diskontinuitet na različitim razinama obrazovanja i mehanički pogled kreatora obrazovnih politika na uvoðenje promjena koji zanemaruje mogućnosti njihova ostvarivanja u pojedinim odgojno-obrazovnim ustanovama važne su prepreke ostvarivanju uključivog i pravičnog obrazovanja.
The present paper focuses on teacher?s role in social justice and explores
how teachers perceive and react upon diversity and inequality in their
classrooms. Through a literature review, we aimed to ...answer three research
questions: 1) what are diversity awareness and critical consciousness in
education; 2) why are diversity awareness and critical consciousness
important; and 3) how can diversity awareness and critical consciousness be
supported in teachers. The literature review has revealed that most papers
on teachers? diversity awareness and critical consciousness have been
published within the last few years and that the importance of the two
concepts has been recognized for a wide range of educators. There seems to
be a growing interest in this topic due to the increase of the diversity in
classrooms and the recognition of the teachers? role in addressing diversity
and inequality. However, large-scale studies would be a needed contribution
to the field, as most of the existing studies are small-scale. Based on this
review, we argue that both diversity awareness and critical consciousness
need to be supported through preservice and in-service teacher professional
development programs, if we are to make education systems more inclusive for
all.
Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnose između jedne ponašajne definicije kvalitetne pedagoške prakse (ISSA) i implicitnih teorija o darovitim učiteljima na četiri skupine sudionika (N = 199). ...Ako je darovitost cijenjena u različitim domenama, uključujući obrazovanje, tko su daroviti učitelji i koje su njihove odlike? Uporabom analize profila, i učitelji početnici (n = 47) i ekspertni učitelji (n = 61) procijenili su ponuđeni skup indikatora kvalitetne pedagoške prakse kao visoko indikativan za primjerne darovite učitelje. Taj podatak pruža podršku konstruktnoj valjanosti operacionalizacije darovitih učitelja kao onih koji kompetentno pokazuju konsenzusno dogovorene indikatore kvalitete na visokoj razini u različitim područjima pedagoške prakse. Rezultati su interpretirani u skladu sa suvremenim, empirijski utvrđenim utjecajem učitelja na učenikovo učenje i ishode toga učenja. Poseban je naglasak stavljen na ponašajnu operacionalizaciju kvalitetne pedagoške prakse, kao i na načine kako se ona preklapa s konstruktom darovitosti i njezinom manifestacijom u odrasloj dobi (u kompetentnosti, u ekspertnosti, i na kraju, u eminentnosti), uz prijedlog ubrajanja obrazovanja u jedno od domena darovitosti.
AbstractThe aim of this study was to explore relationships between one of the behavioral definitions of quality educational practice (ISSA’s Definition of Quality) and the implicit theories on gifted ...teachers held by four groups of study participants (N = 199). If giftedness is valued across different performance domains, including education, the question that needs to be addressed is whether there are gifted teachers, and how they can be identified. Using profile analysis, two groups of teachers, pre-service teachers (n = 47), and experts (n = 61), rated the proposed quality indicators as behaviors highly indicative of their exemplary gifted teachers. This offers support to the construct validity of operationalization of gifted teachers as those competently demonstrating consensually agreed upon indicators of quality at a high level, across different focus areas of educational practice. The results were interpreted in accordance with the contemporary, empirically proven influence of teachers on students' learning and the outcomes of this learning. Special emphasis was placed on the behavioral operationalization of quality in educational practice, and how it overlaps with the construct of giftedness as manifested in adulthood (in competence, in expertise, and finally, in eminence), suggesting inclusion of education as one of the giftedness performance domains. Key words: education quality; expertise; giftedness domains; quality teaching.---SažetakCilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnose između jedne ponašajne definicije kvalitetne pedagoške prakse (ISSA) i implicitnih teorija o darovitim učiteljima na četiri skupine sudionika (N = 199). Ako je darovitost cijenjena u različitim domenama, uključujući obrazovanje, tko su daroviti učitelji i koje su njihove odlike? Uporabom analize profila, i učitelji početnici (n = 47) i ekspertni učitelji (n = 61) procijenili su ponuđeni skup indikatora kvalitetne pedagoške prakse kao visoko indikativan za primjerne darovite učitelje. Taj podatak pruža podršku konstruktnoj valjanosti operacionalizacije darovitih učitelja kao onih koji kompetentno pokazuju konsenzusno dogovorene indikatore kvalitete na visokoj razini u različitim područjima pedagoške prakse. Rezultati su interpretirani u skladu sa suvremenim, empirijski utvrđenim utjecajem učitelja na učenikovo učenje i ishode toga učenja. Poseban je naglasak stavljen na ponašajnu operacionalizaciju kvalitetne pedagoške prakse, kao i na načine kako se ona preklapa s konstruktom darovitosti i njezinom manifestacijom u odrasloj dobi (u kompetentnosti, u ekspertnosti, i na kraju, u eminentnosti), uz prijedlog ubrajanja obrazovanja u jedno od domena darovitosti. Ključne riječi: domene darovitosti; ekspertnost; kvaliteta obrazovanja; kvalitetna pedagoška praksa.
