Cilj rada bio je ispitati izvore socijalne podrške (obitelj, kolege, nadređeni) kod policijskih službenika te njihovu ulogu s obzirom na izgaranje, zdravlje, policijski i opći stres. Korišteni su ...sljedeći upitnici: Skala socijalne podrške (Social Support Scale), Upitnik izgaranja na poslu - MBI (Maslach Burnout Inventory - Human Services Survey (MBI-HSS), Upitnici organizacijskih i operativnih izvora stresa (Organizational Police Stress Questionnaire, Operational Police Stress Questionnaire, PSQ-Org, PSQ-Op), dok su životni stres i 4 vrste zdravlja (opće, tjelesno, psihičko, zdravlje od ulaska u MUP) ispitani pomoću tvrdnji koje su autori konstruirali u svrhu istraživanja. Pokazalo se da policajci procjenjuju da imaju značajno najveću podršku kolega, potom obitelji, a najmanje podršku nadređenih. Pronađene su značajne razlike među policajcima koji procjenjuju da imaju manju i onih koji procjenjuju da imaju veću podršku s obzirom na izgaranje, zdravlje, policijski i opći stres. Pronađen je i značajan moderatorski utjecaj podrške obitelji na odnos operativnog stresa i tjelesnog zdravlja. Pokazalo se da policajci značajno stresnijim procjenjuju organizacijski u usporedbi s operativnim stresom.
The paper aims to examine the sources of social support to police officers (family, colleagues, superiors) and the role of social support in relation to burnout, health, police work and general stress. The following questionnaires were used: Social Support Scale, Maslach Burnout Inventory - MBI-HSS, Organizational and Operational Police Stress Questionnaires (PSQ-Org, PSQ-Op), while life stress and 4 aspects of health (general, physical, mental, and health since joining the police) were examined using questions constructed for this research. Results showed that police officers report having the greatest support from colleagues, followed by family, while the least support is received from their superiors. Significant differences were found between police officers who estimated that they had less support and those who estimated that they had greater support with regard to burnout, health, police work, and general stress. A significant moderating influence of family support on the relationship between operational stress and physical health was also found. Police officers estimate organizational stressors to be more stressful in comparison to operational ones.
the objective of this study was to examine the associations between Cloninger temperament and character dimensions with the DAT1 VNTR and COMT Val158Met polymorphisms.
The study was conducted on 101 ...subjects, consisting of students of the Police College in Zagreb and staff of the Sestre Milosrdnice University Hospital in Zagreb. The Cloninger Temperament and Character Inventory (TCI) was used to test personality traits.
A main effect of the DAT1 VNTR polymorphism was found on the subscale self-directedness - SD2 (F=5.18, df=1, p<0.05), where a higher result was detected in carriers of the 9/9 genotype (M=7.33, SD=0.51) than those carrying the 10-repeat allele (M=6.02, SD=1.36). Also for the COMT Val158Met polymorphism, main effects were found on the subscales: NS3 (novelty seeking) (F=5.18, df=1, p<0.05), where a higher result was found in carriers of the Val allele (M=5.03, SD=2.22) than in carriers of the Met/Met genotype (MD=4.76, SD=2.37), SD3 (self-directedness) (F=5.18, df=1, p<0.05) where a higher result was found in carriers of the Val/Val genotype (M=4.50, SD=0.78) than in those carrying the Met allele (M=3.80, SD=1.31); C3 (cooperativeness) (F=5.18, df=1, p<0.05), where a high result was found in carriers of the Val allele (M=5.68, SD=1.25) than those carrying the Met/Met genotype (M=5.08, SD=1.11); and ST3 (self-transcendence) (F=5.18, df=1, p<0.05), where a higher result was found in carriers of the Met/Met genotype (M=3.46, SD=2.37) than carriers of the Val allele (M=2.69, SD=1.84). Two significant interactions were detected, on the subscale NS3 (novelty seeking) (F=5.18, df=1, p<0.05), and on the subscale C2 (cooperativeness) (F=5.18, df=1, p<0.05).
