Autor u analizi odredaba o upravnom sporu u Zakonu o općem upravnom postupku ((NN-47/09, Z.U.P.-09) i i recentnog Zakona o upravnom sporu (NN-20/10, Z.U.S.-10) pokazuje na nekoliko razlika. Prvo, dpk ...je ZUP (2009) regulirao slučajeve ‘’otvorenosti pravnog puta do upravnog spora’’ dotle ZUS (2010) regulira ‘’svrhu i predmete upravnog spora’’. Drugo, u reguliranju otvorenosti pravnog puta u upravnom sporu prepliću se značajne konceptualne kategorije i dis-harmonija. Treće, autor postavlja pitanje o tome koje će važne implikacije takva situacija imati na primjenu sveobuhvatne sudske kontrole djelovanja tijela javne vlasti.
Analysis of the rules of the new General Administrative Procedure Act (NN-47/09, Z.U.P.-09)and the somewhat more recent Administrative Dispute Resolution Act (NN-20/10, Z.U.S.-10) related to ...administrative dispute shows firstly that Z.U.P.-09 regulates cases of the ‘openness of the legal path of administrative dispute’ as opposed to Z.U.S.-10 which regulates the ‘purpose and subjects of administrative dispute.’ Secondly, in regulation of the openness of the legal path in administration dispute of the concerned purpose and subject of administration dispute, the crossroads of those two acts display significant conceptual categories of dis-harmonisation. Thirdly, what significant implications will it have in the implementation of the all general judicial supervision of the activity of public-legal bodies?
O tri zasebna uredjenja ‘javno-privatne suradnje’ - ‘javne nabavu’, ‘javno-privatnoga ortaštva’ i ‘koncesioniranja’ razmatranja se usredotočilo na potonje, posebice u onim sugledima kroz koje se ...razvidja ‘zapletenost koncesioniranja s javno-privatnom uortačivanjem’. Ukazalo se prije svega na opreke u uredjivanju ‘koncesioniranja’ glasom skorašnjega Zakona (2008.)(Z.Knc.-08) sproću klasičnoga uredjenja kako ga je bio izrazio i dosadašnji hrvatski Zakon (Z.Knc.-92), s osobitim naglaskom na razmatranja postupka odobravanja ‘projekata davanja koncesije koji imadu obilježja projekta javno-privatnoga ortaštva’, što je samo jednim od izražajâ ‘zapletenosti koncesioniranja s javno-privatnim uortačivanjem’. Nastojalo se p(r)okazati pojedine nesukldnosti i dvojbe u svemu tomu s motrišta ‘općega interesa’, dotično ‘interesa Republike Hrvatske’. Oštrijoj kritici naročito se izložilo jednoga novog pravnog ? ‘instituta’, a to je ‘neplaćanje koncesijske nadoknade kada to ne bi bilo ekonomski opravdanim’, te tzv. ‘politiku koncesijâ’ kao nekakvoga nadomjestka za prijeko potrebni upravni i inspekcijski nadzor u koncesioniranju i nad koncesioniranjem, zapravo kao neko unaprijedno zajamčenje da odstupanja od s zakonom propisanih kriterijâ ne će biti sukladno sankcioniranim.
Of the three specific regulations of public-private cooperation: public procurement, publicprivate partnership and the concession, attention was focused on the latter and, in particular, on the ...complexity of concessionship with public-private partnership. Contradictions in the regulation of concession with the proclamation of the Act of 2008 were uncovered as opposed to traditional regulation as was expressed by the law to date with a special emphasis on the procedure of granting approval as ''given concessions to project that have characteristrics of a ''public private partnership project'' which is only one of the expressions of the ''complexity of concessionship with publicprivate partnership''. An attempt was also made to reveal certain dicrepaciens and grey areas in the perspective of ''public interest'' and the ''interests of the Republic of Croatia''. Severe criticism was particulary directed at one of the new legal (?) ''institutions'' which is the ''non-payment of concession fees that is not economically justifiable'' as some kind of substitute for essential administrative and inspection supervision in and upon concessionship, precisely as some kind of guarantee in advance that straying from regulated criteria will be not appropriately sanctioned.
