The paper elaborates the possibility of extending the arbitration clause to entities which are not formal parties to the arbitration agreement (Non-Signatories) through the piercing of the corporate ...veil. Piercing of the corporate veil is a company law concept through which separate legal existence of a company is being disregarded (pierced) in order for the creditors to be able to expand their claims against the company to assets or other rights of the company's shareholders. Basic substantive company law standards for piercing the corporate veil are explained. A stance is taken that under Croatian law, in line with comparative legal literature and views of renowned scholars, it would be allowed to expand an arbitration clause to a Non-Signatory shareholder of the company if certain conditions are met. It is pointed out that the piercing of the corporate veil in corporate law, as well as a method of extension of the arbitration clause, is an exception to the general rule and thus imposes a high standard of proof and places the burden of proof on the party invoking its application. Piercing of the corporate veil is compared to some other typical cases of extending arbitration clauses to Non-Signatories. The most common cases and reasons for piercing are illustrated. In conclusion, practitioners are advised on how to draw up arbitration clauses to avoid the need to expand its application altogether through this method, and are being cautioned against the circumstances which need to be taken into account if the extension of the arbitration clause through the piercing of the corporate veil is considered.
U radu se razmatra mogućnost širenja učinaka arbitražne klauzule na osobe koje nisu strane arbitražnog ugovora putem instituta proboja pravne osobnosti. Proboj pravne osobnosti institut je prava ...društava kojim su obuhvaćeni slučajevi u kojima se probija, zanemaruje pravni subjektivitet društva kako bi se zahvatilo imovinu odnosno druga prava članova društva. Izlažu se osnovne materijalnopravne pretpostavke za proboj odnosno tipični slučajevi i razlozi proboja s osnova primjene pravnih pravila prava društava. Zastupa se stajalište da je u hrvatskom pravu, u skladu sa stajalištima poredbene pravne književnosti, dopušteno proširiti učinak arbitražne klauzule na članove društva koji nisu ugovorne strane arbitražnog ugovora ako se za to ispune pretpostavke. Upozorava se kako proboj pravne osobnosti općenito, pa tako i širenje učinka arbitražne klauzule putem proboja, predstavlja iznimku od općeg pravila te pred stranu koja se poziva na proboj postavlja visok prag tereta i standarda dokazivanja. Proboj pravne osobnosti stavlja se u odnos s drugim slučajevima širenja arbitražne klauzule na tzv. nepotpisnike arbitražnog ugovora (Non-Signatories). Izlažu se tipični slučajevi i razlozi za širenje učinaka arbitražne klauzule na članove društva probojem odnosno zanemarivanjem pravne osobnosti društva. Konačno, praktičarima se savjetuje kako pristupiti sastavljanju arbitražne klauzule da bi se izbjegla potreba za širenjem klauzule probojem te ih se upozorava koje sve okolnosti moraju uzeti u obzir ako razmatraju proširiti arbitražnu klauzulu s osnova proboja pravne osobnosti.
The Court of Justice of the European Union (Second Chamber) pronounced on 11th November 2010 a judgement in the proceedings between Ms Dita Danosa and LKB Lizings SIA, a limited liability company, ...concerning the decision of the LKB general meeting of shareholders to remove Ms Danosa from her post as a member of the company's board of directors during her pregnancy. The Court's ruling could have significant repercussions on the appointment and termination of membership in board of directors of capital companies in Europe. Authors analyse the corporate effects of the judgement in various countries from the position of the dogmatics of Company Law and emphasise the difference of the contractual and corporate relationship between the company and members of the board of directors. When analysing the ruling of the Court authors also point out the differences between public limited companies (both dual and single board systems) and limited liability companies in the position of the members of the board of directors in the area of the termination of membership in the board.
The Court of Justice of the European Union (Second Chamber) pronounced on 11th November 2010 a judgement in the proceedings between Ms Dita Danosa and LKB Lizings SIA, a limited liability company, ...concerning the decision of the LKB general meeting of shareholders to remove Ms Danosa from her post as a member of the company's board of directors during her pregnancy. The Court's ruling could have significant repercussions on the appointment and termination of membership in board of directors of capital companies in Europe. Authors analyse the corporate effects of the judgement in various countries from the position of the dogmatics of Company Law and emphasise the difference of the contractual and corporate relationship between the company and members of the board of directors. When analysing the ruling of the Court authors also point out the differences between public limited companies (both dual and single board systems) and limited liability companies in the position of the members of the board of directors in the area of the termination of membership in the board.
The Court of Justice of the European Union (Second Chamber) on 11 November 2010 pronounced a judgment in the proceedings between Ms Dita Danosa and LKB Lizings SIA, a limited liability company, ...concerning the decision of the LKB general meeting of shareholders to remove Ms Danosa from her post as a member of the company’s board of directors during her pregnancy. The Court’s ruling could have signifi cant repercussions on the appointment to and termination of the membership of boards of directors of capital companies in Europe. The authors analyse the corporate effects of the judgment in various countries from the point of view of the principles of company law and emphasise the difference in the contractual and corporate relationships which exist between a company and members of the board of directors. When analysing the ruling of the Court, the authors also point out the differences between public limited companies (both dual and single-board systems) and limited liability companies in terms of the position of members of the board of directors with regard to the termination of membership of the board.
