Disk difuzijskom metodom istražena je osjetljivost 256 izolata Escherichia (E.) coli, 42 izolata Salmonella spp. i 62 izolata Streptococcus (S.) suis na 13 antimikrobnih lijekova, te 108 izolata ...Pasteurella (P.) multocida, i 44 izolata Actinobacillus (A.) pleuropneumoniae na 14 antimikrobnih lijekova. Svi su izolati bili izdvojeni iz dijagnostičkoga materijala s 8 velikih svinjogojskih farmi u Hrvatskoj. U E. coli najveći stupanj rezistencije utvrđen je na oksitetraciklin (98% izolata), streptomicin (91% izolata) i ampicilin (85% izolata), te je 87% izolata bilo rezistentno na 4 i više antimikrobnih lijekova. Izolati Salmonella spp. bili su najosjetljiviji na enrofloksacin i kolistin (svi izolati), a najveći postotak otpornosti utvrđen je na oksiteraciklin (86%) i streptomicin (67%). Više od 90% izolata P. multocida bilo je osjetljivo na ampicilin, amoksicilin s klavulanskom kiselinom, cefotaksim, kolistin, florfenikol i enrofloksacin. Najveća rezistencija bakterije P. multocida utvrđena je na streptomicin (59%) i nalidiksičnu kiselinu (43%). Izolati vrste Streptococcus suis bili su najosjeljiviji na cefotaksim i florfenikol (94% osjetljivih izolata), a najveća rezistencija utvrđena je na streptomicin (100%). Svi testirani testirani izolati vrste A. pleuropneumoniae bili su osjetljivi amoksicilin s klavulanskom kiselinom, cefotaksim, florfenikol i enrofloksacin, a više od 90% izolata bilo je osjetljivo na penicilin G, ampicilin, kolistin, gentamicin i spektinomicin. Najveća rezistencija utvrđena je na nalidiksičnu kiselinu (59%) i streptomicin (36%). Na sve testirane antimikrobne lijekove bilo je osjetljivo 27% izolata A. pleuropneumoniae, a 41% izolata bilo je rezistentno na jedan testirani antimikrobni lijek, dok je 27% izolata bilo otporno na 2 do 4 antimikrobna lijeka. Od testiranih bakterijskih vrsta najveći stupanj rezistencije imali su izolati E. coli, dok su izolati A. pleuropneumoniae imali najmanji stupanj rezistencije.
Aim To present the surveillance data on Brucella melitensis,
B. suis, and B. ovis infection in cattle, sheep, goats, and
swine in Croatia obtained in 2008 by serological, bacteriological,
and ...molecular methods for diagnostics of brucellosis
in domestic animals.
Methods We serologically tested 42 785 cattle serums,
22 686 sheep and goat serums, and 28 520 swine serums
using the Rose Bengal test, complement fixation test, and
various immunosorbent assays. We also tested 10 173 ram
blood samples for B. ovis infection using the complement
fixation test. Bacteriological examination was conducted
on 214 samples collected from 34 serologically positive animals.
Different molecular methods were employed in the
identification and typing of 20 isolates from the samples.
Results B. melitensis biovar (bv.) 3 was confirmed with
different identification methods in 2 flocks in 2 Croatian
counties and B. suis bv. 2 in 3 flocks in 3 counties. B. melitensis
in cows was confirmed for the first time in Croatia. Infection
with B. ovis was serologically confirmed in 202 rams in
12 counties.
Conclusions In 2008, the size of the brucellosis-affected
area in Croatia and the efficiency of detection and prevention
of brucellosis in sheep, goats, and swine were satisfactory.
