U Republici Hrvatskoj zakonodavac, po uzoru na pravnu stečevinu Europske unije, pojam razumne prilagodbe izrijekom vezuje isključivo uz osobe s invaliditetom. S obzirom na razvoj ...antidiskriminacijskog prava, u ovom se radu polazi od teze da je vrijeme da se radi transparentnosti i bolje zaštite, izrijekom, propisima potvrdi da je taj pojam proširen i na druge ranjive skupine. U radu se analiziraju obveze poslodavaca u pogledu prilagodbe mjesta i uvjeta rada radnicima s invaliditetom i radnicima pripadnicima drugih ranjivih skupina (radnicima vjernicima i radnicima s obiteljskim obvezama). Temi se pristupa usporednopravnom metodom upućujući na rješenja iz anglosaksonskog pravnog kruga. U dijelu rada koji se odnosi na pravo Europske unije pažnja se posvećuje novijoj legislativi i praksi Suda Europske unije kako bi se dokazalo da se, kad je riječ o razumnoj prilagodbi, pravo EU-a postupno otvara prema radnicima s obiteljskim obvezama i radnicima vjernicima. U kontekstu razmatranja obveza poslodavaca prema radnicima vjernicima, u radu se posebna pažnja posvećuje prizivu savjesti koji se u domaćoj pravnoj književnosti dosad nije promatralo kao oblik razumne prilagodbe.
Key measures relating to labour law in Croatia in the COVID-19 crisis are job-saving measures that provide financial support for employers (salary subsidies and tax relief). Measures meant to ...mitigate the difficulties caused by the COVID-19 crisis are still a work in progress. Wage cuts in the public sector have been announced.
IN HONOREM PROFESSOR EMERITUS ŽELJKO POTOČNJAK Grgurev, Ivana; Gotovac, Viktor; Vukorepa, Ivana ...
Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu,
01/2023, Letnik:
73, Številka:
2/3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se 1976. godine te je nakon prve godine studija za uspješno studiranje nagrad strok signen Rektorovom nagradom. Početkom 1982. godine zaposlio se kao ...asistent na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovlaštenje za predavanje i ispitivanje na Pravnom fakultetu dobio je 1984. godine te je od tada sudjelovao u izvod strok signenju različitih studijskih programa (pravnog, socijalnog te stručnog upravnog i poreznog studija) te njima obuhvaćenim kolegijima iz znanstveno-nastavne grane radnog i socijalnog prava. Akademsku godinu 1987./1988. proveo je na Indiana University Bloomington, SAD, kao gostujući istraživač, a krajem 1993. i početkom 1994. godine znanstveno se usavršavao na Pravnom fakultetuJ. Stručno se usavršavao i putem nekoliko seminara organiziranih od strane uglednih institucija kao što su Harvard University, KU Leuven, Svjetska banka, Europska pravna akademija i si. Tijekom 1989. i 1990. radio je na pripremi za donošenje Zakona о radnim odnosima iz 1990. godine (koji je na snazi bio do kraja 1995. godine). Od 1995. do 2013. sudjelovao je u pripremi nekoliko izmjena Zakona о radu usmjerenih na usklad strok signivanje s pravnom stečevinom Europske unije te pripremama za donošenje nekih drugih zakona (Zakona o zaposljavanju, Zakona o zaposljavanju stranaca te Zakona o povexanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima). Od 1997. do 1998. bio je član Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje usklad strok signenosti hrvatskog zakonodavstva s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe te predsjednik Radne skupine za ispitivanje usklad strok signenosti hrvatskog zakonodavstva s Europskom socijalnom poveljom. Tijekom 1998. i 1999. bio je član Povjerenstva za mirovinsku reformu Vlade Republike Hrvatske te voditelj stručne radne skupine za pripremu Zakona о mirovinskom osiguranju - kojim je reformiran prvi dio mirovinskog sustava (generacijske solidarnosti i tekućeg pokrića) te predvid strok signeno utemeljenje kapitalno financiranih dijelova (drugog i trećeg) hrvatskog mirovinskog sustava. Od 1998. do 2001. bio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te predstavnik Vlade Republike Hrvatske u Odboru za socijalnu koheziju Vijeća Europe. Tijekom 2000. i 2001. vodio je radnu skupinu za izradu strategije dugoročnog razvoja mirovinskog sustava Republike Hrvatske. Tijekom 2012. i 2013. godine bio je voditelj sveučilišnog projekta „Uspostava pravnog okvira za suzbijanje pojava diskriminacije i korupcije s ciljem unapred strok signenja akademskog integriteta". Tijekom 2021. godine vodio je sveučilišnu Radnu skupina za unapred strok signenje sveučilišnog sustava suzbijanja spolnog uznemiravanja i drugih oblika neetičkog ponašanja. Bio je predstojnik Katedre za radno i socijalno pravo i predstojnik Zavoda za pravno-ekonomske znanosti. Od 2014. do 2017. vodio je Stručno povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika о uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Od 