Raspravljanje o protučjima i proturječjima hrvatskoga pravnog pojma “dobra od interesa za Republiku Hrvatsku” iziskuje se ovdje u svezi s vrednovanjem “javnih dobara”. Kako hrvatski Ustav ne ...uspostavlja takvu kategoriju, kao ni kategoriju “javne imovine”, moralo se odnosno pitanje staviti u suvislost “dobara od intreresa za Republiku Hrvatsku. To je dovelo do toga da se moralo diferencirati kategorije iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a to su : “opća dobra”, “javna dobra u općoj porabi”, “javna dobra u javnoj porabi”, te “stvari u vlasništvu Republike Hrvatske i drugih osobâ javnoga prava koje nisu namijenjene ni za “porabu opću” ni za “javnu porabu”.Zatim se te kategorije raspravilo u svezi s mogućnostima oblikovanja hrvatskoga pojma “javne imovine” i “javnoga dobra” u smislu klasičnih shvaćanjâ, što je iziskivalo da se, doduše samo u općim crtama, raspravi koncepcije o “javnoj imovini” i naučavanja o naravi vlasništva države i drugih osobâ javnoga prava.U razmatranjima koja su slijedila prosudilo se, nakon što se došlo došlo do zaključka da u hrvatskom pravu pojam “javnoga dobra” imade priličito usko i tehničko značenje, tipove vlasništva u hrvatskom pravu držeći se kategorije “dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
In this paper the author analyses the dominant concept about ‘public things’ and in particular the question of the nature of public property. Also analysed are the viewpoints which see goods in ...public property as some kind of private property. Then follow those which view that kind of property as exclusively an institution of administrative (public) law (domain) and those where goods included in public property are viewed as things owned by no one (soldaristic). In the Croatian context, the evaluation of ‘public goods’ flows between the institution of ‘goods of general interest’ (S.R. Croatia- 1945/1963 – 1989/1990) on the one hand, and, on the other, the institution of ‘goods of interest to the Republic’ ( Republic of Croatia – 1989/1990 onwards).
‘Public administration’ and ‘public service’ have fi gured , at least since the Great French Revolution (1789-1793) as the conceptual and categorical framework of public legal reasoning on government ...administration and administrative law in which it is attempted to differentiate ‘ publiclaw reasoning from private law reasoning’, naturally within ‘Roman-Germanic legal opinion’. In the light of such an approach, ‘public-private’ contract of partnership is analysed as one of the institutions with the elements of ‘public-legality’, therein as opposed to the ordering of ‘public procurement’ and ‘concessionhip’ in a way which is characterised by special types of administrative –legal actions. Denoting some of the most signifi cant but congruous expressions in French and English has as its aim to merely show the source of reasoning of the author and therefore, also the possibility of improving Croatian legal or administrative political terminology
Naučavanje i praxis o tzv. ‘paralelizmu nadležnosti’ Ustavnoga suda i Upravnoga suda u području zaštite ‘ustavnih pravicâ’ podvrglo se kritičnim razmatranjima povodom jednoga slučaja izbora ustavnoga ...sudca od strane Hrvatskoga sabora. Odnosni slučaj pokupio je bio iznimnu pozornost javnosti, posebice zato, kako se to tvrdilo, što jedna od izabranih pristupnicâ ne bi ispunjavala sve ustavno propisane pretpostavke, i to, s jedne strane,.pretpostavku duljine radnoga iskustva u pravničkoj struci (15 godinâ), te, s druge strane, pretpostavku ‘istaknutosti u pravničkoj struci’. U sklopu razr’ješivanja odnosnoga slučaja došlo je do niištenja odluke Hrvatskoga sabora o izboru odnosne pristupnice, i to s presudom Upravnoga suda Republike Hrvatske (po quasi-upravnoj tužbi jedne od neizabranih pristupnicâ), i do dokidanja presude potonjega suda s odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske (po ustavnoj tužbi izabrane pristupnice, dotično one čiji je izbor bio osporenim pred Upravnim sudom). Odlučujući se na dokidanje presude Upravnoga suda, i to postupajući kao da je sudom pune jurisdikcije, Ustavni sud je istakao da je Upravni sud pogr’ješno ocijenio pravovaljanost izbora pristupnice čiji je izbor osporen, a to zato što je potonja izabrana na dužnost ustavnoga sudca pod jednakim pretpostavkama kao i ostali pristupnici, te da je Upravni sud povr’jedio ustavno jamstvo odnosne pristupnice stavljajući je u nejednak položaj sproću svih ostalih pristupnika, uključujući i podnositeljicu quasi-upravne tužbe. U svezi s razr’ješivanjem odnosnih prijeporâ želi se ovdje pokazati, načelno i praktično prihvaćajući pravorijek Ustavnoga suda, da upravno sudište nije nadležnim odlučivati o ‘ustavnim pravicama’ te da je ustavno-pravno bilo ispravnijim poništiti presudu upravnoga sudišta, i to s naslova sukoba nadležnosti izmedju tijela vlasti zakonodavne i tijela vlasti sudbene, dakle poništiti a ne dokinuti ...
