Maleus je kontagiozna bolest konja, magaraca i njihovih križanaca, a mogu oboljeti i mesojedi, uključujući i čovjeka. Obično je kronična, a očituje se tvorbom specifičnih čvorića u koži, potkožju, ...plućima i drugdje u organizmu. U Hrvatskoj je bolest zadnji puta zabilježena 1961. godine.
U Arhivi sojeva Laboratorija za bakterijske zoonoze, Hrvatskog veterinarskog instituta pronađen je liofilizat oznake B. mallei - Karlovac (5.2.1957.). Zbog iznimno rijetkog uzorka namjera je bila ponovno kultivirati soj te ga identificirati daljnjim standardnim i molekularnim testovima potvrditi radi li se zaista o vrsti Burkholderia (B.) mallei. Liofilizirani izolat B. mallei nismo uspjeli kultivirati opisanim bakteriološkim postupcima. Izvršili smo izolaciju DNK iz uzorka otopljenog liofilizata. Koncentracija izolirane DNK izmjerena je na DS-11 spektrofotometru (DeNovix, SAD). Umnožavanjem za vrstu B. mallei specifičnog fliP-IS407A odsječka veličine 989-bp za soj „B.mallei Karlovac 5.2.1957.“ 221. utvrđeno je da se radi o vrsti B. mallei. Prema trenutno dostupnim podatcima molekularne genotipizacije primjenom high resolution melting PCR metode na 15 filogenetski značajnih polimorfizama jedne baze vrste B. mallei, hrvatski soj izdvojen 1957. godine nalazi se u grupi filogenetski srodnih sojeva iz Italije, Mađarske, Turske i Irana iz istog vremenskog razdoblja. Maleus je klasična, reemergentna bakterijska zoonoza i bolest koja ne poznaje granice kako po klinički nespecifičnoj slici i kroničnim oblicima bolesti bez vidljivih simptoma tako i po činjenici da se slučajevi bolesti u konja dijagnosticiraju i danas u zemljama s višegodišnjim statusom bez bolesti. Kontrola konja u međunarodnom prometu je i dalje neophodna.
U razdoblju od 2009. do 2013. u Hrvatskoj je izvršena bakteriološka pretraga uzoraka ukupno 336 ovaca, koza i goveda. Klasičnim bakteriološkim i molekularnim postupcima B. melitensis je potvrđena u ...14 (4,2%) izolata. Brucele su izdvojene u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Analiza broja uzastopnih ponavljanja na više lokusa (engl. multiple locus variable number of tandem repeat analysis, MLVA) primijenjena je radi genotipizacije i usporedbe s izolatima iz susjedne Bosne i Hercegovine. Ukupno je analizirano 14 izolata podrijetlom iz Hrvatske i 25 iz susjedne Bosne i Hercegovine. U dva slučaja genotipovi izolata iz Hrvatske u potpunosti su se poklapali s genotipovima u Bosni i Hercegovini. Korištenjem metode MLVA utvrđen je visok stupanj homogenosti izolata u ove dvije zemlje. Od korištenih 16 MLVA lokusa raznolikost je utvrđena samo na 5 lokusa panela 2B (Bruce 04, 07, 09, 16, 30) što je potvrđeno računanjem HGDI indeksa. Korištenje ovih 5 razlikovnih lokusa optimalno je za provođenje epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
U razdoblju od 2008. do 2011. godine proveden je program dijagnostike i kontrole bruceloze u preostala dva uzgoja turopoljskih svinja na ukupno 729 uzoraka krvi. Serološka dijagnostika provedena je ...rose bengal testom (RBT), reakcijom vezanja komplementa (RVK) i imunoenzimskim testom (ELISA). Međusobna podudarnost metoda određena je kappa testom. Između rezultata dobivenih primjenom RVK i RBT utvrđena je vrlo visoka podudarnost (0,764-0,936). Nešto niža, ali još uvijek visoka podudarnost utvrđena je između rezultata dobivenih RBT i RVK u usporedbi s rezultatima dobivenim ELISA testom (0,547-0,767; 0,647-0,843). Također, tijekom 2009. i 2011. godine bakteriološki je pretražen materijal podrijetlom od 50 svinja te je ukupno izdvojeno 15 izolata. S različitim vremenskim odmakom od utvrđenih pozitivnih seroloških reakcija učinjena je i bakteriološka pretraga te određena uspješnost metode s obzirom na starost infekcije u uzgoju. Prosječna uspješnost izdvajanja vrste Brucella (B.) suis varirala je od 10 - 43,3 % (P = 0,01), te je bila značajno veća pri akutnoj brucelozi. Izdvajanje uzročnika bilo je uspješno u svih dobnih kategorija, bez obzira na spolnu zrelost svinja. Molekularnom identifikacijom prvi je put u ove pasmine potvrđena infekcija vrstom B. suis bv. 2. Ekstenzivni način uzgoja turopoljske svinje i svakodnevni kontakt sa živim rezervoarima uzročnika određuju da se bolest ne može u potpunosti iskorijeniti prema principu pretraži i ukloni. Preduvjet uspješne kontrole i eradikacije bruceloze u stadu turopoljskih svinja jest osiguravanje uvjeta individualnog i trajnog nadzora nad svakom rasplodnom svinjom.