Infection with B. melitensis in cattle was confirmed
for the first time and possible links for infection in humans
were detected. More efficient measures for suppression
and control of ovine epididymitis are required and a new
strategy may be necessary for complete eradication of this
disease.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
In this report a persistently infected cow was under surveillance for three years. In that period the level of antibodies and level of viremia were determined. Persistent infection was confirmed in ...blood serum samples taken at 3 week intervals and tested on the virus antigen by antigen enzyme-linked immunosorbent assay and by inoculation in cell culture, which after incubation was stained by an imunoperoxidase technique. In order to determine the changes in antibody level and virus titer levels, blood samples were collected and tested each six months. Also, data on milk production were collected. The level of viremia was 10.sup.4.5 throughout the period of the study, and antibodies were not detected by VNT. Milk production was above-average at all times. Average daily milk production over 305 days of lactation in 2009 and 2010 was 25 and 21 litres per day respectively. In the first five months of 2011 daily milk production was 15 litres per day. The cow was taken out of herd at the age of seven years. Key words: bovine viral diarrhoea, persistent infection, cow, milk production U ovom radu pracene su promjene u razini protutijela i promjene u titra virusa tijekom tri godine u perzistentno zarazene krave. Perzistentna zaraza je dokazana imunoenzimnim testom i izdvajanjem virusa u uzorcima krvnog seruma uzorkovanima dvaput u razmaku od 3 tjedna. Radi dokazivanja promjene u razini protutijela i titra virusa krv je od spomenute krave uzorkovana svakih sest mjeseci. Takoder su prikupljeni i praceni podaci o mlijecnosti krave. Titar virusa bio je 10.sup.4,5 tijekom cijelog istrazivanja pri cemu nije zabiljezena pojava specificnih protutijela. Mlijecnost je bila iznad prosjeka tijekom cijeloga istrazivanja. Prosjecna dnevna proizvodnja mlijeka tijekom 305 dana laktacije 2009. i 2010. godine iznosila je 21 odnosno 25 L, a tijekom prvih 5 mjeseci 2011. godine 15 L. Krava je izlucena iz stada u dobi od sedam godina. Kljucne rijeci: virusni proljev goveda, perzistentna infekcija, krava, mlijecnost
Somatic cell count, viability of cells and percentages of the cell subsets (CD45, granulocytes, monocytes/ macrophages, CD4, CD8 and B lymphocytes) were determined in milk from uninfected cow udder ...quarters (n = 7) and from quarters infected with S. aureus (n = 18). Cell subpopulations were double labelled with monoclonal antibodies and determined by flow cytometry. Percentages of epithelial cells, polymorphonuclear granulocytes, monocytes and lymphocytes were determined by light microscopy in stained smears. The SCC, percentages of cells labeled with antibodies specific to CD45, granulocytes, CD4 and CD8 epitope were statistically different between infected and uninfected quarters. The percentages of cells obtained by light microscopy were statistically different between the infected and uninfected groups. The percentages of granulocytes in infected animals were associated with the age and gravidity of the animals. Within the infected group, the percentage of CD8 varied statistically between imported replacement cows and animals raised on the farm. Values of epithelial cells and CD45- were moderately correlated (Pearson's r = 0.47). The percentages of granulocytes obtained by the two methods were also moderately correlated (Pearson's r = 0.52). Key words: milk, leukocytes, intramammary infection, S. aureus