Centar igre 'Krenimo zajedno' Brajković, Sanja
Dijete, vrtić, obitelj,
03/2019, Letnik:
22, Številka:
88
Web Resource
Odprti dostop
Centar igre mjesto je gdje djeca mogu sudjelovati u različitim kreativnim, zanimljivim aktivnostima s drugom djecom i odraslima i gdje članovi njihovih obitelji mogu dobiti informacije o odgoju ...djece, njihovom zdravlju, učenju i razvoju te gdje mogu susresti članove drugih obitelji i stručnjake.
U Nacionalnom se kurikulumu ističe kako je profesionalni razvoj potrebno usmjeriti prema razvoju istraživačkih i refleksivnih umijeća odgajatelja. U članku se prikazuje jedna od novijih metoda grupne ...međusobne profesionalne podrške odgajateljima – WANDA. Radi se o vođenom propitivanju odgajateljske prakse u grupnom okruženju, što potaknuto vođenom refleksijom vodi do pozitivnih promjena u svakodnem radu.
Mapa profesionalnog razvoja Brajković, Sanja
Dijete, vrtić, obitelj,
06/2011, Letnik:
17, Številka:
64
Web Resource
Odprti dostop
Zamislite da pred vama stoji prazna kartonska kutija. Vaš je zadatak da u tu kutiju stavite sve ono što će onome tko otvori kutiju i pregleda
njezin sadržaj ilustrirati kakva ste odgajateljica. Što ...biste stavili u nju?
Različit pogled na mješovitost Burić, Helena; Brajković, Sanja; Karabatić, Zdenka
Dijete, vrtić, obitelj,
03/2006, Letnik:
12, Številka:
43
Paper
Odprti dostop
Članak donosi prikaz istraživanja o stavovima studenata, odgajatelja i pedagoga o utjecaju mješovitih skupina na razvoj djeteta i njihovoj pedagoškoj opravdanosti. Rezultati istraživanja pokazuju ...'grupne' razlike u stavovima ispitanika prema mješovitim skupinama.
This report explores the different ways in which European Union (EU) Member States (MS) have attempted to ensure high-quality ECEC (Early Childhood Education and Care) for children and families in ...the era of COVID-19. The rationale for the report builds on the Conclusions of the European Council concerning the fight against COVID-19 in education and training, which stipulate that Member States should share information and best practices and continue exchanging information about possible ways to adapt to this new situation at the level of education and training (Council of the European Union, 2020). The central aim of this study is to examine what measures have been taken by selected EU member states -- two countries (Sweden and Croatia), as well as three regions (Flanders in Belgium, Berlin in Germany and Emilia-Romagna in Italy) -- to deal with the COVID-19 crisis during the first year of the pandemic (March-December 2020), in order to ensure quality ECEC for children and families. It is expected that this analysis of coping strategies and lessons learned will be relevant to other EU Member States and regions. This report was prepared by the NESET network, administered by the Public Policy and Management Institute (PPMI). (PPMI)