Poznato je da boravak u prirodi povoljno utječe na zdravlje i raspoloženje ljudi. Godinama se pokušavalo doznati koji je razlog tome. Znanstvena su istraživanja dokazala da je jedan od čimbenika i ...čovjekova percepcija boje. Različite znanstvene discipline potvrđuju pozitivna fiziološka te psihološka djelovanja. Te se spoznaje danas nastoje što konkretnije primijeniti i približiti čovjeku u svakodnevnom životu. Važnu uloga u tome ima i naša struka koja pravilnim odabirom bilja i kombiniranjem boja navedeno može konkretno primijeniti.
Background: Melitococcosis is one of the most widespread zoonoses worldwide. In the period from 2009 to 2013, comprehensive
melitococcosis testing was conducted in the Republic of Croatia.
Methods ...and results: During the testing, the Rose Bengal test was applied to 344019 blood samples of sheep and goats, and
positive reactions were confirmed in 1143 (0.3%) of samples. The complement fixation test (confirmatory test) was conducted on
43428 samples, with positive reactions confirmed in 768 (1.8%) of samples. The organs and tissues of 336 sheep and goats were
inspected bacteriologically, and Brucella sp. was isolated in 15 (4.5%) of samples. Positive serological and bacteriological reactions
were confirmed in the Karlovac, Lika-Senj and Split-Dalmatia Counties. Bacteriological and molecular techniques (Bru-up/Bru-low
and Bruce-Ladder) in isolates proved the presence of Brucella melitensis biovar 3.
Conclusion: On the basis of this study, it can be concluded that Croatia has a favourable situation concerning the infection of
ruminants with B. melitensis, and that ongoing controls of the disease are necessary.
Za određivanje općega zdravstvenoga stanja glavnih vrsta plijena vuka (Canis lupus) i risa (Lynx lynx), pretraženo je 66 cervida (41 jelen - Cervus elaphus i 25 srna - Capreolus capreolus), ...odstrijeljenih u dva lovišta na području Gorskoga kotara tijekom lovne sezone u 2007. godini. Sakupljeno je ukupno 687 uzoraka organa, od čega je 427 bilo od jelena, a 215 od srna. Provedene su pretrage na razne parazitske invazije, nespecifične bakterijske infekcije, te za tri specifične bakterijske infekcije. U pet (12,2%) uzoraka jelena i sedam (17,1%) srna bio je prisutan Streptococcus sp. Testovi na Mycobacterium sp., Brucella sp. i Leptospira sp. bili su negativni. Zastupljenost parazita Dictyocaulus spp., Ostertagia spp. i Elaphostrongylus cervi u jelena bila je 29,3%, 17,1%, odnosno 14,6%. Zastupljenost parazita Chabertia ovina, Ostertagia spp. i Trichostrongylus spp. u srna bila je 36,0%, 24,0% odnosno 20,0%. Procijenjeni broj jelena i srna u lovištima Smrekova Draga (182 km2) i Bjelolasica (303 km2) u lovnoj godini 2007./2008. bio je 430 odnosno 290, s gustoćama od 236 i 148 jedinki na 100 km2. Niska zastupljenost parazitarnih invazija i odsutnost ozbiljnijih bakterijskih zaraza, bile su posljedica niske gustoće parnoprstaša i prisutnosti velikih zvijeri - grabežljivaca koji hitro uklanjaju životinje oslabljene bolešću.
Bakterije roda Brucella su fakultativni unutarstanični mikroorganizmi. Maleni su, gram-negativni, aerobni štapići, koji uzrokuju brucelozu, zaraznu bolest domaćih, divljih životinja i ljudi. Postoji ...više vrsta, ali za humanu i veterinarsku medicinu najvažnije su: Brucella melitensis, Brucella suis, Brucella abortus, Brucella ovis i Brucella canis. Cilj ovoga rada je usporediti klasične bakteriološke tehnike s lančanom reakcijom polimeraze u identifikaciji izolata Brucella sp. izdvojenih iz ljudi i životinja u Republici Hrvatskoj. Identifikacija je provedena na 47 izolata izdvojenih iz različitih vrsta životinja i ljudi serološki pozitivnih na brucelozu. Bakteriološka identifikacija zasnivala se na usporedbi ponašanja dobivenih kultura s poznatim obrascima ponašanja referentnih sojeva. Nakon izdvajanja Brucella bakteriološkim postupcima iz materijala, metodom lančane reakcije polimerazom utvrđivana je pripadnost rodu i pojedinim vrstama. Dokazana je prisutnost različitih vrsta Brucella sp. u ljudi, domaćih i divljih životinja u Republici Hrvatskoj te da se identifikacija istih mora temeljiti na kombinaciji klasičnih i molekularnih metoda dijagnostike.