Cloninger's (1987) hypothesis about negative relationship between novelty seeking and dopamine was confirmed on allele level, because higher novelty seeking was found in Val allele carriers comparing to Met/Met genotype carriers.
Aim: Crisis negotiation is a very effective police tool for the successful and peaceful resolution of various types of crisis interventions, with different types of interventions being the focus of ...this review. Materials and Methods: One of the most effective communication skills negotiators use is active listening. Active listening involves focusing attention on what the person is saying without judging, while non-verbally and verbally letting the person know that he is being listened to. In the negotiation context, it calms the perpetrator, encourages him to talk, enables rapport building between the negotiator and the perpetrator, and encourages a change in the perpetrator’s behaviour. Results: Techniques that are most effective in crisis negotiation are paraphrasing, mirroring, “I” messages, minimal encouragements, pause, open-ended questions and emotion labelling. The paper also describes important factors for the effective use of active listening in crisis negotiation. Conclusion: Important factors for the effective use of active listening in crisis negotiation are non-judgmental acceptance, rapport building, maintaining dignity, authenticity, and empathy.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Suicidalno ponašanje vodeći je uzrok ozljeđivanja i smrtnosti svih dobnih skupina u svijetu. Policijski službenici često se susreću s osobama koje prijete oduzimanjem vlastitog života. Službenici ...koji su educirani, odnosno specijalizirani za takva postupanja i čije se intervencije u najvećem postotku odnose upravo na postupanja prema potencijalnim počiniteljima samoubojstva jesu policijski pregovarači. Krizno pregovaranje jedan je od najučinkovitijih policijskih alata koji se i u praksi i prema istraživanjima kontinuirano i dosljedno pokazuje kao vrlo uspješan način rješavanja različitih kriznih intervencija – uključujući i pokušaje samoubojstva. Cilj ovog rada jest predstavljanje djelovanja policijskih pregovarača u situacijama pokušaja samoubojstava. U radu su prikazane osnovne tehnike i strategija postupanja prema potencijalnim počiniteljima samoubojstva, kao i karakteristike pregovarača te upozoravajući znakovi u ponašanju počinitelja. Opisana su i dva primjera iz prakse te prijedlozi unapređenja policijskog pregovaranja u Hrvatskoj.
Autori u radu predstavljaju konstrukciju skale koja mjeri percepciju policije i zadovoljstvo građana policijom. U Hrvatskoj je do kraja 1990-ih korišteno samo analiziranje statističkih podataka o ...radu policije i nisu provođena istraživanja o tome kakvu percepciju o policiji imaju građani. Kada su pokrenuta istraživanja koja su obuhvaćala percepciju građana, bazirala su se na preuzimanju stranih upitnika i teorijskih modela. Autori u radu ukratko prikazuju neke strane koncepte i domaća znanstvena istraživanja koja su se na njima temeljila.
Autori prikazuju novu skalu s ciljem prilagođavanja mjerenju percepcije pojedinih vrsta policijskih poslova koja bi rukovoditeljima pojedinih organizacijskih jedinica mogla davati rezultate temeljem kojih bi mogli usmjeravati djelovanje na pojedinim vrstama poslova. Istraživanje za potrebe konstrukcije upitnika provedeno je na 170 ispitanika prosječne dobi M=41 (SD=11,98). Konstruirana i analizirana skala SPZP (Skala percepcije i zadovoljstva policijom) u konačnici se sastoji od 38 tvrdnji (Likertova skala, 1-5), 2 pitanja s ponuđenim odgovorima te 6 socio-demografskih pitanja. Provedena analiza pokazala je da se skala sastoji od 4 faktora: Opće zadovoljstvo radom policije, Zadovoljstvo kompetencijama i postupanjem policajaca, Zadovoljstvo dostupnošću policije te Zadovoljstvo primjerenošću komunikacije policajaca prilikom kontakta s građanima. Analiza pouzdanosti pokazala je zadovoljavajuću i visoku pouzdanost svih četiriju subskala.
