Udaljeno učenje i poučavanje može imati značajnu ulogu u nastavnom procesu i ostvarivanju ishoda učenja, osobito u kontekstu izvanrednih okolnosti uzrokovanih COVID-19 krizom. Ipak, posebnosti ...tehničkog odgoja i obrazovanja zahtijevaju ostvarivanje ishoda praktične prirode, koje nije jednostavno ostvariti ovakvim pristupom. Stoga je cilj ovog istraživanja ustanoviti koliko je i na koji način udaljeno učenje i poučavanje primjenjivo u nastavi tehničke kulture, pri čemu su sumirana iskustva učitelja tijekom COVID-19 pandemije. Istraživanje je provedeno kao polustrukturirani intervju tijekom kojeg su učitelji iznijeli vlastita iskustva i stavove o utjecaju ovakve nastave na učenike. Iz rezultata istraživanja se može zaključiti kako se ovakva nastava može koristiti i u „normalnim“ okolnostima za razvoj digitalnih kompetencija učenika, za razvoj pismenosti i komunikacijskih vještina u IKT okruženju, za poticanje introvertiranih učenika, za razvoj samostalnosti učenika te kao kvalitativna (sadržajna) nadopuna izravnoj nastavi. Unatoč tome udaljeno učenje i poučavanje ne može biti „ravnopravna alternativa” izravnoj nastavi i to zbog nemogućnosti sustavnog razvoja tehničkih kompetencija i vještina, izostanka socijalne interakcije (verbalne, fizičke, emocionalne), zbog „kritičnih” skupina učenika te zbog složenog tijeka razvoja učenika. Iako je potrebno dodatno istražiti učinak ovakve nastave na postignuća učenika i posljedice na njihov razvoj, razvidno je kako u ovoj razvojnoj dobi udaljeno učenje i poučavanje ne može polučiti ciljane kompetencije učenika.
Allowing pupils to choose the content of their learning is an important step towards individualized development. Despite the need proclaimed by society for the development of competences in STEM ...area, educational cycles in this field are the least represented in the Croatian general education curriculum. This research was conducted in order to gain insight into pupils’ interests in the contents of technical culture and for school activities. The research was conducted on a stratified sample of primary school pupils in Croatia (N = 2155) aged 11 to 15 years. The analysis of the research results showed that the activities from ICT, robotics, programming and woodworking are the most attractive. When it comes to school activities, pupils most prefer sports activities, computer activities, experiments in science subjects and then technical activities. This result suggests that the school curricula needs to be redesigned so that pupils can develop according to their interests.
Učenikova mogućnost izbora sadržaja učenja tijekom općeg obveznog obrazovanja važan je korak ka individualiziranom razvoju. Unatoč proklamiranim potrebama društva za razvojem kompetencija u tzv. STEM području, u hrvatskom su obrazovnom sustavu aktivnosti iz ovog područja najmanje zastupljene u kurikulumu općeg obrazovanja. Stoga je provedeno istraživanje interesa učenika za izbornu nastavu tehničke kulture te za aktivnosti koje bi odabrali kad bi mogli birati što će u školi učiti i raditi. Istraživanje je provedeno na stratificiranom uzorku učenika osnovnih škola u Hrvatskoj (N = 2155) u dobi od 11. do 15. godine života. Analizom rezultata istraživanja ustanovljeno je da su aktivnosti iz IKT-a, robotike, programiranja i modelarstva najatraktivnija područja za izbornu nastave tehničke kulture. Kad je riječ o aktivnostima u školi, učenici bi najradije odabrali sportske aktivnosti, a potom slijede informatičke, prirodoznanstvene i tehničke aktivnosti. Ovakav nalaz ukazuje na nužnu preobrazbu školskog kurikuluma koji će učenicima omogućiti razvoj u skladu s njihovim interesima.
Distance education can play an important role in the teaching process and in achieving learning outcomes, especially in the context of the exceptional circumstances caused by the crisis COVID -19. ...However, the specifics of technical education require the achievement of results of a practical nature, which is not easy to achieve with this approach. Therefore, the aim of this research is to determine how and in what ways distance education and teaching are applicable in teaching technical culture, summarizing the experiences of teachers during the pandemic COVID -19. The research was conducted in the form of a semi-structured interview in which teachers presented their own experiences and views on the impact of such teaching on students. From the research findings, it can be concluded that such teaching can be used under 'normal' circumstances for developing students' digital literacy skills, developing literacy and communication skills in the ICT environment, encouraging introverted pupils, developing pupils' independence and as a qualitative supplement of direct teaching. Nevertheless, distance education cannot be an "equivalent alternative" to direct instruction because of the lack of systematic development of technical competencies and skills, the lack of social interaction (verbal, physical, emotional), the presence of "critical" groups of pupils, and the complexity of pupils’ development. Although it is necessary to further investigate the effects of such instruction on student achievement and the consequences for their development, it is clear that in this developmental age, learning and teaching at a distance cannot produce targeted student competencies.
Učenikova mogućnost izbora sadržaja učenja tijekom općeg obveznog obrazovanja važan je korak ka individualiziranom razvoju. Unatoč proklamiranim potrebama društva za razvojem kompetencija u tzv. STEM ...području, u hrvatskom su obrazovnom sustavu aktivnosti iz ovog područja najmanje zastupljene u kurikulumu općeg obrazovanja. Stoga je provedeno istraživanje interesa učenika za izbornu nastavu tehničke kulture te za aktivnosti koje bi odabrali kad bi mogli birati što će u školi učiti i raditi. Istraživanje je provedeno na stratificiranom uzorku učenika osnovnih škola u Hrvatskoj (N = 2155) u dobi od 11. do 15. godine života. Analizom rezultata istraživanja ustanovljeno je da su aktivnosti iz IKT-a, robotike, programiranja i modelarstva najatraktivnija područja za izbornu nastave tehničke kulture. Kad je riječ o aktivnostima u školi, učenici bi najradije odabrali sportske aktivnosti, a potom slijede informatičke, prirodoznanstvene i tehničke aktivnosti. Ovakav nalaz ukazuje na nužnu preobrazbu školskog kurikuluma koji će učenicima omogućiti razvoj u skladu s njihovim interesima.