Salmoneloza je jedna od najučestalijijh zoonoza koja se prenosi hranom, a najčešći izvor zaraze za ljude je kontaminirano meso i prerađevine od mesa peradi. Tijekom petogodišnjeg razdoblja od ...2016. do 2020. godine provedeno je istraživanje tijekom kojeg je na Salmonellu spp., pretraženo 2457 uzoraka pilećeg mesa koje je uzorkovano u klaonicama i mesnicama na području Međimurske, Varaždinske, Koprivničko- križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Salmonella spp. je izdvojena iz 136 (5,5 %) obrađenih uzoraka. Godine 2016. ustvrđena je u 5 (6 %) pretraženih uzoraka, 2017. godine u 41 (4,7 %) uzorku, 2018. godine u 33 (6,1 %) uzorka, 2019. godine u 26 (6,6 %) uzoraka i u 2020. godini u 31 (5,4 %) uzoraka. Serološkom tipizacijom S. Infantis je identificirana u 86 (63,2 %) izdvojenih izolata; S. Typhimurium u 8 (5,9 %) izolata; a S. Enteritidis je tipizirana u 3 (2,2 %) izdvojena izolata. Tipizirani su i slijedeći serovarovi salmonela: S. Corvallis - 5 izolata (3,7 %), S. Isaszeg - 5 izolata (3,7 %), S. Derby- 3 izolata (2,2 %), S. Give - 2 izolata (2,2 %), S. Indiana - 2 izolata (2,2 %), i po 1 izolat 7 (5,1 %) serovara (S. Schwarzengrund, S. Goldcoast, S. Chester, S. Bredeney, S. Mbandaka, S.Newport, S. Saintpaul). U 15 (11 %) izolata tipizacija nije izvršena. S. Infantis je tijekom svih godina bila najčešće potvrđeni serovar. Salmoneloza predstavlja znatan gospodarski problem zbog šteta u intenzivnoj proizvodnji, ali i kao zoonoza koja se mesom i mesnim prouzvodima od mesa peradi širi na ljude. Provedbom odgovarajućih higijenskih mjera i dobre higijenske prakse od peradarskih farmi i klaonica do prodajnih mjesta moglo bi se doprinijeti manjoj kontaminaciji pilećeg mesa različitim serovarovima Salmonella spp.
Salmonellosis is one of the most important food-borne zoonoses, and the main sources of infection for humans are contaminated meat and poultry meat products. During the five- year period from 2016 to 2020, 2457 samples of poultry meat were tested for the presence of Salmonella spp. Samples were obtained from slaughterhouses and butcher shops in five counties: Međimurje, Varaždin, Koprivnica- Križevci, Bjelovar-Bilogora and Zagreb. Salmonella spp. was isolated from 136 (5.5%) pro- cessed samples during the study. In 2016, it was isolated in 5 (6%) of the tested samples, in 2017 in 41 (4.7%) samples, in 2018 in 33 (6.1%) samples, in 2019 in 26 (6.6%) samples, and in 2020 in 31 (5.4%) samples. The most common identified serovar was S. Infantis in 86 (63.2%) isolates, followed by S. Typhimurium in 8 (5.9%) isolates, and S. Enteritidis in 3 (2.2%) isolates. The following salmonella serovars were also identified: S. Corvallis - 5 isolates (3.7%), S. Isaszeg - 5 isolates (3.7%), S. Derby 3 isolates (2.2%), S. Give - 2 isolates (2.2%), S. Indiana - 2 isolates (2.2%), and 1 isolate each of 7 (5.1%) serovars (S. Schwarzengrud, S. Goldcoast, S. Chester, S. Bredeney, S. Mbandaka, S. Newport, S. Saintpaul). No identification was confirmed in 15 (11%) isolates. S. Infantis was the most common serovar during the study period. Salmonellosis is a significant economic problem due to damages in intensive produc- tion, but also as a zoonosis that can spread to humans through meat and poultry meat prod- ucts. In identified isolates of Salmonella spp., the serovar S. Infantis dominated in chicken meat, which has been confirmed in earlierresearch in Croatia and other EU countries. Implementing appropriate hygiene measures and good hygiene practices from poultry farms and slaughterhouses to shops could contribute to lower contamination of chicken meat with different serovars of Salmonella spp.