Cilj rada bio je ispitivanje policijske percepcije utjecaja pandemije COVID-19 na policijske službenike i policijski posao te stres, mentalno zdravlje, zadovoljstvo životom i poslom kao i ispitivanje ...policijske percepcije ponašanja građana u vrijeme najstrožih restriktivnih mjera Stožera civilne zaštite u RH. Istraživanje je provedeno na 693 hrvatska policijska službenika. U svrhu istraživanja kreiran je upitnik od 5 subskala kojima se ispitivala policijska percepcija ponašanja građana, funkcioniranja policijskog sustava, promjena u svakodnevnim navikama, pogleda u budućnost te mentalno zdravlje. Rezultati su pokazali da u vrijeme najstrožih restriktivnih mjera većina policajaca nije percipirala značajne promjene u pogledu vlastitog mentalnog zdravlja niti svakodnevnog ritma i navika. Većina policajaca procjenjuje kako je opseg posla bio veći te da im je njegovo svakodnevno obavljanje bilo teže u usporedbi s vremenom prije pandemije. Dalje, pokazalo se da su težina posla, briga o plaći, tjeskoba, privatni život, svakodnevne navike i briga o zdravlju bližnjih značajni prediktori razine policijskog stresa, dok su briga o plaći, stres, privatni život, svakodnevne navike i policijska solidarnost značajni prediktori njihovog zadovoljstva životom. Poštovanje policije od strane građana, oprema, policijska solidarnost, privatni život i stres bili su značajni prediktori policijskog zadovoljstva poslom. Policajci su percipirali kako su građani bili iziritirani, napeti, zabrinuti i da su imali mnogo više upita u usporedbi s vremenom prije pandemije te da su zbog pandemije više poštovali policiju i policijske ovlasti. Rad pruža uvid u policijsku percepciju o suočavanju s COVID-19 pandemijom na osobnoj razini, razini sustava te šireg društva. Detaljniji zaključci i implikacije navedeni su u radu.
The aim of this paper was the examination of the police perception of the COVID-19 pandemic impact on police officers and police work - their stress, mental health, life and work satisfaction as well as to examine the police perception of citizens' behaviour during the strictest restrictive measures due to pandemic in Croatia. Research was conducted on a sample of N = 693 Croatian police officers. For the research, a questionnaire was created and was consisted of 5 subscales which examined police perception of citizens' behaviour; functioning of the police system; change in daily habits; looks to the future and mental health of police officers. The study was preceded by a preliminary study (N = 44). The results showed that at the time of the most severe restrictive rules, most police officers did not perceive significant changes in their own mental health. They also estimated that daily rhythm and habits were as same as before, except for example, they saw their loved ones less often. Most police officers estimated that the scope of work was higher and that it was more difficult compared to the time before the pandemic, but that they performed it well and that they managed well challenges of the pandemic. Furthermore, work severity, worries about pay, anxiety, private life, daily habits, and caring about the health of loved ones have been shown to be significant predictors of police stress levels. Concern about pay, stress, private life, daily habits and police solidarity have also been shown to be significant predictors of their life satisfaction. And the latest regression analysis showed that respect for the police by citizens, equipment, police solidarity, private life and stress were significant predictors of police job satisfaction at the time of the most severe restrictive rules during a pandemic. Regarding the police perception of citizens' behaviour - police officers perceived that citizens were irritated, tense, worried and had many more inquiries compared to the time before the pandemic. They also believed that citizens respected police and police powers more and that they respected pandemic rules and instructions.