U radu su prikazani rezultati istrazivanja broja somatskih stanica, udjela zivih stanica te stanicnih subpopulacija (CD45, granulocita, monocita/makrofaga, CD4, CD8 i B limfocita) u mlijeku nezarazenih cetvrti vimena krava (n = 7) te u sekretu mlijecne zlijezde iz cetvrti vimena zarazenih bakterijom S. aureus (n = 18). Subpopulacije stanica oznacene su monoklonskim protutijelima neizravnim postupkom i analizirane protocnim citometrom. Udjeli epitelnih stanica, polimorfonuklearnih granulocita, monocita i limfocita utvrdeni su svjetlosnim mikroskopom u obojenim razmascima stanicnoga taloga. Vrijednosti broja somatskih stanica, postotaka stanica oznacenih monoklonskim protutijelima specificnim za biljeg CD45, granulocite, CD4 i CD8 biljeg, statisticki su se razlikovale izmedu zarazenih i nezarazenih cetvrti vimena. Udjeli pojedinih stanica dobiveni brojenjem svjetlosnim mikroskopom statisticki su se razlikovali izmedu zarazene i nezarazene skupine. Postoci granulocita unutar zarazene skupine krava statisticki su bili povezani s dobi krave i s bredosti. Unutar iste skupine krava uocena je statisticki znacajna razlika u zastupljenosti limfocita s izrazenim biljegom CD8 izmedu krava oteljenih na farmi i uvezenih zivotinja. Vrijednosti udjela epitelnih stanica dobivenih odredivanjem pomocu svjetlosnog mikroskopa i stanica bez CD45 biljega bile su umjereno povezane (Pearsonov r = 0,47). Vrijednosti broja granulocita dobivenih dvjema razlicitim metodama takoder su bile umjereno povezane (Pearsonov r = 0,52). Kljucne rijeci: mlijeko, leukociti, intramamarna zaraza, S. aureus
Between 2007 and 2011, a total of 1937 sera samples and five spleen samples from nine Croatian dairy herds were tested for the bovine viral diarrhea virus (BVDV) using virus isolation and the ...immunoperoxidase test. BVDV was detected in 13 persistently infected (PI) cattle with a non-cytopathogenic biotype, while in five animals with fatal mucosal disease, isolates from spleen samples were of the cytopathogenic biotype. To reveal the genetic typing of Croatian BVDV isolates, viral RNA was extracted from infected cell cultures and amplified by RT-PCR, with primers targeting the 5'-UTR and the Npro gene, followed by direct sequencing of purified PCR products. Sequence and phylogenetic analysis of the 5'-UTR genome region determined that all Croatian isolates belonged to BVDV genotype 1; 11 isolates were grouped with BVDV-1b and 7 with BVDV-1f viruses. The phylogenetic tree inferred by the Bayesian approach, using combined 5'-UTR/Npro, supported clustering of Croatian isolates in two subgroups. The deduced aminoacid sequence of the Npro region revealed 5 sites unique for four domestic BVDV-1f isolates. Key words: BVDV, immunoperoxidase test, Npro, phylogenetic analysis Od 2007. do 2011. godine na virus virusnog proljeva goveda (VPG) pretrazeni su uzorci pet slezena i 1937 uzoraka seruma podrijetlom iz 9 stada mlijecnih goveda. Imunoperoksidaznim testom (IP) u 13 je uzoraka dokazan necitopatogeni biotip virusa VPG te je potvrdena perzistentna zaraza. Iz svih pet uzoraka slezena izdvojen je citopatogeni virus VPG. U svrhu genotipizacije vlastitih izolata virusa VPG, iz nadtaloga inficiranih stanicnih kultura izdvojena je virusna RNK i umnozena lancanom reakcijom polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR). Umnozeni odsjecci 5'-UTR i gena Npro su potom sekvencirani. Filogenetska analiza hrvatskih izolata virusa VPG pokazala je da svi pretrazeni izolati pripadaju genotipu 1; 11 izolata svrstano je u podtip 1b, a 7 u 1f. Filogenetska analiza na temelju spojene 5'-UTR/Npro genske sekvencije potvrdila je rezultate genotipizacije pretrazenih izolata. Na Npro dijelu genoma utvrdeno je pet aminokiselinskih promjena osebujnih za hrvatske izolate iz podtipa 1f. Kljucne rijeci: virusni proljev goveda, imunoperoksidazni test, gen Npro, filogenetska analiza
