The Balkan states in 1912 created a system of alliances ultimately aimed at the expulsion of the Ottoman Empire from the Balkan territory and from Europe. The changes that happened during the Balkan ...wars in the Macedonian territory were far-reaching. Balkan Muslims largely left the areas that they had settled for centuries. The Christian population that was part of the Ottoman Empire before the wars, having certain rights and customs and a large amount of problems (lingering Ottoman feudalism, the non-existence of security, be it from the Komitadji groups of the neighboring countries, or from the vengeful Turkish persecutions), had hoped for the war to bring liberation and better life conditions. The initial enthusiasm was very quickly replaced by the fight for mere survival as well as the loss of rights and customs that the "millet" system has continuously nurtured under the Ottoman Empire. The "liberators" were often wrong (the others), which led to large migrations among the Christian population of the Balkan states. The ethnic image of the Balkans changed completely and those who remained in their homes and survived the war most often did not have any minority rights and were subjected to assimilation. The situation was most drastic in Aegean Macedonia, which in a little more than a decade changed from multinational environment to an area almost completely inhabited by the Greeks.
Celotno besedilo
Dostopno za:
BFBNIB, DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u ekonomskom dijelu i cijele Austro - Ugarske Monarhije. Od 31. ožujka 1912. je u Hrvatskoj ukinuto ustavno ...stanje i proglašen komesarijat s kraljevskim povjerenikom
Slavkom Cuvajem na čelu. Njegovi zakoni o tisku i o slobodi sakupljanja u mnogome određuju mogućnost praćenja situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom Balkanskih ratova. Zbog reakcionarnog zakona prestale su izlaziti brojne novine među kojima i lokalne novine sjeverozapada Hrvatske Podravska hrvatska straža iz Koprivnice i Hrvat iz Virovitice. Istraživanje ove teme svodi se na dokumente Hrvatskog državnog arhiva te tekstove iz nacionalnih novina koje su nastavile izlaziti. Raspuštanje Hrvatskog sabora iz veljače 1912. doveo je do brojnih demonstracija među kojima su najvažnije zauzimanje sveučilišta od strane studenata, opći đački štrajk i skupštinski pokret po cijeloj Hrvatskoj. U đačkom štrajku
sudjelovali su i gimnazijalci te učenice strukovne škole iz Koprivnice. Najznačajniji miting sjeverozapadne Hrvatske održao se u Varaždinu u organizaciji pravaša i socijaldemokrata. Izbijanjem Balkanskih ratova te proglašenjem moratorija na plaćanje balkanskih zemalja
u cijeloj Monarhiji dolazi do inflacije, rasta kamatnjaka i niza stečajeva kojih Hrvatska nije bila pošteđena, ali ih je imala u manjem broju od ostatka Monarhije. Stanovništvo je mobilizirano za slučaj rata bilo sa Srbijom, bilo s Rusijom, a među mobiliziranima brojni su
i oni s područja sjeverozapadne Hrvatske. Mobilizacija još više usložnjava ekonomsku situaciju. U cijeloj Hrvatskoj brojni su izrazi solidarnosti prema balkanskim saveznicima, ali je sjeverozapadna Hrvatska nešto rezerviranija u tome od Dalmacije ili Slavonije i Srijema. Prikupljana su sredstva za Crveni križ balkanskih država, dobrovoljci i liječnici su odlazili na ratište, veliki je broj veleizdajničkih procesa. Sve se to događalo i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali u puno manjem obimu. Nakon rata u kolovozu 1913. u Slavoniji i Srijemu
izbija epidemija kolere čiji zapadni kraci dolaze do Bjelovara i izazivaju paniku bez velikog broja oboljelih. Sjeverozapadna Hrvatska je tijekom ratova bila puno umjerenija od ostatka zemlje zbog manjeg utjecaja Koalicije i omladine na stanovništvo koje je uz tradicionalno pravaško opredjeljenje počelo pristajati uz ideje braće Radić.
Autor na primjeru opsade Sigeta i Seljačke bune obrađuje obilježja kulture sjećanja od kraja devetnaestog stoljeća do danas. U analizi su korištena historiografska djela i udžbenici povijesti u ...promatranom vremenu. Autor je pritom odvojio tri osnovna razdoblja: od kraja devetnaestog stoljeća do socijalističke Jugoslavije, socijalističku Jugoslaviju te razdoblje samostalne Hrvatske. Obrana Sigeta je u sva tri razdoblja promatrana sa simpatijama dok je Seljačka buna imala puno veće amplitude - od simpatija u prvoj fazi, divljenja u drugoj do postupnog zaborava i istiskivanja iz obaveznog programa osnovnih škola u trećoj fazi.
Autor je opisao borbu Bugara za ujedinjenje u jedinstvenu državu nakon Berlinskog kongresa 1878. godine. Naglasak je na ujedinjenju Istočne Rumelije i Kneževine Bugarske te srpsko-bugarskom ratu koji ...je potom uslijedio te završio bugarskom pobjedom. Autor ističe i ulogu velikih sila u ovim zbivanjima, poglavito Rusije i Austro-Ugarske.
Autor analizira pisanje hrvatskog tiska, odnosno glavnih novina što su izlazile u to doba u Hrvatskoj i Dalmaciji, o balkanskim ratovima. Predstavljeni su odjeci tih ratova u Obzoru, Jutarnjem listu, ...Novom listu, Crvenoj Hrvatskoj i drugim novinama. Ovo je ulomak iz autorova magistarskog rada Balkanski ratovi (1912.-1913.) i hrvatska javnost, obranjenog 13. veljače 2008. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
PDF