Tijekom istraživanog razdoblja (2001. do 2005.) radi pretrage na prisutnost mikobakterija obrađeni su limfni čvorovi 123 divlje svinje iz sedam lokaliteta u Republici Hrvatskoj. Mikobakterije su ...izdvojene iz limfnih čvorova 15 (12,2%) divljih svinja iz pet lokaliteta. Specifičnom hibridizacijom dokazano je da 11 (8,9%) izolata pripada vrsti M. avium sp., 2 (1,6%) izolata tipizirana su kao M. fortuitum, a 2 (1,6%) izolata pripadali su vrsti M. gordonae. Svih 11 izolata koji su pripadali M. avium sp. testirani su pomoću specifičnih početnica P1 FR300 i P2 FR300. U svih izolata veličina proizvoda iznosila je 300 parova baza što potvrđuje da se u svih radi o vrsti M. avium subsp. hominissuis. Kao i u svinja iz intenzivnog uzgoja, M. avium subsp. hominissuis predstavlja dominantnu vrstu mikobakterija u divljih svinja u Hrvatskoj. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je po svemu sudeći najvažniji izvor za divlje svinje okoliš koji pogoduje razvoju i opstanku M. Avium subsp. hominissuis, što potvrđuju i ranija istraživanja drugih autora.
Aim To present the surveillance data on Brucella melitensis,
B. suis, and B. ovis infection in cattle, sheep, goats, and
swine in Croatia obtained in 2008 by serological, bacteriological,
and ...molecular methods for diagnostics of brucellosis
in domestic animals.
Methods We serologically tested 42 785 cattle serums,
22 686 sheep and goat serums, and 28 520 swine serums
using the Rose Bengal test, complement fixation test, and
various immunosorbent assays. We also tested 10 173 ram
blood samples for B. ovis infection using the complement
fixation test. Bacteriological examination was conducted
on 214 samples collected from 34 serologically positive animals.
Different molecular methods were employed in the
identification and typing of 20 isolates from the samples.
Results B. melitensis biovar (bv.) 3 was confirmed with
different identification methods in 2 flocks in 2 Croatian
counties and B. suis bv. 2 in 3 flocks in 3 counties. B. melitensis
in cows was confirmed for the first time in Croatia. Infection
with B. ovis was serologically confirmed in 202 rams in
12 counties.
Conclusions In 2008, the size of the brucellosis-affected
area in Croatia and the efficiency of detection and prevention
of brucellosis in sheep, goats, and swine were satisfactory.
Infection with B. melitensis in cattle was confirmed
for the first time and possible links for infection in humans
were detected. More efficient measures for suppression
and control of ovine epididymitis are required and a new
strategy may be necessary for complete eradication of this
disease.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu je opisana rasprostranjenost bruceloze u domaćih životinja i ljudi u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Tijekom rutinske kontrole (1990. do 2007.) u Hrvatskoj su pozitivne serološke ...reakcije na brucelozu utvrđene u 7 (0,002 %) goveda, u 478 (0,5 %) koza, 687 (0,3 %) ovaca, 2040 (0,4 %) svinja i u 73 (0,05 %) ljudi. Od ukupnog broja pretraženih životinja u Bosni i Hercegovini tijekom 2007., pozitivne reakcije utvrđene su 2,9 % životinja, a najviše bolesnih ljudi dolazi iz Unsko-sanskog kantona. B. melitensis je izdvojena iz 20 (54,1 %) uzoraka koza i iz 4 (50 %) uzoraka ovaca. B. ovis je izdvojena i identificirana iz 10 (8,8 %) uzoraka iz ovaca i iz 25 (21,7 %) uzoraka iz ovnova. B. suis je izdvojena u 109 (40,2 %) uzoraka podrijetlom iz svinja. B. suis biovar 2 identificirana je u 107 (98,2 %), a B. suis biovar 3 u 2 izolata (1,8 %). U Republici Hrvatskoj dominira B. melitensis biovar 3, a iz dva izdvojena izolata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine također je identificiran isti biovar. Na temelju višegodišnje kontrole može se zaključiti da Hrvatska ima povoljnu situaciju s obzirom na infekciju ljudi s B. melitensis, ali postoji stalna prijetnja od unosa infekta s područja BiH u Hrvatsku što je bio slučaj u zadnjoj epzootiji/epidemiji u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Dokazana je i infekcija životinja s drugim vrstama brucela. Kontrola bolesti je i dalje neophodna.