Za određivanje općega zdravstvenoga stanja glavnih vrsta plijena vuka (Canis lupus) i risa (Lynx lynx), pretraženo je 66 cervida (41 jelen - Cervus elaphus i 25 srna - Capreolus capreolus), ...odstrijeljenih u dva lovišta na području Gorskoga kotara tijekom lovne sezone u 2007. godini. Sakupljeno je ukupno 687 uzoraka organa, od čega je 427 bilo od jelena, a 215 od srna. Provedene su pretrage na razne parazitske invazije, nespecifične bakterijske infekcije, te za tri specifične bakterijske infekcije. U pet (12,2%) uzoraka jelena i sedam (17,1%) srna bio je prisutan Streptococcus sp. Testovi na Mycobacterium sp., Brucella sp. i Leptospira sp. bili su negativni. Zastupljenost parazita Dictyocaulus spp., Ostertagia spp. i Elaphostrongylus cervi u jelena bila je 29,3%, 17,1%, odnosno 14,6%. Zastupljenost parazita Chabertia ovina, Ostertagia spp. i Trichostrongylus spp. u srna bila je 36,0%, 24,0% odnosno 20,0%. Procijenjeni broj jelena i srna u lovištima Smrekova Draga (182 km2) i Bjelolasica (303 km2) u lovnoj godini 2007./2008. bio je 430 odnosno 290, s gustoćama od 236 i 148 jedinki na 100 km2. Niska zastupljenost parazitarnih invazija i odsutnost ozbiljnijih bakterijskih zaraza, bile su posljedica niske gustoće parnoprstaša i prisutnosti velikih zvijeri - grabežljivaca koji hitro uklanjaju životinje oslabljene bolešću.
Avian tuberculosis is an avian disease of worldwide importance. It is typically caused by serovars 1, 2 and 3 of Mycobacterium avium subsp. avium. This paper describes spontaneous, subclinical ...tuberculosis in a 5-year-old male Muscovy duck. Necropsy revealed a characteristic distribution pattern of granulomatous lesions involving the liver and spleen. Histopathological analysis confirmed the formation of tubercles containing a large number of giant and epitheloid cells, while PCR analysis (according to insertion sequence IS901) and an agglutination test detected M. avium serovar 2 as the causative agent of this condition.
Tijekom 2007. godine u Laboratoriju za leptospire Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Laboratoriju za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti Hrvatskog ...veterinarskog instituta primjenom mikroskopske aglutinacije serološki je na leptospirozu pretraženo 113 seruma ljudi, te 44710 seruma domaćih i divljih životinja. Od 113 seruma ljudi, pozitivno je bilo 24 (21,24 %) uz najveću učestalost serovara Australis. Od 44 710 seruma domaćih i divljih životinja pozitivno je bilo 1996 (4,46 %) također uz prevalenciju serovara Australis. Na osnovi dobivenih rezultata razmatrane su moguće promjene u epidemiologiji i epizootiologiji leptospiroze. Iako nije ustanovljena promjena u učestalosti leptospiroze u ljudi i domaćih i divljih životinja u odnosu na prijašnje godine, ustanovljena je promjena u učestalosti vjerojatno infektivnih serovara. Uočen je lagani porast pojavnosti serovara Australis, uz kontinuirano prisutan serovar Grippotyphosa i Icterohaemorrhagiae te nešto smanjena učestalost serovara Sejroe-Saxkoebing koji je bio najučestaliji u prijašnjim istraživanjima. Veća
učestalost vjerojatnog infektivnog serovara Australis u ljudi, ali i u životinja upućuje na činjenicu da glavni izvor infekcije za ljude i životinje u Hrvatskoj predstavljaju mišoliki glodavci. Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo da li i u kojoj mjeri ove promjene koje se uočavaju u epizootiologiji i epidemiologiji leptospiroze utječu i na kliničku pojavnost leptospiroze u Hrvatskoj.