The antimicrobial susceptibility of coagulase-negative staphylococci isolated from spontaneously fermented sausages was assessed using both traditional and molecular methods. Isolates were tested for ...sensitivity to vancomycin, ampicillin, erythromycin, tetracycline, gentamycin and oxacillin by the disk diffusion method and quantitative-qualitative epsilometer test. PCR was used for the detection of resistance genes mecA, ermB, tetK and tetM. The identified coagulase-negative staphylococci were Staphylococcus epidermidis (69 %), S. capitis (5 %) and S. warneri (2.5 %). S. epidermidis showed a high rate of phenotypical resistance to tetracycline and erythromycin (44.4 % of strains). Molecular evaluation of resistance determinants revealed tetK or tetM genes in eight S. epidermidis strains. Although S. epidermidis is not classical food poisoning bacteria, its presence in food could be of public health significance due to the possible spread of antimicrobial resistance determinants. Our findings implicate that spontaneous meat fermentation could result in products with a potential hazard to consumers.
U rujnu i listopadu 1938. godine pojavila se pojedinačno u turopoljskim selima Rakarje, Buševec i Kurilovec, a kao ograničena epizootija i u Mraclinu akutna neurološka bolest konja. Bolest je dobila ...naziv “mraclinska bolest konja” (MBK). Od ove bolesti oboljelo je i liječeno 200 od ukupno 442 konja u selu, a 25 ih je uginulo. Svi su imali gotovo jednake akutne neurološke simptome. Uzrok bolesti nikada nije dokazan. Velika sličnost kliničkih znakova MBK s bolešću konja prouzročene virusom Zapadnog Nila (VZN) ponukali su na pretpostavku da je VZN izazvao MBK 1938. godine. Analize razudbenih i patohistoloških nalaza uginulih konja ukazuju na masivnu nekrozu jetre prouzročenu intoksikacijom, kao osnovnim uzrokom uginuća. Živčani simptomi su posljedica hepatične encefalopatije, a krvarenja i žutica su očite posljedice jetrene disfunkcije. Može se zaključiti da je jedan od mogućih uzroka mraclinske bolesti konja intoksikacija. Ovakav je zaključak utemeljen na pronađenim patološkim nalazima iz 1938. godine u arhivi Zavoda za patologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Moguće pitanje je isto tako, čime su se konji otrovali? Diferencijalno dijagnostički je teško, ali ne i nemoguće isključiti virusne uzročnike bolesti poput VZN, što bi svakako jako pomoglo u točnom otkrivanju uzroka MBK iz 1938. godine.
Aflatoxin M1 (AFM1) concentrations were measured in bulk cow milk samples from eastern Croatia, and in cow, goat, sheep and donkey bulk milk samples from other parts of Croatia during the period ...July–September 2013. AFM1 levels in milk were measured in the ranges (ng/L): cow 3.65–162.3 (eastern Croatia) and 2.69–44.9 (other regions of Croatia); goat 2.78–40.8; sheep 2.11–5.87; donkey 3.43–10.4. The concentration of AM1 exceeded the EU MRL in 6.7% of cow milk samples from eastern Croatia. The highest level measured was 162.3 ng/L. AFM1 levels exceeded the LOQ value (23.2 ng/L) in only 59 samples of cow milk and two samples of goat milk of the total 402 samples analysed. A significant difference was found between the mean AFM1 concentrations of cow milk from eastern and other regions of Croatia (P < 0.05). The elevated AFM1 levels in cow milk from eastern Croatia indicate the use of contaminated supplementary feedstuff in some farms during the study period.
•The AFM1 levels in cow, goat, sheep and donkey milk from Croatia were determined.•In 15.2% of samples AFM1 concentrations exceeded quantification limit of the method.•In 6.7% of cow milk from eastern Croatia AFM1 levels exceeded the EU limit.•A significant difference between the cow milk from eastern and other part of Croatia were found.
Tijekom povijesti postojale su teorije o načinu postanka i širenja tuberkuloze. Pretpostavlja se da je M. tuberculosis tijekom povijesti
ubio više ljudi nego bilo koji drugi patogeni mikroorganizam. ...Tuberkuloza je pratitelj ljudskoga roda od prapovijesti do danas. Postoje mnogi arheološki nalazi o tuberkulozi u zemalja diljem Europe stoljeća nakon pada Rimskog carstva. U srednjem vijeku je manje
zapisa o tuberkulozi, što ne znači da je ona i nestala. Tijekom XVI. i XVII., stoljeća tuberkuloza je prouzročila gotovo 20 % svih smrtnih
slučajeva. Smatra se da je smrtnost sredinom i krajem kasnog XVIII. i početkom XIX. stoljeća porasla, a zatim je počela opadati. Početkom
XIX. stoljeća zbog industrijske revolucije i velike migracije ljudi iz ruralnih područja u gradove u potrazi za poslom pogoršavale su
situaciju i pridonijele širenju tuberkuloze. Posljedice Prvog i Drugog svjetskog rata početkom i polovicom XX. stoljeća prouzročile su ponovno znatno širenje tuberkuloze. Polovicom XX. stoljeća otkriveni su prvi lijekovi protiv tuberkuloze, a kasnije i mnogi drugi te je nastala nova era liječenja i suzbijanja tuberkuloze. Novi protokol liječenja tuberkuloze, zajedno s BCG-om, u zapadnom svijetu smanjio je umiranje od tuberkuloze za gotovo 90 %. Tuberkuloza se javlja u svakom dijelu svijeta i postaje najvećim uzrokom smrtnosti odraslih osoba te se svrstava među 10 najvećih uzroka smrti u svijetu. U svijetu godišnje oboli oko 10 milijuna ljudi, više od 1,5 milijun ih umre, a oko 0,5 milijuna je otporno već na prvu liniju
lijekova protiv tuberkuloze. Procjenjuje se da je jedna četvrtina (oko 2 milijarde) svjetske populacije zaražena uzročnicima tuberkuloze, a 5 do 15 % njih razboljet će se i razviti aktivnu tuberkulozu. Nova era globalnog monitoringa tuberkuloze u okviru Programa Svjetske
zdravstvene organizacije “The End of TB Strategy” sadrži viziju svijeta bez tuberkuloze i obuhvaća kraj epidemijske pojave tuberkuloze do 2035. godine.