Raspravlja se o ugovoru o uskladištenju kao gospodarski iznimno važnom pravnom poslu. Težište je na analizi odredbi Zakona o obveznim odnosima i na poredbenopravnoj raspravi ugovora o uskladištenju. ...Utvrđuju se prava i obveze ugovornih strana, skladištara i ostavodavca. Nudi se odgovor na pitanje o postojanju, važnosti, obilježjima i ulozi javnih skladišta u domaćoj pravnoj i poslovnoj praksi. Pravna praznina popunjava se u tom dijelu povijesnom i poredbenom analizom propisa koji su uređivali i uređuju poslovanje javnih skladištara.
Ističe se da je ugovor o uskladištenju prvenstveno trgovačkopravni posao, ali da ovisno o osobi ostavodavca može poprimiti i obilježja potrošačkog ugovora. U skladu s navedenim de lege ferenda predlažu se određene izmjene ZOO-a kojima bi se dodatno zaštitili ostavodavci potrošači po uzoru na njemačko pravo.
Detaljno se razmatraju obveze skladištara kao ugovorne strane koja pruža specijaliziranu i složenu uslugu. Osobito se kritizira odredba čl. 754. ZOO-a koja uređuje pitanje izdavanja posebnog vrijednosnog papira, skladišnice, kao nedovoljno precizna. Zbog te odredbe skladišnice se rijetko izdaju u domaćoj poslovnoj praksi te se stoga predlaže njezina izmjena.
Zaključuje se da ne postoje bitne razlike između hrvatskog i makedonskog prava u materiji ugovora o uskladištenju. Temeljitom usporedbom s njemačkim pravom zaključuje se da postoje određeni koraci koje hrvatski zakonodavac treba poduzeti kako bi osuvremenio i poboljšao propise koji uređuju skladišni posao te se u tom smjeru predlažu određena rješenja de lege ferenda.
Analizom presude Europskog suda u predmetu Danosa, nametnula su se određena pitanja vezana uz zaštitu trudnih članica uprave. Jesu li one radnice ili samozaposlene osobe? Treba li ih, i ako ne ...potpadaju pod pojam radnica, zaštititi tijekom trudnoće i korištenja prava vezanih uz zaštitu roditeljstva od opoziva iz uprave društva kapitala te ih zaštiti od otkaza ugovora o obavljanju poslova u upravi? Jesu li odredbe Zakona o trgovačkim društvima o opozivu imenovanja članova uprave usklađene s pravnom stečevinom EU-a jer ne sadržavaju ograničenje – ne uzimaju u obzir činjenicu da je u trenutku opoziva članica uprave trudna? U kontekstu pomirenja trudnoće i roditeljstva sa zahtjevima tržišta postavlja se pitanje kako funkcionira uprava društva kapitala kada trudna članica uprave ili članica uprave koja koristi neko od prava vezanih uz zaštitu roditeljstva dulje razdoblje nije u mogućnosti voditi poslove društva. U radu se naglašava razlika između radnopravne zaštite trudnica i zabrane spolne diskriminacije. Nastoji se potvrditi polazna teza prema kojoj je širenje koncepta radnika i na članice uprave nepotrebno jer im je i bez uključivanja u taj koncept zajamčena zaštita od spolne diskriminacije, dok širenje radnopravne zaštite na članice uprave vodi njihovoj faktičnoj diskriminaciji.
Nastoje se vjerno prikazati sve pretpostavke i praktične mogućnosti provođenja postupka obveznog preoblikovanja športskih klubova-udruga u športska dionička društva. Naime, stupanjem na snagu novog ...Zakona o športu okrenuta je nova stranica u sustavu hrvatskoga profesionalnog športa. Športski klubovi (prije svega nogometni) godinama su gomilali gubitke koji su opterećivali njihovo poslovanje, ujedno oštećujući vjerovnike, prije svega Republiku Hrvatsku, zbog neplaćenih poreza i doprinosa na primanja profesionalnih športaša. Zakonodavac je reagirao donošenjem novog Zakona o športu koji predviđa postupak obveznog (ali i dobrovoljnog) preoblikovanja profesionalnih športskih klubova-udruga u športska dionička društva. Predlažu se dva modela provođenja postupka obveznog preoblikovanja. Raspravlja se o njihovim prednostima i nedostatcima te upozorava na moguće probleme oživotvorenja predloženih pravnih modela. Ujedno se iznosi zapažanje da norme Zakona o športu koje uređuju postupak obveznog preoblikovanja športskog kluba-udruge u dioničko društvo imaju i pretvorbeno obilježje.
Autori teksta članovi su radne grupe za pravna pitanja provođenja postupka obveznog preoblikovanja koju je imenovao HNK Hajduk iz Splita, kao prvoi profesionalni športski kluba koji provodi postupak obveznog preoblikovanja iz udruge u športsko dioničko društvo u Republici Hrvatskoj.
PDF