The doctrine and practice of the so called ‘parallelism of competence’ of the Constitutional and Administrative Courts in the area of protection of ‘constitutional rights’ was subject to critical ...considerations in a case of constitutional court judge election by the Croatian parliament. This case gathered extraordinary public attention particularly, as it was claimed, because one of the chosen candidates did not fulfil all the constitutionally determined prerequisites which included a prescribed length of work experience in the legal profession (15 years), and a requirement of ‘outstanding achievement in the legal profession.’ Related to solving pertinent arguments, the aim is to demonstrate, accepting in principle and in practice Constitutional Court adjudication, that administrative courts are not responsible for reaching decisions on ‘constitutional law and freedoms’. Furthermore it would be constitutionally more just to quash and not repeal an administrative court judgement and this should be done on the basis of conflict of authority between the bodies of legislative and judicial power.
General administrative procedure system established in the Republic of Croatia in 1991 -with the Law on Acceptance of Law on General Administrative Procedure (Narodne Movine no. 53/91, 103/96 - ...hereinafter: Z.U.P. - 91) may be considered 'temporary', regardless of the fact that system arranging lasted for a quite long period of time - since 8 October 1991 (the day Croatia proclaimed independence) until 31 December 2009 (as the final day of the law validity, until 1 January 2010 as the day the (new) Law on General Administrative Procedure came into effect - Narodne Novine no. 47/09, hereinafter: Z.U.P. - 09). In this regard it should be noted that arranging of administrative-judicial procedure was also 'temporary'. Thus the Law on Acceptance of Law on Administrative Disputes (Narodne Novine no. 53/91, 9/92, 77/92, hereinafter: Z.U.S. - 91) has recently been substituted by the new Law on Administrative Disputes (Narodne Novine no. 20/10, hereinafter Z.U.S. -10), which is to come into effect not before 1 January 2012 (Article 92, Z.U.S. -10). It is surely necessary to interpret the meaning of numerous Z.U.P.-og institutes, however for the aim of this paper concerning the need to enhance the 'public-legal judgements', three observations have been chosen, referring to their meaning: firstly, procedure correlations to theoretical thinking on single acts of public authorities and bodies or legal persons with public authorities; secondly, in relation to new concept development of an administrative dispute in accordance with securing 'general judicial review of public authority or bodies or legal persons with public authorities and rendering public services; thirdly, in relation to the principle of 'protecting the acquired party rights.' The article comprises five (5) parts as follows: 1. On advantages and disadvantages of new general administrative procedure concerning the promotion of 'public-legal judgements' (...-...). 2. On 'general judicial review' (...-...). 3. The exhaustion of the 'prior legal ways' entangled with 'general judicial review" (...-...). 4. On meaning of some public-legal versions by rule of the new administrative-judicial procedure (...-...). 5. Final assessment and analyses - 'Administrative decision making' and 'administrative system ' (...-...). PUBLICATION ABSTRACT