During regular implementation of the bovine tuberculosis-free cattle herd certification programme in the period from 2017 to 2020, the Laboratory for Bacterial Zoonoses and Molecular Diagnostics of ...Bacterial Diseases of Croatian veterinary institute Zagreb, Croatia tested material from 161 cattle from 27 holdings in 11 counties. The material was submitted following findings of pathoanatomical changes detected in the slaughter line suggesting tuberculosis, or after a positive reaction of cows to the tuberculin comparative methods. Species from the
M. tuberculosis
complex (
M. bovis
and
M. caprae
) were isolated from samples of 58 bovines (36%) from 16 holdings in eight counties.
M. caprae
was confirmed in 55 bovines (34%) originating from 13 holdings in seven counties, and
M. bovis
in three bovines (2%), each from a different holding in a different county. Saprophytic mycobacteria were isolated from four bovine samples (2.5%) from three holdings in two counties,
i.e.,
M. gordonae
(1),
M. celatum
(1) and two unidentified species (
M. sp.
). Based on the obtained results, we can conclude that the main causative agent of bovine tuberculosis in the Republic of Croatia is
M. caprae,
which confirmed previous findings. Control of bovine tuberculosis in the Republic of Croatia is still needed and, in the future, should be further suppressed using tuberculinisation, controls on slaughter lines, depopulation of infected herds, and etiological determination of the causative agents.
U razdoblju od 2017. do 2020. godine tijekom redovitog provođenja programa certifikacije stada goveda slobodnih od tuberkuloze goveda bakteriološki je u Laboratoriju za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu, Hrvatska bio pretražen materijal 161 goveda iz 27 različitih uzgoja u 11 županija. Materijal je dostavljen nakon nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja koje upućuju na tuberkulozu ili komparativnom metodom nakon pozitivne reakcije goveda na tuberkulin. Vrste iz
M. tuberculosis
kompleksa (
M. bovis
i
M. caprae
) su izdvojene iz materijala 58 goveda (36 %) iz 16 uzgoja u osam županija.
M. caprae
je ustvrđen u 55 goveda (34 %) podrijetlom iz 13 uzgoja u sedam županija, a
M. bovis
u tri goveda (2 %) iz dva uzgoja u dvije županije. Saprofitske mikobakterije izdvojene su iz četiri uzorka goveda (2,5 %) dostavljenih iz tri uzgoja (21 %) u dvije županije i to
M. gordonae
(1),
M. celatum
(1) i dvije neidentificirane vrste (
M. sp.
). Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je glavni uzročnik tuberkuloze goveda u Republici Hrvatskoj
M. caprae
, a koji je bio uzročnik i u prijašnjim istraživanjima. Kontrola tuberkuloze goveda u Republici Hrvatskoj i dalje je potrebna te bi se i u budućnosti trebala suzbijati na temelju tuberkulinizacije, kontrolama na liniji klanja te depopulacijom inficiranih stada i etiološkim dokazom vrste uzročnika.
An epizootiological field study on tick-borne protozoan infections in foxes (
Vulpes vulpes) was carried out in different parts of Croatia. Spleen samples of 191 carcasses of red foxes killed in ...sanitary hunting, were examined for the presence of hematozoa by polymerase chain reaction (PCR) and subsequent sequencing. The investigation revealed four species of hematozoa in 57 foxes (30%), namely
Theileria annae,
Theileria sp. 3182/05 and
Hepatozoon canis.
T. annae was found in 10 foxes (5%),
Theileria sp. 3182/05 in a single animal (1%),
H. canis in 44 (23%) and
Hepatozoon sp. was detected in two foxes (1%).