Tijekom perioda od pet godina (2002.-2007.) ukupno je pregledan 351 uzorak seruma divljih svinja (Sus scrofa) iz kontinentalnoga područja Hrvatske. Uzorci su prikupljeni tijekom uobičajenih lovnih ...aktivnosti te su bili pretraženi mikroskopskom aglutinacijom na prisutnost specifičnih protutijela za 12 različitih serovara Leptospira spp. Pri različitim razrjeđenjima seruma (u rasponu od 100 do 3200) u 112 uzoraka (31,9%) ustanovljena je pozitivna serološka reakcija na najmanje jedan patogeni serovar. Ukupno smo utvrdili protutijela za devet serovara Leptospira spp. kako slijedi: Australis, Pomona, Tarassovi, Sejroe, Grippotyphosa, Icterohaemorrhagiae, Ballum, Saxkoebing i Bataviae. Većinski udio od 68,7% (N = 101) ukupno utvrđenih pozitivnih reakcija (N = 147) registriran je pri osnovnom razrjeđenju (OR = 100), dok je preostali dio 31,3% (N = 46) pozitivnih reakcija zabilježen pri većim razrjeđenjima. Kao najučestaliji serovar u serumu divljih svinja izdvojili smo Australis (33,3%), a potom su slijedili Pomona (21,8%) i Tarassovi (14,3%). Serovarovi Australis i Pomona iskazali su najviši titar protutijela (3200), kao i statistički značajnu učestalost pojavljivanja u ”međureakcijama” ko-aglutinacije, koje su zabilježene u 23,8% slučajeva. Utvrdili smo značajne razlike u prevalenciji specifičnih protutijela s obzirom na dobne razrede divljih svinja, tako da je najveća razlika između pozitivnih seroloških reakcija utvrđena pri komparaciji prasadi (21,5%) i odraslih jedinki (50,8%). S obzirom na
prostornu raspodjelu najviši postotak pozitivnih uzoraka u kontinentalnoj populaciji divljih svinja ustanovljen je u nizinskim područjima Posavine (Novska - 46,8%, Kutina - 45,3%) te Slavonije i Baranje (Tikveš - 43,6%). S obzirom na činjenicu da brojnost populacije divljih svinja u Hrvatskoj iskazuje tendenciju konstantnog rasta, nužnost daljnjih epidemioloških istraživanja uloge divljih svinja u prijenosu leptospiroze nameće se kao budući imperativ.
U radu je opisana rasprostranjenost bruceloze u domaćih životinja i ljudi u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Tijekom rutinske kontrole (1990. do 2007.) u Hrvatskoj su pozitivne serološke ...reakcije na brucelozu utvrđene u 7 (0,002 %) goveda, u 478 (0,5 %) koza, 687 (0,3 %) ovaca, 2040 (0,4 %) svinja i u 73 (0,05 %) ljudi. Od ukupnog broja pretraženih životinja u Bosni i Hercegovini tijekom 2007., pozitivne reakcije utvrđene su 2,9 % životinja, a najviše bolesnih ljudi dolazi iz Unsko-sanskog kantona. B. melitensis je izdvojena iz 20 (54,1 %) uzoraka koza i iz 4 (50 %) uzoraka ovaca. B. ovis je izdvojena i identificirana iz 10 (8,8 %) uzoraka iz ovaca i iz 25 (21,7 %) uzoraka iz ovnova. B. suis je izdvojena u 109 (40,2 %) uzoraka podrijetlom iz svinja. B. suis biovar 2 identificirana je u 107 (98,2 %), a B. suis biovar 3 u 2 izolata (1,8 %). U Republici Hrvatskoj dominira B. melitensis biovar 3, a iz dva izdvojena izolata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine također je identificiran isti biovar. Na temelju višegodišnje kontrole može se zaključiti da Hrvatska ima povoljnu situaciju s obzirom na infekciju ljudi s B. melitensis, ali postoji stalna prijetnja od unosa infekta s područja BiH u Hrvatsku što je bio slučaj u zadnjoj epzootiji/epidemiji u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Dokazana je i infekcija životinja s drugim vrstama brucela. Kontrola bolesti je i dalje neophodna.