Pandemija bolesti prouzročena koronavirusom (COVID-19) počela je potkraj 2019. i vrlo
se brzo proširila cijelim svijetom. Od samih početaka pandemije postojala je zabrinutost da
bi se stope ...samoubojstava mogle povećati. Istraživanja na tu temu iz drugih zemalja daju
različite rezultate, stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitivanje broja pokušanih i dovršenih
samoubojstava u Republici Hrvatskoj prije i tijekom pandemije bolesti COVID-19. Rezultati
su pokazali da nije došlo do statistički značajne promjene između dvaju razdoblja u ukupnom
broju samoubojstava i pokušaja samoubojstava, no nađene su određene znatne promjene. Uočen
je znatan pad broja dovršenih samoubojstava među muškarcima u dobi od 36 do 50 godina te
porast ukupnog broja samoubojstava i pokušaja od čak 58,49% među djevojkama u dobi od 15
do 18 godina. U pandemijskom razdoblju češće su birani načini izvršenja samoubojstava koji se
mogu izvesti u domu u odnosu na one koji zahtijevaju napuštanje doma. Znatan pad izvršenih
samoubojstava zabilježen je u travnju 2020. u odnosu na prosječan broj samoubojstava u istom
mjesecu 2018. i 2019. godine. Do još jednog znatnog pada broja izvršenih samoubojstava u
odnosu na pretpandemijsko razdoblje dolazi u rujnu 2021. godine. Dugoročne učinke pandemije
na samoubojstva i mentalno zdravlje i dalje nije moguće procijeniti, stoga postoji potreba za
daljnjim istraživanjima na tu temu.
This paper aims to examine the efficiency of the mechanisms utilized by police officers to cope with police and exam stress, with anxiety and stress levels as efficiency criteria. Planful problem ...solving, distancing, self-controlling and confrontive coping proved to be the common adaptive strategies in coping with police stress, while seeking social support, escape-avoidance, positive reappraisal and accepting responsibility proved to be maladaptive. As a consequence, anxiety and stress levels were found to be significantly higher among participants who used maladaptive mechanisms. With regard to exam stress, adaptive mechanisms were: planful problem solving, confrontive coping, positive reappraisal and accepting responsibility, while maladaptive mechanisms included: distancing, seeking social support, escape-avoidance coping and self-controlling. As with police stress, anxiety level was significantly higher among participants who used the maladaptive mechanisms.
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitivanje učinkovitosti policijskog upozorenja i kazne za prekoračenje brzine u prometu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 190 sudionika. Uz mjerenje brzine ...kretanja vozila kao mjera je korišten i upitnik kreiran u svrhu istraživanja. Rezultati su pokazali kako su dvije vrste policijskih mjera jednako uspješno utjecale na promjenu ponašanja u vidu prilagođavanja brzine upravljanja vozilom nakon provedene sankcije. Između upozorenih i kažnjenih vozača nije pronađena statistički značajna razlika u promjeni brzine za nepridržavanje ograničenja. Dalje, većina sudionika zaustavljena prvi put navodi žurbu kao razlog prebrze vožnje. Kažnjeni sudionici kao razlog nepridržavanja ograničenja brzine prilikom drugog zaustavljanja najčešće navode kaznu dobivenu od policije, dok upozoreni sudionici najčešće navode raspoloženje, a nakon toga dobiveno upozorenje od strane policije. Sudionici koji su se nakon policijske sankcije pridržavali ograničenja brzine, kao najčešći razlog navode kaznu dobivenu od policije i upozorenje dobiveno od policije. Dalje, pokazalo se da životna dob, odnosno vozačko iskustvo ima značajnu ulogu kod pridržavanja ograničenja brzine u prometu.
Cilj je rada predstavljanje rezultata i djelatnosti Savjetovališta Visoke policijske škole, osnovanog 2016. godine. Njegove tri osnovne djelatnosti su pružanje psihološke pomoći, edukacija i ...znanstveno-istraživački rad. Uz navedeno, u Savjetovalištu se objavljuju stručni i znanstveni radovi i provode mnoge druge aktivnosti te se surađuje s istaknutim hrvatskim stručnjacima i ustanovama. O rezultatima Savjetovališta izvještavaju različiti mediji. Njegov rad korisnici konstantno evaluiraju, a rezultati pokazuju visoko zadovoljstvo pruženim uslugama. U prvih pet godina rada u Savjetovalištu je postignut velik broj rezultata ostvarenih na temelju svih triju vrsta djelatnosti Savjetovališta, a koje su detaljno predstavljene u radu.
PDF