T. annae and
H. canis were distributed through all the studied regions, while
Theileria sp. 3182/05 and
Hepatozoon sp. were restricted to the Zagreb and Zagorje, and Istria regions, respectively. Detection of
T. annae in all regions of Croatia indicates the presence of the natural cycle of the parasite and raises the possibility of other vectors other than the proposed
Ixodes hexagonus.
U ovom su radu prikazani rezultati mikrobioloških pretraga sekreta vimena krava s različitim oblicima upala mliječnih žlijezda. Pretraženi su uzorci tijekom pet godina dostavljani u Laboratorij za ...dijagnostiku Veterinarskog zavoda Križevci, podrijetlom iz 7 županija sjeverozapadne Hrvatske. Uzorci su pretraženi konvencionalnim mikrobiološkim metodama u aerobnim uvjetima. Ukupno je obrađeno 1264 uzorka, a pozitivan rezultat ustvrđen je u 983 slučaja ili 77,76 % uzoraka. Pri tome je izdvojeno 967 sojeva bakterija; u 9 slučajeva izdvojene su kvasnice, a u 7 slučajeva alge. Osjetljivost prema antimikrobnim lijekovima određivana je disk-difuzijskom metodom. Od pozitivnih mikrobioloških nalaza 14,24 % izolata pripada vrsti Staphylococcus aureus (S. aureus), a između njih je 60 % rezistentno na OX. Sojevi S. aureus pokazali su najvišu osjetljivost prema AMC (91,4 %) te prema CEQ (90,7 %). Koagulaza–negativni stafilokoki (CNS) čine 19,23 % pozitivnih slučajeva, s najboljom osjetljivosti prema CEQ (84,6 %). Streptococcus agalactiae ustanovljen je u 3,36 % pozitivnih uzoraka, a pokazao je dobru osjetljivost prema CPZ i CEQ (87,9 %). Ostali streptokoki (po Lancefieldovoj grupe C, D i ostale) čine 39,47 % pozitivnih nalaza i pokazali su najbolju osjetljivost prema AMC (95,4 %) i CEQ (92,8 %). Od Gram-negativnih bakterija među pozitivnim uzorcima najčešće je zastupljena: Escherichia coli (9,46 %), a zatim rodovi Pseudomonas, Enterobacter i Klebsiella (3,46 %, 2,64 % i 0,1 % kako slijedi). Kvasnice (Candida spp.) i alge (Prototheca spp.) su izdvojeneumanjeod1%slučajeva.Rezultati pokazuju da je postotak stafilokoknih i streptokoknih mastitisa podjednak onima u dosadašnjim istraživanjima, no uočen je trend povećanja broja rezistentnih sojeva vrste S. aureus. Pouzdan mikrobiološki nalaz s antibiogramom je uz kliničku pretragu temelj kontrole mastitisa u našim uvjetima, jer različite vrste mikrorganizma zahtijevaju različite pristupe u liječenju, kao što su izbor antibiotika, cijepljenje, zasušivanje četvrti ili kao zadnji izbor izlučenje životinje.
Objective. The aim of this study was to evaluate an ongoing outbreak of brucellosis in southern region of Bosnia and Herzegovina (BIH) on the epidemiological, clinical and molecular level.Patients ...and methods. This study included 19 patients affected by brucellosis between 2015 and 2017, in Trebiševo (BIH). Out of 19 patients, 16 were admitted to and treated at the Department of Infectious diseases of the University Clinical Hospital Mostar, while three patients were treated in ambulatory care setting. Epidemiological, clinical and microbiological parameters were investigated. The Rose Bengal test (RBT) positive sera were serologically confirmed by complement fixation test (CFT). We also analyzed blood cultures, and isolates were additionally serotyped. Molecular analyses were performed with Bruce-ladder multiplex polymerase chain reaction (PCR) and multiple locus variable number of tandem repeat analysis of 16 loci (MLVA-16) assay.Results. Fifteen out of 19 patients had been professionally exposed to the bacterium, while four patients acquired brucellosis without prior contact with infected animals. In seven out of eight (87.5%) patients with localized form of brucellosis, we detected significantly higher values of C-reactive protein (CRP) or erythrocyte sedimentation rate (P<0.001). B. melitensis was isolated from 13/16 (81.3%) blood culture samples, and additionally serotyped as biovar 3. Using MLVA-16 assay, 11 isolates were genotyped. We observed complete genotype matches among 8/11 B. melitensis isolates, while 3/11 isolates differed in Bruce04 locus.Conclusion. Overall, our study confirms the usefulness of MLVA-16 method in the epidemiological and molecular research of brucellosis during epidemic that, most likely, originated from the same source.
PDF