2017. do 2021. bio je predsjednik Matičnog odbora za znanstveno polje „Pravo". Od 2005. do 2013. bio je voditelj dvaju domaćih znanstvenih projekata („Usklad strok signivanje hrvatskog radnog i socijalnog prava s pravnom stečevinom Europske unije" i „Usklad strok signivanje hrvatskog radnog i socijalnog prava s europskim socijalnim modelom"), i istraživač na jednom med strok signunarodnom znanstvenom projektu („Capacity building for social dialogue at sectoral and company level"). Bio je predavač na nekoliko poslijediplomskih sveučilišnih programa te član uredništva Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu i Revije za socijalnu politiku. Od 1998. do 2005. bio je glavni tajnik, a od 2005. je predsjednik Hrvatske udruge za radno i socijalno pravo te član Izvršnog odbora Med strok signunarodnog udruženja za radno pravo i pravo socijalne sigurnosti (International Society for Labour Law and Social Security Law). Od 2010. do 2022. bio je član Nacionalnog vijeća za konkurentnost, a od 2012. do 2023. bio je član Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
S obzirom na neodgovarajuće uvjete rada platformskih radnika, osobito onih od kojih se traži da uslugu izvrše na određenoj lokaciji i u određenom vremenu (engl. gig workers), pitanje njihove pravne ...zaštite u središtu je znanstvenog interesa, ali i interesa zakonodavaca, kako na nacionalnoj razini tako i na razini Europske unije. Primjeri iz prakse pokazuju kako je takve radnike potrebno zaštititi, među ostalim i od diskriminacije. U talijanskoj sudskoj praksi nalazimo slučaj neizravne diskriminacije platformskih radnika koji nam je poslužio kao povod za promišljanje o unaprjeđenju antidiskriminacijske zaštite takvih radnika. U radu se pojašnjava koncept neizravne diskriminacije i pojam platformskih radnika, te se, analizom spomenutog predmeta iz talijanske sudske prakse, upućuje na nužnost unaprjeđenja dizajniranja algoritama na koje se poslodavac oslanja pri odlučivanju o uvjetima rada (platformskih) radnika, radi sprječavanja diskriminacije.
Poticaj na analizu instituta produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru jest prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se zakonsko uređenje tog instituta izmijeni. Navedeni ...prijedlog izazvao je burne reakcije sindikata (uključujući organiziranje peticije za provođenje referenduma o izmjeni Zakona o radu).
Svrha rada je da se, korištenjem povijesnopravne i usporednopravne metode, analizira institut produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru. U radu se najprije putem povijesnopravne pozadine uvođenja instituta produžene primjene pojašnjava njegova svrha, zatim se uspoređuje naše zakonsko uređenje s uređenjem u usporednim pravnim sustavima te se zaključno predlaže zakonodavcu izmijeniti taj institut po uzoru na zakonske odredbe u germanskom pravnom krugu.
Energy poverty has become a rising issue in EU, especially in new Member States, but still there is no uniform methodology in defining energy poverty and policy measures. The aim of our paper is to ...assess and compare the number of energy poor households in three new EU Member States based on quantitative indicators like the number of energy poor households that use financial measures related to energy sector and the number of households that spend more than 10% of their income on energy. Our results show that the number of energy poor population increased in the period 2009-2014 in all three countries according to the level of monthly (Bulgaria and Romania) and guaranteed minimum allowances (Croatia), while the share of heating allowances decreased only in Romania, but is still very high. In all three countries the problem of energy poverty is present in 4 to 5 deciles. Additionally, the share of the population who consider that they cannot keep their homes warm is the biggest problem in Bulgaria (45%), then in Romania (14%) and Croatia (10%).
There are numerous international legal instruments & national regulations which prohibit discrimination on the basis of physical or mental disabilities in contracting employment & during it. However, ...this prohibition is most frequently only declarative. A great number of unemployed disabled persons indicate the problems in the enjoyment of the guaranteed rights. In this article special attention is paid to high standards regarding the protection of disabled persons in labor law of the United States of America, origins of the prohibition of discrimination of such persons in European Union Law &, by critical analysis of the provisions of our labor law legislation, solutions for the improvement of the employment position of such persons in our labor law are proposed. Adapted from the source document.
PDF
